SIGURNO STE SE ZAPITALI

Znate li zašto se kaže "bez dlake na jeziku"?

Alo.rs
21.05.2018 18:22

Teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle potječe taj izraz, koji se, u istom značenju, upotrebljava i u drugoj verziji: nemati dlake na jeziku. 

Takav izraz postoji i u njemačkom, samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (njemački: Haare auf der Zunge haben). Osim toga, Nijemci govore i imati dlaku na zubima (njemački: Haare auf den Zähnen haben).

Ono što se da zapaziti u vezi sa svim tim varijantama jednog te istog izraza na našem i njemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica riječ dlaka, kao i samo značenje, koje se u rječnicima određuje manje-više na isti način. Za izraze koji se upotrebljavaju u njemačkom jeziku, u frazeološkim rečnicima daje se objašnjenje: uz odrednicu Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku”) – „imati dugačak jezik; biti drzak na jeziku”, a uz Haare auf den Zähnen haben („imati dlaku na zubima”) – „biti energičan; oštro braniti svoj stav, svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak”. Postavlja se pitanje kako su se mogla razviti ta, u suštini veoma slična značenja bosanskog i odgovarajućeg njemačkog frazeologizma. Postoje dvije pretpostavke, koje nisu naročito uvjerljive.

U nekim našim krajevima postojalo je vjerovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Tako su majke obično govorile djeci: „Isplazi jezik da vidim lažeš li!” To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao izraza bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.

Nijemci svoj izraz Haare auf der Zunge haben, odnosno Haare auf den Zähnen haben dovode u vezu s pričom o nekom čovjeku koji je htio da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, vjerovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono „imati dlaku na jeziku/zubima”, nasuprot našem: „nemati…”.

Za njemački izraz uvjerljivije je ipak objašnjenje koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rječniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čovjeka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači „slobodan” (govor i sl.).

Ako je to objašnjenje tačno, i ako je izraz o kojem je ovdje riječ preuzet u naš jezik iz njemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je njemačko imati dlaku na jeziku prešlo u naše nemati dlake na jeziku. Do sada na to pitanje nije nađen uvjerljiv odgovor.

NA VRH