<p>Istraživanje i upoznavanje nove destinacije ono je što odmor čini posebnim. A ako možete, najbolji način za to je obuti tenisice i uputiti se u dugu, ugodnu šetnju. No, nisu svi gradovi idealni za pješačenje, piše <a href="https://place2go.ba/ovaj-grad-upravo-je-proglasen-najboljim-za-pjesacenje/">Place2go</a>.  </p><p>Ipak, postoje mjesta gdje nije samo moguće hodati cijeli dan, nego je to i poželjno. A “Compare the Market AU” otkrio je koji su gradovi najbolji za šetnje – na vrhu liste je Minhen, Njemačka.</p><h2>U srcu Bavarske</h2><p>„Smješten u srcu Bavarske, Minhen je službeno najprohodniji grad na svijetu, i to iz više razloga,” navodi istraživanje.</p><p>Ti razlozi uključuju stotine kilometara biciklističkih staza i činjenicu da 86 posto lokalnog stanovništva živi unutar jednog kilometra od zone bez automobila.</p><p>„Uprkos tome što je javni prijevoz u Minhenu treći najskuplji, grad ima četvrti najbolji rezultat u smislu sigurnosti, što je ključno kada se krećete pješice”, dodaje se u izvještaju.</p><h2>Drugo mjesto pripalo Milanu</h2><p>Na drugom mjestu je Milano, Italija, koji je dobio visoke ocjene jer „80 posto stanovnika živi unutar jednog kilometra od zdravstvenih i obrazovnih usluga.”</p><p>Treće mjesto pripalo je Varšavi, Poljska, koja je zauzela visoko mjesto zahvaljujući svojoj kompaktnoj veličini. Istraživanje također napominje da je javni prijevoz ovdje pristupačan, s cijenom jednosmjerne karte od otprilike jedan dolar.</p><p>U izvještaju se također ističe da se devet od deset najprohodnijih gradova nalazi u Evropi, a Helsinki i Pariz zaokružuju prvih pet. Jedini neevropski grad u top 10 je Tokio, koji se nalazi na šestom mjestu. Slijede Madrid (7.), Oslo (8.), Kopenhagen (9.) i Amsterdam (10.).</p>

Smješten u srcu Bavarske, Minhen je službeno najprohodniji grad na svijetu, i to iz više razloga

Minhen: Upravo proglašen najboljim gradom za pješačenje

<p class="">Ovi otoci u Evropi predstavljaju pravo utočište za ljude koji žele pobjeći od gužve i buke.</p><p>Dok se omiljene lokacije poput Ibice i Malte svake godine suočavaju s velikim priljevom turista, nova studija otkrila je europska ostrva gdje još uvijek možete uživati u tišini i slobodi – bez borbe za mjesto na plaži ili stol u gostionici.</p><p>Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela BookRetreats.com, najgušće posjećeni europski otok po broju noćenja turista je Malta, s nevjerojatnih 38.700 noćenja po kvadratnom kilometru. Za njom slijede španski otoci, a najprometniji među njima je Lanzarote s 21.673 noćenja po kvadratnom kilometru, dok Ibica i Formentera bilježe oko 17.183 noćenja. Ni Tenerife ni Gran Canaria nisu daleko iza u pogledu gustoće turista.</p><h2>Kuda se onda uputiti zbog mira?</h2><p>Ako želite odmor bez gužve, ovo su otoci za vas.</p><p>Na vrhu popisa najmirnijih evropskih otoka nalazi se Svalbard, arhipelag između sjeverne Norveške i Sjevernog pola, s prosjekom od samo 2.4 turista po kvadratnom kilometru. S obzirom na udaljenost i hladniji vremenski uvjeti, ovo nije veliko iznenađenje.</p>

<p>Drugo mjesto pripada pravom skrivenom blagu – Otočju Oland (Åland), autonomnoj regiji pod finskom vlašću. Bilježi samo 269 noćenja po kvadratnom kilometru, a čine ga čak 6.500 otoka, od kojih je naseljeno samo nekoliko desetaka.</p><h2>Mjesto za opušten odmor</h2><p>Prema prijedlozima turističke organizacije Visit Finland, idealan početak boravka na Olandu je glavni grad Mariehamn, koji domaći rado nazivaju "najmanjom svjetskom metropolom".</p><p>U ovom mirnom gradiću posjetitelje čekaju drvene kuće, zeleni parkovi, Pomorski muzej, umjetničke galerije te mali, neovisni kafići i restorani.</p><p>Ovdje se mogu dogovoriti brodske ture između tihih otoka. Kako navodi Visit Finland: "Dok veslate između otoka, moguće je cijeli dan ne sresti nikoga osim pokojeg tuljana i, ako imate sreće, orla krstaša." Najlakši pristup Olandu je letom do Helsinkija, a zatim trajektom do Mariehamna. Iako nije mediteranska klima, ljetne temperature mogu doseći do 25 °C u srpnju i kolovozu.</p><h2>Još mirnih destinacija</h2><p>Ako Oland ili Svalbard nisu po vašem ukusu, tu su i druge otočne oaze koje nude tišinu i bijeg od gužvi. Na trećem mjestu je Gotland, slikoviti švedski otok poznat po povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama.</p>

<p>U Grčkoj se ističe Kios, s prosjekom od 353 turista po kvadratnom kilometru, što pruža mirnije iskustvo u odnosu na žive destinacije poput Mikonosa ili Santorinija. Još jedan tihi grčki biser je Evia, s 419 turista po kvadratnom kilometru, savršena za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez gužve.</p>

<p>Na kraju, tu je i Hidra, dio Saronskog otočja, koja nudi mediteranski šarm sličan Santoriniju, ali bez masovnih turista, čineći je idealnim mjestom za opušten odmor.</p>

Ako želite odmor bez gužve, ovo su otoci za vas.



Ovo su najmirniji otoci Evrope, raj za one koji bježe od gužve

<p>Crnogorski mediji objavili su da je od jučer počela naplata ulaska na poznato ljetno odredište Adu Bojanu.</p><p>Vijest je saopštio izvršni direktor HTP "Ulcinjska rivijera" Armend Mila, a naplata će važiti tokom cijele ljetne sezone, do 15. septembra.</p><p>Armend Mila, direktor HTP "Ulcinjska rivijera", pojasnio je da sat boravka na Adi Bojani košta jedan euro, dok dnevna karta iznosi 10 eura. Međutim, od 1. jula cijene će se povećati.</p><p>- Od 1. jula do 15. septembra cijena će biti dva eura po satu do 18 časova, dok će od 18 sati do sedam ujutru iznositi jedan euro po satu. Vlasnici kuća imaju pravo na dvije registarske oznake za dva vozila, a gosti koji iznajmljuju kućice plaćaće dnevnu kartu od 10 eura - rekao je Mila.</p><p>Kako navode crnogorski i srbijanski mediji, cilj uvođenja naplate je poboljšanje upravljanja saobraćajem na otoku tokom turističke sezone, kao i ulaganje u infrastrukturu i održavanje područja.</p><p>Nakon objave ove informacije na Instagram profilu Podgorički vremenoplov, mnogi korisnici su izrazili nezadovoljstvo, opisujući odluku kao sramotnu u komentarima.</p>

Mnogi korisnici su izrazili nezadovoljstvo, opisujući odluku kao sramotnu u komentarima

