Adnadin Jašarević, književnik, publicista i jedan od rijetkih "čuvara stripa" u našoj državi, ne taji da su njegova strast SF (science fiction - naučna fantastika) roman i strip. Jašarević se bavio i novinarstvom, ali već osam godina uspješno obavlja funkciju direktora Muzeja u Zenici. 

 Vlastite priče

- Odrastao sam uz "Politikin zabavnik" i “Flash Gordona”. Umjesto unaokolo, od davnina gledam u zvijezde, tako je bolje. Onda su se redale knjige, filmovi, serije, "Zvjezdane staze", "Galaktika", "Svemir 1999". Ne pišem SF, profesionalno se bavim epskom fantastikom. "Gospodara prstenova" čitao sam desetine puta, a kako u ratu nije bilo struje, počeo sam pripovijedati vlastite priče, legende o našem znamenitom vladaru Kulinu banu. Poslije sam te priče zapisao pa i objavio. Onda su uslijedile o kraljici Katarini, Batonu, bosanskim vitezovima. Upravo zahvaljujući ovakvim knjigama, proklijala je ideja o popularizaciji žanra kod pisaca u Bosni. I danas je to "sporadičan sport", ali se izrodio almanah "Prometej", Festival fantastične književnosti u Zenici - kaže Jašarević. 

I sam je pravio "fantastične" poteze, poput onoga kada je 1995. osnovao prvu bh. školu stripa. S vrlo malo ili nimalo budžetskog novca upriličio je niz skupova pisaca i ljubitelja fantastike, u njih je uključio koncerte srednjovjekovne muzike, gastronomiju srednjeg vijeka. Zenički "fantastični recept" sjajno je prihvaćen na prezentacijama u Pazinu, Opatiji, Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu, Bijelom Polju, Valjevu, Smederevu, Slavonskom Brodu.

Na upit kako živi, preživljava ili životari Muzej na čijem je čelu, Jašarević odgovara:

- Kako vrijeme odmiče, situacija je sve gora. Plaće još nisu ugrožene, a slabiji priliv novca kompenziramo vlastitim radom i dobrim, prijateljskim vezama sa muzejima, ne samo u BiH, te s ambasadama blagonaklonih država, poput Češke, Slovačke, Italije, Francuske, Njemačke, Austrije, Japana, Sjedinjenih Američkih Država, Holandije, Švedske, Norveške, Engleske... 

Ističe da je uvijek vrijeme za muzeje, u kojma je, od kamena do pergamene i papira, ispisana naša stvarna lična karta. 

- Ukoliko se odričete prošlosti, odričete se i vlastitog identiteta. Zamislite kada bi vam neko oduzeo djetinjstvo, roditelje, rođake, daleke pretke, šta biste, onda, bili? Neka vrsta funkcionalnog robota. Mi, konkretno, dobro funkcioniramo u odnosima s Kantonom i Gradom. Istina, treba poprilično vremena da se činovnici uvjere u to što trebaju finansirati, ali stvar klapa... Ostalo što nam država ne može dati, nadoknađujemo našim radom. Što se tiče Federacije, opterećena je gomilom udruženja građana, koja crpe sredstva iz nevelikog budžeta pa ustanove dobivaju mrvice, kao da je postavljen znak jednakosti između udruženja građana i javnih ustanova. Svakodnevna borba traje... Čovjek bi ponekada rekao kao da nismo na istoj strani, već smo suprotstavljeni izvršnoj vlasti - zaključuje Jašarević. 

Pitali smo i koliko je bitna ili potrebna duhovna nadgradnja u doba kada je aktuelna borba za golu životnu egzistenciju. 

- Džaba vam što ste siti kad ste glupi... Oduvijek sam bio sretniji, ponekad i gladan, što u glavi premećem ponešto pametno... 

Na to se nadovezuje i pitanje zašto nove generacije više znaju o nekim destinacijama na Jadranu nego o historijskim lokacijama u bližem okruženju, poput Vranduka, Bobovca, Kraljeve Sutjeske...

- Jer, naše turističke agencije radije voze u inozemstvo i to morate pitati njih. Nema podrške, nema vojničke čizme nekog ministarstva koje bi propisalo gdje trebaju ići, šta vidjeti, to morate pitati njih... Naše škole radije posjećuju inozemstvo nego vlastite atrakcije... Uvijek nam je bilo preče tuđe nego naše... Ne cijenimo sebe, a hoćemo biti državotvorni... Pa, državu čine Bobovac, Kraljeva Sutjeska, Gabrijel Jurkić, Meša Selimović, a ne napomađeni kratkoročni političari i zaglupljene mase, koje vole brčkati nožne palce u Makarskoj...

Nagrađivano djelo

Jašarević je ovih dana počastvovan službenim pozivom da učestvuje na "Rajnskom festivalu čitanja", koji će se najesen održati u Bonu. Na jednom od najvećih festivala dječije književnost u Evropi okupit će se 58 autora, a Jašarević je jedan od ukupno sedam književnika sa područja istočne Evrope. Sve zahvaljujući Jašarevićevoj nagrađivanoj knjizi proze za djecu i omladinu "Tamo iza", a na preporuku Međunarodne biblioteke za mlade iz Minhena.

Iz biografije

Adnadin Jašarević rođen je 1967. u Zenici. Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Direktor je Muzeja grada Zenice od 2007. Osnovao je prvu bh. školu stripa 1995. Uređuje ediciju “Tragovima bosanskog kraljevstva”, regionalne godišnje zbirke fantastičnih priča te od 2006. organizira istoimeni festival fantastične književnosti. Objavio je deset knjiga, između ostalih prvi bh. roman epske fantastike.

Nagrađen je za najbolju knjigu objavljenu 2007. u BiH, dobitnik je nagrade Zaklade "Fra Grgo Martić" za najbolju bh. dječiju knjigu u 2013. te nagrade za najbolju dječiju knjigu u regionu "Mali princ", kao i Godišnje nagrade Društva pisaca BiH za najbolju dječiju knjigu. Član je Društva pisaca BiH.

Služim idealu ljepote

- Dovršio sam postmoderni roman "Babilonska biblioteka", zbriku priča "Ispod korijenja", jednu zbirku poezije, strip uglavnom čitam, jer je vremena za crtanje sve manje... Ukratko, služim idealu ljepote najbolje kako znam pa dokle izdržim... - govori Jašarević.