Popularno crnogorsko ljetno odredište uvodi naplatu ulaza, od jula najavljeno i poskupljenje

<p>Utjecajni “National Geographic Traveller” u online izdanju objavio je nedavno tekst naslova “Zašto bi Balkan trebao biti vaša sljedeća ljetna destinacija”, opisujući turističke prednosti svake od zemalja, piše <a href="https://place2go.ba/utjecajni-national-geographic-traveller-preporucio-balkan-za-ljetovanje-a-bih-za-urbane-avanture/">Place2go</a>.</p><p>“Zadnja granica Evrope je ovaj jugoistočni poluotok, gdje putnici mogu pronaći rimske palače, stare osmanske četvrti, tirkizne uvale i dramatične planinske staze — ali s mnogo manje gužve. Kompleksna regija s izuzetno bogatom kulturnom baštinom, prelijepi balkanski krajevi Evrope stoljećima su bili prolaz i bojno polje civilizacija poput Rimljana, Grka i Osmanlija. Zbog toga je pojam “Balkan” jedan od najneodređenijih zemljopisnih izraza u Evropi. Glavni tok turizma sporo se ukorijenio u mnogim zemljama regije, ali stvari se polako mijenjaju”, navodi “National Geographic Traveller”.</p><p>Opisujući obale u bh. susjedstvu, autor magazina čiji čitaoci se broje u milionima, dalje ističe kako Balkan nudi mnogo više od sunčanih plaža i prenapučenih obalnih gradova. Potcrtava još da se u unutrašnjosti mogu pronaći lokacije gdje je moguće doživjeti pravu divljinu, s medvjedima, vukovima i risovima koji lutaju zabačenim planinama i zaboravljenim šumama.</p>

<p>“Ako želite izbjeći gužve i potražiti avanturu, planirajte putovanje u manje istražene zemlje Zapadnog Balkana”, piše NGT.   </p><p>Za Bosnu i Hercegovinu autor čitaocima sugerira da je najbolja za urbanu avanturu.</p><p>“S čarobnim lokacijama u riječnim dolinama okruženim planinama, glavni grad Sarajevo i povijesni Mostar dva su najljepša i najfascinantnija grada na Balkanu. Oba su teško stradala tokom rata 1990-ih, ali povijesne džamije, crkve, sinagoge i tržnice sada su obnovljene, a ulice ponovno vrve životom. Sarajevska osmanska jezgra, Baščaršija, ponovno je jedno od najčarobnijih gradskih četvrti regije, s uskim uličicama koje vijugaju pored starih bazara i trgova prepunih golubova, gdje se zrakom širi miris roštilja, jake bosanske kafe i dima šiše. Mostarski čuveni most iz 16. stoljeća — srušen 1993. — obnovljen je i ponovno elegantno presijeca zelene vode rijeke Neretve. Čini središnji dio povijesne jezgre s kamenim kućama i vitkim minaretima osmanskih džamija”, navodi se u tekstu “National Geographic Travellera”.</p>

U tekstu naslova “Zašto bi Balkan trebao biti vaša sljedeća ljetna destinacija”, opisane turističke prednosti svake od zemalja

"National Geographic Traveller" preporučio Balkan za ljetovanje, a BiH za urbane avanture

<p>Na sam spomen Kotora mnogima će prva asocijacija biti čuvene, često dijeljene fotografije i sada već prepoznatljive, na kojima se vidi sva ljepota Bokokotorskog zaliva. I upravo tu će mnogima biti jasno i zašto je Boku čuveni bosanskohercegovački pjesnik Aleksa Šantić nazvao „nevjestom Jadrana“.</p><p>Gradski bedemi s kojih se pruža nestvarno lijep pogled na Boku važe za jednu od najposećenijih atrakcija ovog primorskog grada.</p><p>Stari grad Kotor, kojim dominira katedrala Svetog Tripuna, zaštitnika grada, posebna je priča. Gdje god da koraknete, nećete moći da ne osjetite duh Kotora. Grada kojim su mnogi vladali, ali koji je uspijevao da ostane svoj.</p><p>Koliki značaj ima stari dio Kotora pokazuje i podatak da je uvršten na Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. I ne samo da je na tu listu uvršten, nego je okarakteriziran i kao jedan od mediteranskih srednjovekovnih gradova, koji je možda i najbolje očuvan.</p>

<h2>Bedemi Kotora</h2><p>Građeni s ciljem da očuvaju grad, bedemi koji danas nadvisuju Kotor su i jedna od najposjećenijih gradskih atrakcija.</p><p>I ne samo da se, nakon pređenih približno 4,5 kilometara staze, turistima nudi mogućnost da upiju svu ljepotu Bokokotorskog zaliva iz drugačije perspektive, nego i duž čitave staze mogu uživati u ljepoti koja okružuje gradske bedeme.</p><p>Uz katedralu Svetog Tripuna, koja predstavlja nezaobilaznu atrakciju u starom gradskom jezgru, u Kotoru postoji i Pomorski muzej, koji je također atraktivan turistima. U okviru stalne muzejske postavke posjetiocima se nudi prilika da izbliza vide kako se Kotor kao grad razvijao i u pomorskom smislu.</p><h2>Jedinstvena manifestacija i neobičan muzej</h2><p>Šetnja kaldrmisanim ulicama starog grada sasvim je dovoljna da bi se bolje upoznao grad, koji je pod zaštitom Svetog Tripuna.</p><p>Za one koji žele da uživaju u možda najljepšem pogledu na Bokokotorski zaliv, tu je i žičara koja spaja grad Kotor i Lovćen. A poseban užitak pruža i 15-minutna plovidba brodićem od Kotora do ostrva nazvanog Gospa od Šrpjela. Možda to omanje ostrvo ne bi ni bilo toliko interesanatno, da nije nastalo na takav način.</p><p>Tokom jula Kotor je domaćin „Fašinade“, jedinstvene manifestacije zahvaljujući kojoj je ostrvo Gospa od Šrpjela i formirano, ali i očuvano do današnjih dana.</p><p>Riječ je o vrlo zanimljivom običaju, u kome učestvuju muške glave kotorskih porodica. Svako u svojoj barci tada nosi kamenje, koje zatim biva dodato ostrvcetu, kako bi se održao viševijekovni običaj. Zanimljiva i jedinstvena manifestacija „Fašinada“organizira se u spomen na pronalazak Bogorodičine ikone na škrpjeli, odnosno hridi koja je tu nekada postojala.</p><p>Na Gospi od Škrpjela danas se nalazi i omanja crkva, koja je izgrađena zaslugom kotorskih moreplovaca.</p><p>U Kotoru postoji i jedinstveni muzej na ovom području, koji je posvećen mačkama. Ljubitelji ovih životinja smatraju ga pravom poslasticom, jer se u njemu, između ostalog, mogu videti i statue mačaka koje su izrađivane još u drevnom Egiptu. Dio muzejske postavke su i figure mačaka novijeg datuma.</p>

Ako postoji najljepši pogled na Boku, onda je to s bedema ovog crnogorskog grada

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu 

<p>Dosadili su vam kičasti prizori? Svijet je lijep zato što je raznolik i uistinu se na njemu može pronaći ponešto za svačiji ukus. Kičaste scene idealnih pješčanih plaža sa zalaskom sunca i dva delfina na pučini vjerovatno su vam već dosadili. “Nahranite” oči nečim novim što će vas istovremeno oduševiti i iznenaditi.</p><p>Donosimo vam sedam fantastičnih, najljepših, ali i najbizarnijih krajolika svijeta koji kao da nisu s naše planete. Ovi nesvakidašnji krajolici istovremeno bude oduševljenje i čuđenje.</p><h2>Šuma stijena (Shilin), Kina </h2><p>Kineska “kamena šuma” prekriva 150 kvadratnih metara površine na jugoistoku zemlje. Tvore ih potrošene vapnenačke stijene koje su usred djelovanja kiše oblikovale raznolike stupove čija visina varira između šest i čak 100 metara. Izdaleka ovi zašiljeni stupovi izgledaju kao da oblikuju šumu po čemu je cijeli krajolik i dobio ime.</p>

<h2>Mima Mounds, država Vašington</h2><p>Za objašnjenje ovo misterioznog krajolika naučnici su tražili razlog u glodavcima pa čak i u potresima. U svakom slučaju, ovi teško objašnjivi humci visine 1 do 2 metra prostiru se prerijama zapadnog Vašingtona, a njihov raspored je gotovo lunarnog karaktera.</p>

<h2>Pamukkale, Turska</h2><p>Vrući izvori Pamukkale vrlo su popularna turistička destinacija Turske. Međutim, njihova vrijednost je neprocjenjiva i stara hiljadama godina. Otkad je lokacija proglašena dijelom svjetske kulturne baštine, na izvore je smanjen turistički pritisak.</p>

<h2>Moeraki stijene, Novi Zeland</h2><p>Stijene sferičnog oblika koje su tačkasto raspoređene po plažama Novog Zelanda u prošlosti su pripadale moru. Četiri do pet miliona godina kasnije, nakon 50-ak metara debelog sloja mulja te zanimljive forme postale su dio kopna. Prema drevnoj legendi Maora, stijene su ostaci voća i povrća koje je tamo dospjelo iz stare olupine kanua.</p>

<h2>Bisti Badlands, Novi Meksiko</h2><p>Meksička lokacija, Bisti Badlands, vrlo je slabo posjećeno područje skriveno u divljini pustinje na sjeverozapadu Novog Meksika. Iako je područje siromašno biljnim i životinjskim svijetom obiluje zanimljivim i nesvakidašnjim formacijama stijena.</p>

<h2>Vulkan Dallol, Etiopija</h2><p>Ovo je najniže položen kopneni vulkan na svijetu, poznat i kao najtoplije mjesto na Planeti. Svoju zanimljivu obojenost duguje brojnim mineralnim spojevima poput željezovog klorida, hidroksida željeza i sumpora.</p>

<h2>Čokoladna brda, Filipini</h2><p>Područje Bohola na Filipinima prošarao je s između 1200 i 1700 brdašaca koji ispod zelene travnate površine zapravo kriju vapnenačke stijene. Naziv ”Čokoladna brda” dobili su zbog svog izgleda tokom sezone suše kada trava poprimi smeđu – čokoladnu boju.</p>

“Nahranite” oči nečim novim što će vas istovremeno oduševiti i iznenaditi

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

<p>Britanski list Express objavio je da albanska vlada predviđa kako bi ova zemlja do 2030. godine mogla privući više od 30 miliona turista. Za poređenje, 2015. godine Albaniju je posjetilo nešto više od tri miliona ljudi.</p><p>Nakon pandemije, broj posjetilaca je naglo porastao – samo 2023. godine u zemlju je stiglo oko 10 miliona turista, što predstavlja rast od 56 posto u odnosu na brojke iz perioda prije pandemije.</p><h2>Treći najbrži rast na svijetu</h2><p>Zahvaljujući ovim rezultatima, Albanija je postala najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi. Vlasti procjenjuju da bi do kraja decenije mogli dostići brojku od 30 miliona stranih posjetilaca.</p><p>Ovakav rast premašio bi trenutni broj turista koje godišnje primaju zemlje poput Portugala ili Hrvatske. Prema globalnim podacima, Albanija bilježi treći najbrži rast turizma u svijetu – odmah iza Katara i Portorika. Bliskoistočni naftni gigant Katar zabilježio je porast posjetilaca od 89 posto između 2019. i 2023. godine, dok je Portoriko zabilježio rast od 58 posto – nešto više od albanskog.</p><p>Među investitorima u albanski turistički sektor nalaze se i Džared Kušner i njegova supruga Ivanka Tramp, koji su nedavno dobili odobrenje za izgradnju luksuznog hotela vrijednog 1,4 milijarde dolara na otoku Sazan.</p><p>Uesli Didani iz lokalnog portala Saranda Web izjavila je za The Telegraph da postoji zabrinutost zbog prebrzog razvoja pojedinih segmenata turističkog buma.</p><p>- Neki građevinski projekti su realizovani bez adekvatnog urbanističkog plana. U obalnim mjestima poput Sarande zabilježeni su slučajevi zagađenja mora građevinskim otpadom - rekla je Didani.</p><p>Također je istaknula da su lokalni stanovnici potisnuti s tržišta nekretnina, slično onome što se dešava u poznatim turističkim destinacijama poput Majorke.</p><p>Masovni turizam podigao je cijene u obalnim regijama, zbog čega su najamnine i određene usluge postale nedostupne lokalnom stanovništvu.</p><h2>Skriveni dragulj</h2><p>Albanija se dugo smatrala skrivenim turističkim draguljem Evrope, s prirodnim atrakcijama poput Plavog oka – planinskog izvora, žičare Dajti Ekspres koja vodi na vrh planine Dajti, te Nacionalnog parka Butrint, arheološkog lokaliteta sa slojevima historije od helenskog do bizantskog perioda.</p><p>Pored toga, pješčane plaže, obalna odmarališta i toplo ljetno vrijeme dodatno čine Albaniju privlačnom destinacijom za strane turiste.</p>

Albanija je postala najbrže rastuća turistička destinacija u Evropi

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

<p>U Holandiji, bicikl nije samo prevozno sredstvo, već neizostavan dio svakodnevnog života građana svih uzrasta, od sedam do sedamdeset godina, javlja Anadolu.</p><p>Zemlja sa 17 miliona stanovnika posjeduje čak 23 miliona bicikala. Prema podacima Holandske unije biciklista, na Holandiju spada 2,3 posto od ukupno milijarde bicikala širom svijeta.</p><p>Svake godine u zemlji se proda oko milion novih bicikala, dok većina stanovnika koristi polovnu opremu. Bicikl se koristi za različite svrhe: 31 posto za razonodu, 22 posto za odlazak na posao, 18 posto za školu i 14 posto za kupovinu.</p><p>Holandija ima i razvijen sistem iznajmljivanja bicikala, dostupno je oko 22.000 bicikala na više od 300 lokacija. Međutim, godišnje se prijavi i krađa oko pola miliona bicikala.</p><p>Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2018. godine proglasila 3. juni za "Svjetski dan bicikla" s ciljem promovisanja njegove upotrebe. U Evropi, gdje je biciklistička kultura snažno ukorijenjena, Holandija je poznata kao "zemlja bicikala".</p><p>Najpogodniji gradovi za bicikliste na svijetu su Utreht (Holandija), Minster (Njemačka), Antverpen (Belgija), Kopenhagen (Danska) i Amsterdam (Holandija).</p>

Holandija ima i razvijen sistem iznajmljivanja bicikala, dostupno je oko 22.000 bicikala na više od 300 lokacija

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

<p class="">Nije lako napisati putopis o Parizu, a da ne sklizneš u sladunjave klišeje iz vodiča za američke udovice u potrazi za francuskim ljubavnikom. Zato odmah na početku — Pariz nije grad iz razglednice. Pariz je haotična kombinacija estetike i dekadencije, veličanstva i raspadanja, "Chanel" parfema i mokraće na metro stanicama.</p><p>Dolazak na "Charles de Gaulle“ već ti da do znanja da Evropa nije više ono što je bila. Na aerodromu više čuješ arapski i wolof nego francuski. Prva stvar koju vidiš kad izađeš — redovi taksista koji te gledaju kao bankomat s nogama. Dobrodošao u srce liberalnog Zapada.</p><h2>Arhitektura veličine</h2><p>Šetnja po centru je kao da si u muzeju dizajniranom od megalomanskog arhitekte s imperijalnim kompleksom. Haussmann je napravio avenije šire od granice zdravog razuma, s fasadama koje viču: "Mi smo bili imperija, a vi niste!“. I istina je — sve djeluje monumentalno, ali hladno. Nema intime. Pariz ne zove da ga voliš — zove da mu se klanjaš.</p><p>Ali kad skreneš u uličice Montmartra, osjetiš miris prošlog vijeka. Onaj u kojem su pijani pjesnici i polugladni slikari pušili opijum i pisali o smrti bogova. Danas su ih zamijenili turisti s selfie stickovima i lokalni hipsteri koji se kunu u Ničea (Nietzsche), ali rade u marketingu.</p><p>Luvr je impresivan. Ali da bi došao do Mona Lise, moraš se probiti kroz more azijskih ekskurzija s tabletima većim od tvoje glave. Svi je slikaju, niko ne gleda. Na kraju ne znaš da li si bio u muzeju ili u Disneylandu za odrasle s diplomama.</p>

<p>S druge strane, ispred Luvra, masa mladih pije vino iz plastičnih čaša i diskutuje o Fukou (Foucault). Istovremeno, prekoputa — "Louis Vuitton“ prodavnica. Deset metara od spomenika francuske misli — hram konzumerizma. Pariz voli kulturu, ali još više voli da je upakuje i proda za 799 eura po komadu.</p><p>Francuska kuhinja je dobra, ali nije sveta krava. Croissant u pekari kod Notre Dame je stvarno dobar, ali, ruku na srce, i u Imaretu kod Begove znaju napraviti sjajnu buhtlu. Patišpanja je patišpanja, samo je ovdje poslužena s „filozofijom ukusa“ i napuhanim cijenama. Ako ne znaš razliku između foie gras i jetrene paštete — preplatit ćeš iluziju.</p><p>Francuzi imaju reputaciju da su snobovi. To i nije istina. Djeluju vrlo opušteno i prijatno. Žene su sjajne, boginje stila. Čak i kad nisu lijepe, lijepe su, jer imaju ono nešto. Gard, pogled, ukus. Ako ne znaš francuski, nikakav problem. Mladi sada svi pričaju engleski. I ponose se tim. Riješili su se ponosa i prkosa svojih očeva.</p><p>Za razliku od Balkana, ovdje se ljudi ne osmjehuju bez razloga. Neće ti uvaliti priču o tome kako su svi ljudi braća, a onda ti ukrasti novčanik. Francuzi te ispoštuju kad i ako treba i s integritetom.</p><h2>Pariz i sloboda</h2><p>Pariz je rodno mjesto Deklaracije o pravima čovjeka, ali i gubitnik modernih sloboda. Policija te skenira na svakom većem trgu, a u metro stanicama vidiš više kamera nego ljudi. U zemlji koja je nekad dizala barikade zbog poreza na hljeb, danas se pristojno šuti dok cijene stanova skaču, a sloboda govora pada pod etiketu "govora mržnje".</p><p>Teško je govoriti o slobodi bez da se spomene Pariz. Ovaj grad je, više nego bilo koji drugi, bio laboratorij ideja koje su uzdrmale temelje monarhija, crkvene dogme i feudalnih privilegija. Ovdje su robovi postali građani, a građani revolucionari. Ovdje je giljotina tresnula prvi put za slobodu, a kasnije i kad je ta sloboda krenula jesti svoju djecu.</p><p>Pariz ne nosi slobodu kao deklaraciju – on je utisnuta u kaldrmu Latinske četvrti, u kamenim pročeljima Sorbone, u bronzi Voltera (Voltaire) ispred biblioteka i u grafitima na zidovima starih radničkih kvartova. Ovdje sloboda nije parola – ona je historijska trauma, filozofski imperativ i urbani kod.</p>

<p>I da, danas je Pariz pod kamerama. Policijske patrole često remete san o otvorenosti. Ali ni u jednom evropskom glavnom gradu sloboda misli, govora i umjetničkog izraza ne cirkuliše s takvom elegancijom i samopouzdanjem. Ovo je grad gdje se politika i filozofija još pišu na zidovima, gdje poezija ulazi u metro, a protesti nisu anarhija – već tradicija.</p><p>A sve to je upakovano u estetsku raskoš kakva se rijetko viđa. Gledati zalazak s Pont Alexandre III dok Sena srebri pod teškim nebom — to je podsjetnik da sloboda, pored svih svojih apstrakcija, ima i formu. A Pariz joj je dao najljepšu moguću.</p><p>Ovaj grad je, bez dileme, prelijep. Previše prelijep da bi bio samo mjesto — on je koncept, misaoni prostor, geografija duha. U njemu se možeš izgubiti, ali ćeš se u njemu i pronaći — kao Evropljanin, kao čovjek, kao neko ko vjeruje da je sloboda nešto više od pukog slogana.</p><h2>Ne mogu da ga ne volim</h2><p>Pariz te istovremeno oduševi i iscrpi. Poželio bi da kažem da je precijenjen, ali znam da nije. To je najgrandioznije mjesto na svijetu. Ima nešto u tom spoju dekadencije, estetike i latentnog cinizma što ti se podvuče pod kožu.&nbsp;</p><p>U njemu se osjeti duh civilizacije koja, ako i treba da propadne, to će uraditi s manirima i stilom. Jer nikad ništa bolje nije i neće postojati. Pariz nije grad za zaljubljene. Pariz je grad za one koji su se razočarali u sve ostalo.</p>

Pariz nije grad koji traži da ga voliš, već da ga razumiješ — mjesto gdje se sloboda, estetika i historija prepliću u haosu koji osvaja i umara

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

<p class="">Na prvi spomen pojma Barselona sigurna asocijacija većini je nogometni klub koji predstavlja ponos ovog grada i Katalonije. Na travnjaku Kamp Noua, legendarnog stadiona koji se ovih dana obnavlja, čast ovog kluba branile su brojne sportske zvijezde. Slavu i boje ovog kluba, ali i cijele Katalonije, branili su Krojf i Stoičkov, Romario i Rivaldo, Ronaldinjo i Mesi – i brojni drugi koji su u njemu ostavili dubok trag.</p><h2>Nogometni klub</h2><p>Upravo je nogometni klub pokazatelj šire slike politike Katalonije. Na grbu i drugim simbolima je samo zastava Katalonije, kao i križ St. Georgea koji je zaštitnik grada. Kada je Carlos Puidgemont, nakon referenduma koji nije bio u skladu s ustavom Španije, prije nekoliko godina proglasio neovisnost Katalonije, kulminirala je politička kriza koja traje desetljećima. Posljedice iste su „bježanje“ Puidgemonta po Evropi, a referendum je odbačen u Madridu i proglašen protuustavnim djelovanjem. </p><p>Negativni politički odnosi između Katalonije i Madrida se najbolje vide na sportskim susretima Barselone i Reala – to je mnogo više od same igre i sportskog nadmetanja. Prije nekoliko godina su u finalu Kupa kralja igrali Barselona i ponos Baskije – Atletik iz Bilbaoa. Teško je reći čiji su navijači više zviždali na himnu Španije.</p><h2>Geografske odlike</h2><p>Zanimljivo je da Španija i Bosna i Hercegovina imaju neke sličnosti u obilježjima države. Službena himna države s Pirinejskog poluotoka nema tekst kao ni himna BiH. Raniji tekst „Marche Real“ je bio veoma problematičan za Baskijce i Katalonce te je službeno ukinut. Inače na zastavi Španije su ljiljani te predstavlja jednu od dvije države Evrope čija službena heraldika ima ovaj simbol. Druga je Srbija.</p><p>Katalonija je autonomna zajednica u okviru Španije. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku države i predstavlja arteriju poluotoka s ostatkom Evrope. Veličine je Belgije, a u njoj živi nešto više od 7,5 miliona stanovnika. Kvalitet položaja joj daje i izlazak na Sredozemno more te joj pripadaju dvije prekrasne obale. Prva je Costa Brava, a južno od nje je Costa Dorada (Zlatna obala). Ovakav kvalitet položaja, duga obala, kao i prekrasna sredozemna klima su omogućili da ovaj dio države postane pravi turistički div.</p>

<p>Gradovi kao što su Taragonja, Girona i Figueras su postali poznate turističke destinacije. Postoji i ekonomska strana priče o želji da Katalonija postane nezavisna država. Osim srednjevjekovne osnove postojanja iste, na koju se vezuju političari u Barseloni, činjenica da je ovo najbogatija regija u Španiji daje dodatni vjetar u leđa želji da se ista odvoji i želji Madrida da to nikako ne dozvoli.</p><p>Barselona je centar Katalonije, ali i grad u čijoj aglomeraciji živi više od pola Katalonaca. Zanimljiva je činjenica da je jedina država u kojoj je službeni jezik katalonski mala planinska politička tvorevina Andora. Naravno, katalonski jezik kao prelazna varijanta iberoromanskog i galoromanskog je onaj koji slušate na ulicama Barselone. On se razlikuje od kastiljskog (španskog), ali jezik koji u potpunosti odudara od ovih romanskih je baskijski čija je osnova u potpunosti drugačija od spomenutih. Glavni grad Katalonije je nastao u periodu dok je Aleksandar Makedonski putovao ka istoku. Postoje legende kako je grad osnovao mitski junak Herkules, ali i priča o Hanibalovom ocu koji je u III stoljeću p.n.e. dao naziv Barcino. To je bilo ime njegove obitelji. Realna osnova naziva grada potiče iz jezika onih koji su u antičkom periodu plovili i trgovali Sredozemnim morem. Feničani (fenikia grč. Palma) su dali ime ovom biseru zapadnog Mediterana – Barkeno.</p><p>Kroz svoju historiju grad je prošao brojne faze i podnio brojne okupatore. U starom vijeku su ovdje bili Rimljani, a Barselona bila manja od današnje Taragonje. Grad su osvojili u V stoljeću Vizigoti, a u srednjem vijeku su grofovi Barselone ovladali cijelom Katalonijom. U XII stoljeću dolazi do spajanja s Aragonijom u jedinstvenu monarhiju. Upravo će to biti prvi problem razvoja grada jer će veza Aragona i Kastilje označiti pad moći Barselone.</p><p>Drugi veliki problem je bio i otkriće Amerike koji je u drugi plan stavio trgovački značaj Mediterana i njegovih luka. Grad je, kao i cijela Katalonija, preživio u XX stoljeću vlast generala Franka. Naime, Katalonci su bili na strani protivnika generala u građanskom ratu, a to je značilo osvetu Franka u postratnom periodu. Grad je u posljednja tri desetljeća doživio razvoj u svim aspektima, a Olimpijada 1992. godine dala je poticaj daljem razvoju ponosa Katalonije.</p><h2>Impozantne građevine</h2><p>Interesantno je da ovaj grad godišnje posjeti pet puta više turista nego što on ima stanovnika. S brojkom od 20 miliona turista Barselona je visoko na listi najposjećenijih mjesta na Planeti. Ovaj grad u sebi čuva tragove iz brojnih historijskih perioda. Rimske iskopine se nalaze ispod trga Placa del Rei (Trg kralja). Današnja Barselona poznata je po svojoj mrežastoj urbanizaciji, a to je upravo i posljedica rimske strukture grada. Kada je Rim prihvatio kršćanstvo, neki dijelovi rimskih zidina su iskorišteni za izgradnju katedrale. Sama biskupija osnovana je 343. godine.</p><p>Stari dio grada ima svoju jezgru iz srednjeg vijeka. Tu su objekti i građevine koje spadaju u umjetnost katalonske gotike. Kada se nađete u tom dijelu popularnog Barri Gotica, splet krivudavih uskih ulica vas vodi do najviše tačke starog grada. Tu se smjestila katedrala iz XIV stoljeća s koje se pruža prekrasan pogled na historijsku ostavštinu. Umjetničko ime koje se najviše vezuje za Barselonu je Antonio Gaudi, a njegova djela i građevine nastaju u zlatnom dobu Barselone. Središte tog novog dijela grada je Placa Katalunja, trg iz kojeg ka plaži prolazi najpoznatija ulica u Barseloni – Rambla. Ona šetače, uz poglede na trgovine i ugostiteljske objekte, vodi do obale. Barselona je priobalni grad i ima svoje plaže, a najpoznatija je Barseloneta dužine više od 1000 metara. Ljubitelji kupališnog turizma mogu uživati na svim plažama ukupne dužine više od 4,5 kilometara.</p>

<p>S druge strane je trgovačko središte grada. Upravo tu je čuvena ulica Avinguda Diagonal u kojoj uživate s pogledom na brojne ekskluzivne prodavnice. Iako se radi o urbanoj sredini, ovaj grad je poznat po brojnim parkovima. Čak šest šumskih parkova se nalazi u Barseloni, a botanički vrtovi su njena posebna ljepota. Od 45 gradskih vrtova dva su veoma poznata i obavezna za posjetiti u ovom urbanom biseru. Najveći park je Montjuic s kojeg se pruža prekrasan pogled. Ljubiteljima nogometa je poznat i istoimeni stadion na kojem svoje utakmice igra drugi klub iz najvećeg katalonskog grada – Espanjol. S istog se pruža pogled na Čarobnu fontanu koja u raznim bojama svaku noć obogati pogled posjetitelja.</p><p>Najpoznatiji park je svakako Parc Guelh koji je djelo spomenutog Gaudija. Kada je petina jednog grada prekrivena parkovima jasno je kako Katalonci baštine i vide svoj glavni grad. Najimpozantnija građevina je katedrala Sagrada Familia (Sveta obitelj). Kada je društvo Svetog Josipa kupilo zemljište za gradnju katedrale 1881. godine sigurno nije očekivalo da će se dijelovi katedrale graditi i danas. Iznenadna smrt Gaudija usporila je gradnju ove prekrasne crkve. Njegova neogotika dala je draž ovoj svjetski poznatoj građevini. Nekako mi se čini da njena izgradnja svjesno nikada i neće biti okončana te da je to djelimično i marketinški trik.</p><p>Osim spomenute katedrale, obilazak remek-djela neogotičke umjetnosti kao što su Casa Mila i Casa Batllo su nezaobilazni dio posjete Barseloni. Svaki posjetitelj ostane fasciniran i zgradom Parlamenta Katalonije, a Slavoluk podsjeća na one u Rimu, Parizu i Berlinu. Moderne građevine, kao što su toranj Collserola, visok 288 metara, i toranj Agbar (Najveć), u kojem se vidi arapski uticaj u imenu, „strše“ iz urbane osnove grada. Boje na reklamama Agbara vas ostave zaleđenima gledajući iste. Katalonska palača muzike je s aspekta arhitekture kombinacija opere i sakralnog objekta.</p><p>Barselona krije i Pikasov muzej s djelima iz njegovog ranog perioda, a jedan dio grada ipak podsjeća na činjenicu da smo u Španiji. Dio grada koji se zove Špansko selo krije replike ulica i građevina iz raznih dijelova ove države. Najpoznatija pijaca je La Bokerija, poznata po estetici izložene robe. Ljubitelji avanture mogu vidjeti i čuveni Akvarijum u kojem postoji tunel u kojem promatrate ajkule u prirodnom ambijentu. Svakako od njih smo udaljeni sigurnosnim staklom.</p><h2>"Bratski grad"</h2><p>Kada je Servantes u „Don Kihotu“ rekao da je Barselona „cvijet među najljepšim gradovima svijeta“ dao nam je sliku onoga što svi znamo. Ali je svakako bitno istaći i da je Barselona „bratski grad“ našem glavnom gradu. To je jedan od razloga zbog kojih su boje Kantona Sarajevo kao i Barselone – blaugrana!</p><p>Barselona je bajka koja vječno traje i spomenik civilizacije koja se stalno mijenja. Čari ulica i građevina ovog katalonskog dijamanta vam ostaju u vječnom sjećanju, a njenu zanosnu ljepotu nosite sa sobom. Barselona je mnogo više od grada i zgrada – ona je san!</p><h2>Mnogo više od sporta</h2><p>Slavu ovog grada je pronijelo sportsko društvo Barselona, a stadion Kamp Nou zdanje koje je mnogo više od sporta. Nekada je ovaj objekat primao 120.000 gledatelja, ali pravila sjedećih mjesta su kapacitet istog smanjila na 100.000. Trenutno se proširuju kapaciteti, a unutar njega je moguća i turistička posjeta koja obuhvata i muzej i fanshop kluba.</p>

Gradovi kao što su Taragonja, Girona i Figueras su postali poznate turističke destinacije. Stari dio grada ima svoju jezgru iz srednjeg vijeka

Katalonija najbogatija regija u Španiji 

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

<p>Nedaleko od Rima nalazi se malo selo Nemi, poznato po najslađim jagodama u Italiji. Smješteno uz vulkansko jezero i okruženo zelenim brdima, Nemi je prava oaza prirode i tradicionalne talijanske atmosfere. Svake godine u lipnju održava se Festival jagoda, kada ulice ožive mirisima i okusima ovog voća.</p><p>Nemi nije samo jagode – ovo mjesto ima bogatu povijest, uključujući rimsko svetište posvećeno božici Diani i ostatke carevih brodova koji su korišteni za raskošne zabave. Danas, osim prirodnih ljepota, posjetitelji mogu uživati u ukusnoj hrani i prekrasnim pogledima.</p><p>Ako želite iskusiti autentični talijanski šarm i uživati u prirodi, Nemi je idealna destinacija na samo sat vremena od Rima.</p>

Ako želite iskusiti autentični talijanski šarm i uživati u prirodi, Nemi je idealna destinacija

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

<p>U svijetu koji nas konstantno gura ka užurbanosti, gužvama i stalnim kontaktima s drugima, solo putovanja postaju tiha pobuna – trenutak mira u kojem se vraćamo sebi. </p><p>Putovati sam ne znači biti usamljen, već slobodan. Upravo ta sloboda čini solo putovanje neprocjenjivim iskustvom koje bi svako trebalo da doživi barem jednom u životu.</p><p>Donosimo vam razloge zašto bi svako trebao barem jednom da otputuje sam i otkrije čari solo putovanja.</p>

<h2>Suočavanje</h2><p>Kada putujete sami, suočavate se sa sobom – svojim mislima, navikama, strahovima, ali i snovima. To je prilika da bolje upoznate ko ste zapravo kada niste ničija djevojka, drugarica, kolegica ili kćerka, već samo vi – u tuđem gradu, među nepoznatim ljudima i ulicama.</p><h2>Sloboda</h2><p>Ne morate da pravite kompromise. Spava vam se? Spavajte. Želite da ručate u pet popodne? U redu. Poželite da satima šetate muzejem ili jednostavno sjedite uz kafu i gledate prolaznike – možete. Solo putovanja pružaju luksuz da planirate dan po svojim pravilima, bez potrebe da se prilagođavate.</p><h2>Samopouzdanje</h2><p>Od snalaženja u prevozu, do naručivanja hrane na jeziku koji ne govorite – svaka situacija u kojoj se oslonite na sebe gradi vašu unutrašnju snagu. Solo putnici se često vraćaju sa više samopouzdanja i vjerom u vlastite sposobnosti.</p><h2>Nova poznanstva</h2><p>Paradoksalno, kada ste sami, otvoreniji ste prema novim ljudima. Lakše je započeti razgovor, priključiti se grupi turista ili čak upoznati lokalce. Solo putovanja često otvore vrata novim prijateljstvima i nezaboravnim pričama koje ne biste doživjeli da ste u paru ili grupi.</p><h2>Mir</h2><p>Biti sam na putu znači imati prostora za razmišljanje – o poslu, ljubavi, planovima, željama. U tom miru i distanci od svakodnevice, mnoge stvari postaju jasnije.</p>

<p>Solo putovanja nisu bijeg od drugih, već susret sa sobom. Nije važno da li idete u Pariz, Istanbul, na planinu ili more – važno je da sebi date šansu da budete glavni lik vlastite avanture.</p><p>U jednom koferu, s puno radoznalosti i malo hrabrosti, možda vas čeka najuzbudljivije putovanje života.</p>

U jednom koferu, s puno radoznalosti i malo hrabrosti, možda vas čeka najuzbudljivije putovanje života

Kako solo avantura može probuditi samopouzdanje i unutrašnji mir

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

<p>Još jedna sjajna preporuka za Sarajevo i BiH: Daily Express ističe našu zemlju kao skriveni dragulj Evrope, a direktni letovi iz Londona sve dostupniji zahvaljujući podršci Turističke zajednice KS</p><p>Ugledni britanski medij Daily Express, jedan od najčitanijih portala u Ujedinjenom Kraljevstvu, preporučio je Bosnu i Hercegovinu kao idealnu destinaciju za proljetni ili ljetni odmor, koja je opisana kao nepravedno zapostavljena zemlja koja oduzima dah svojom prirodom, historijom i autentičnim iskustvom koje pruža posjetiocima.</p><p>Daily Express navodi kako BiH često ostaje u sjeni susjedne Hrvatske, koja godišnje privlači više od 20 miliona turista, dok je BiH 2024. godine posjetilo tek 1,9 miliona ljudi - 90% manje. Ipak, oni koji se odluče da istraže ovu zemlju, otkrivaju nevjerovatne ljepote – od zelenih dolina i spektakularnih vodopada, do bogate kulturne baštine koja spaja Istok i Zapad, piše Daily Express.</p><p>U članku se prenose i iskustva putnika koji su kroz društvene mreže i forume poput Reddita podijelili svoje oduševljenje BiH, naglašavajući da zemlja „izgleda kao da je provučena kroz Instagram filter“ i da ostavlja dubok emocionalni trag. Turisti koji su podijelili svoje impresije posebno ističu muzeje, prirodne pejzaže i toplinu lokalnog stanovništva i osjećaj autentičnosti koji BiH nudi za razliku od prenapučenih evropskih metropola.</p><p>Ovaj ugledni portal, koji na Facebooku prati više od 2,8 miliona čitatelja, Sarajevo opisuje kao fascinantnu mješavinu kultura, historije i prirodnih ljepota – grad koji uspijeva očuvati svoje naslijeđe, a istovremeno ide ukorak s vremenom. Oduševljenje putnika, koje je Daily Express prenio, potvrđuje da Sarajevo sve više privlači pažnju međunarodnih gostiju.</p><p>Ono što posebno ide u prilog turistima iz Velike Britanije jeste činjenica da postoje direktni avionski letovi iz Londona za Sarajevo, čiju realizaciju sufinansira Turistička zajednica Kantona Sarajevo Visit Sarajevo, u saradnji sa Vladom KS i Međunarodnim aerodromom Sarajevo kroz zajednički program subvencionisanja avio saobraćaja, što čini ovu destinaciju ne samo atraktivnom, već i izuzetno pristupačnom.</p><p>U vremenu kada sve više putnika traži autentične i manje komercijalizovane destinacije, naša zemlja – prema preporuci jednog od najuticajnijih britanskih portala – postaje pravi izbor za sve one koji žele više od standardnog odmora. </p><p>Više na linku:</p><p>https://www.express.co.uk/travel/articles/2059438/i-spent-week-bosnia.</p>

Direktni letovi iz Londona sve dostupniji zahvaljujući podršci Turističke zajednice KS

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

<p>U saveznoj američkoj državi Montana, na samoj granici s Kanadom, nalazi se poznati Nacionalni park Glacier, tj. doslovno ledenjak, prema ledenjacima koji su ga formirali tokom ledenih doba.</p><p>Park obuhvata više od stotinu većih i stotina manjih jezera nevjerovatno čiste i prozirne vode. Tu prozirnost i do nekoliko metara u dubinu duguje relativno hladnim temperaturama tokom godine zbog kojih nema planktona.</p><h2>Najveće jezero je McDonald</h2><p>Neka od njih prilično su velika, što nije uobičajeno za planinska jezera. Najveće jezero je McDonald, površine 27 kilometara kvadratnih. Dugačko je 15 kilometara i duboko 141 metar.</p><p>Još jedna neuobičajenost je šareno kamenje na zapadnoj obali jezera. Njihove boje variraju od jarko crvene do zelene i plave, a na radost posjetitelja, nalaze se uz samu obalu.</p><p>Mnogi odmah pomisle kako je riječ o obojenom kamenju, no jedini slikar ovdje je sama priroda. Naime, boja kamenja ovisi o prisutnosti ili odsutnosti željeza, tj. količini oksidacije. </p><h2>Šarolikost kamenja&nbsp;privlači brojne posjetitelje</h2><p>Svaka boja ima svoje obrazloženje: crvena znači da se stijena nalazila u plitkoj vodi i tako češće bila izložena zraku. Zelena upućuje na stijenu u dubljoj vodi, dakle slabijoj izloženosti zraku. Hiljadama godina voda je lomila komadiće stijene i transformirala ih u kamenčiće koje danas svi žele vidjeti.</p><p>Šarolikost kamenja u kombinaciji s besprijekorno prozirnom vodom na obali privlači brojne posjetitelje, a srećom po nas koji smo malo dalje i nismo u mogućnosti vidjeti ih uživo – i prekrasnim fotografijama.</p>

Mnogi odmah pomisle kako je riječ o obojenom kamenju, ali jedini slikar ovdje je sama priroda

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

<p>Ako vam ideja o sporom, elegantnom putovanju kroz krajolike Engleske i Walesa zvuči kao san, upoznajte Britannic Explorer. Novi luksuzni voz iz radionice poznatog brenda "Belmond" započinje s vožnjama 4. jula 2025., piše <a href="https://place2go.ba/hedonizam-u-julu-krece-najluksuzniji-voz-koji-ima-cak-i-wellness/">Place2go</a>.&nbsp;</p><p>Od trenutka kada zakoračite u ovaj voz na stanici London Victoria, jasno je da ne putujete običnim prijevoznim sredstvom. S elegantnim kabinama koje više podsjećaju na male boutique hotele, restoranom kojim upravlja višestruko nagrađivani chef Simon Rogan, barom, spa zonom i pažljivo osmišljenim itinerarima koji slave britansku prirodu, kulturu i gastronomiju, Britannic Explorer redefinira pojam slow travel. Tri različite rute (Cornwall, Lake District i Wales) kreću svake sedmice, a postoji i opcija kombiniranja dviju ruta u jedno veliko, šestosatno putovanje za one koji žele još više tog polaganog, raskošnog putovanja.</p><h2>Raskošne kabine s osobnim batlerom</h2><p>Voz ima ukupno 18 kabina, od čega su tri Grand Suitea, raskošne, prostrane i s osobnim batlerom. Preostalih 15 suiteova jednako su šarmantni, s interijerom inspiriranim britanskim pejzažima, od tapeta do nijansi tekstila. Svaka kabina ima privatnu kupaonicu, a dnevni prostor lako se transformira u noćnu oazu.</p><p>Kuhinja na tračnicama nikad nije zvučala bolje jer gastronomiju na Britannic Exploreru vodi chef Simon Rogan, poznat po restoranima s ukupno osam Michelinovih zvjezdica. Na meniju su lokalni sastojci i sezonski recepti, a svaki tanjir prati priču regije kroz koju putujete.</p><h2>Wellness zona</h2><p>Britannic Explorer ima i wellness zonu prvu takvu u Velikoj Britaniji. U saradnji s luksuznim britanskim brendom Wildsmith Skin, na raspolaganju su tretmani lica, masaže i jutarnja yoga dok voz tiho klizi kroz zelene krajolike. Idealno za resetiranje nakon gradske vreve.</p><p>Britannic Explorer putuje od jula do novembra 2025., s polascima petkom (Cornwall i Lake District) i ponedjeljkom (Wales). Planiranje ovakvog putovanja znači staviti hedonizam, tišinu i vizuelnu poeziju prirode na vrh liste prioriteta.</p>

Od trenutka kada zakoračite u ovaj voz na stanici London Victoria, jasno je da ne putujete običnim prijevoznim sredstvom

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

<p>Za drevni Egipat kažu da je zemlja koja nadahnjuje, odiše snagom i dostojanstvom kraljeva. Domovina je bogova, hramova, piramida i drevnih znanja od kojih neka još nisu objašnjena. Egipat miriše na pustinjski pijesak, utažuje glad za kulturom, očarava multikulturalnošću i šarolikošću boja i podsjeća na neodgovorena bitna pitanja ljudske historije. Ko je i kako gradio piramide – ne znamo pouzdano ni danas.</p>

<h2>Više od 110 različitih piramidalnih objekata</h2><p>Na egipatskom tlu nalazi se više od 110 različitih piramidalnih objekata, tako da mnogi predjeli podsjećaju na posjetu historijskom muzeju na otvorenom. Keopsova i Kefrenova piramida u Gizi najviše su piramide u Egiptu s primjerom klasične gradnje. Piramide su bile obložene glatko poliranim blokovima od vapnenca te su blještale na jarkom egipatskom suncu. Vrh piramide imao je metalnu oblogu koja je reflektirala sunčevu svjetlost.</p><p>Ispod piramida se nalaze čitave mreže tunela i hodnika koji su još neistraženi, naročito ispod Sfinge – hibrida lava i čovjeka, koja se nalazi u produžetku Kefrenove piramide. Sfinga leži nad divovskim nekropolama usredotočena na jednu tačku vidika – na izlazak sunca. Ona je čuvar tajni i kraljevskih mumija.</p>

<h2>Kairo</h2><p>Ali Egipat nudi mnogo drugih zanimljivosti i bez faraona i kulturnog turizma. U dolini Nila, tik do pustinje smjestio se Kairo – megalopolis s više od 28 miliona stanovnika, što je 30 posto ukupnog stanovništva te zemlje. Kairo je šareno, mnogoljudno, orijentalno središte s mješavinom neizostavne historije i modernog svijeta, različitih utjecaja, saobraćajnog haosa, prljavštine, buke, ali, prije svega, megalopolis velikog duha. Grad se najlakše upoznaje izbliza, šetnjom njegovim ulicama, posjetom tržnici, ulaskom u džamije i ostale vjerske objekte. </p><p>Egipat čini 95 posto pustinjskog tla. Pustinjski pijesak i debeli mir pružaju otklon od užurbane svakodnevice zapadnjačkog svijeta, a pogled na beduine i njihov mir podsjeća na lakoću i jednostavnost življenja. Vožnja po pustinjskim dinama podsjeća na bezbrižne dane i uzbuđenja u lunaparku, a pustinjske ruže i čaroban dizajn oblika i stijenja u kombinaciji s jarkim suncem nameće pretaču stvarnost, iluziju i fatamorganu.&nbsp;</p>

<h2>Nil</h2><p>Dubok otisak prošlosti, snage i moći faraona leži 670 km južno od Kaira, u Luksoru, Tebi, stoljećima glavom gradu Egipta. Nekad grad slave i moći, a danas, hiljadama godina kasnije, ovaj gradić obilježen je seoskom tradicijom i provincijskim štihom. Vožnja kočijama izvrsna je za razgledanja grada izbliza, a vožnja Nilom u tradicijskim plovilima potaknut će vam maštu i asocirati na krokodile, kojih baš i nema. </p><p>Istočna obala Nila mjesto je hramova, obeliska i slave faraona. Ostaci hramova i ruševine s reljefima i zanimljivim hramskim prostorijama govore o moći i tajnama civilizacije koja je nastanjivala ovo tlo. Aleja sfinga s ovnovskim glavama, koje je postavio faraon Ramzes II vodi do hramova koji svojom veličinom i monumentalnošću podsjećaju na naše skromno znanje i razumijevanje ljudske prošlosti.</p>

<h2>Dolina kraljeva</h2><p>Zapadna Teba, zapadna strana Nila, mjesto je gdje mrtvi slave život i odlaze u besmrtnost. Grobnice u Dolini kraljeva počivališta su ljudi bogova koji su za svoje posljednje počivalište odabrali podnožje iznimno moćne planine i kompleksa kojeg nećete moći fotografirati. </p><p>Među faraonima tu i je grobnica najmoćnije žene faraonke – kraljice Hatšepsut. Žena je to koja nadahnjuje maštu brojnih romanopisaca, a arheolozima je i dalje zagonetka. U svojoj vladavini od 22 godine bila je moćna i ravnopravna s muškim faraonima. Senenmut, arhitekt i savjetnik kraljice, grobni joj je hram izgradio u podnožju visoke litice. Impozantna je to građevina koja se proteže na tri terase. </p><p>Iskapanja u Dolini kraljeva svoj vrhunac doživjela su otkrićem gotovo neoštećene Tutankhamove grobnice 1922. godine. Ali, osim praznog sarkofaga i prilaznih reljefa, u grobnici nećete vidjeti ništa. Sarkofag kao simbol zemlje predstavlja spremnik životne snage i mjesto brojnih metamorfoza – od umrlog do besmrtnog.&nbsp;</p>

<h2>Crveno more</h2><p>Obala Crvenog mora svojim pejzažem i arhitekturom vraća u savremenost, pokazujući sav raspon turističke ponude. Turizam u svojim bojama kiča i standardnom komfor ponudom ne odskače bitno od drugih turističkih meka i nudi mali predah, onako usput, da se poslože impresije i slegnu utisci o ovoj čarobnoj i divnoj zemlji koju se isplati posjetiti.</p>

Minhen: Upravo proglašen najboljim gradom za pješačenje

Ovo su najmirniji otoci Evrope, raj za one koji bježe od gužve

Popularno crnogorsko ljetno odredište uvodi naplatu ulaza, od jula najavljeno i poskupljenje

"National Geographic Traveller" preporučio Balkan za ljetovanje, a BiH za urbane avanture

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

Egipat: Zemlja vječne misterije

Putovanja

Minhen: Upravo proglašen najboljim gradom za pješačenje

Ovo su najmirniji otoci Evrope, raj za one koji bježe od gužve

Popularno crnogorsko ljetno odredište uvodi naplatu ulaza, od jula najavljeno i poskupljenje

"National Geographic Traveller" preporučio Balkan za ljetovanje, a BiH za urbane avanture

Kotor: “Nevjesta Jadrana” u Bokokotorskom zalivu

Najljepši i najbizarniji krajolici svijeta: Ovih 7 kao da nisu s naše planete

Albanija turistički hit: Do 2030. godine mogla bi nadmašiti Hrvatsku i privući više od 30 miliona turista

Zemlja sa 17 miliona stanovnika i čak 23 miliona bicikala

Refleksije s ulica, mostova i katedrala: Grad svjetla, štakora i "Chanel" brendiranog siromaštva

Bajka koja vječno traje: Barselona – biser Mediterana i ponos Katalonije

Selo jagoda blizu Rima koje morate posjetiti

Prilika da se povežete sa sobom i svijetom na potpuno novi način

Ugledni Daily Express preporučuje turistima Sarajevo i BiH kao skriveni dragulj Evrope

Jezero McDonald: Najšarenije na svijetu

Britannic Explorer: Najluksuzniji voz koji ima čak i wellness

Egipat: Zemlja vječne misterije