Stariju životnu dob (prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije tu spadaju osobe starije od 60 godina) karakteriziraju promjene na tjelesnom, psihološkom i socijalnom planu.

Promjene na tjelesnom planu odlikuju se involutivnim promjenama na mišićnom sistemu, u kardiovaskularnom sistemu se smanjuje elasticitet aorte i velikih arterija, dolazi do progresivnog smanjenja ukupne tjelesne tekućine, smanjuje se masa bubrega i njihova aktivnost, u gastrointestinalnom sistemu se smanjuje aktivnost svih organa i javlja se sporija probava, opstipacija, kod neurološkog sistema dolazi do smanjenja kognitivnih funkcija.

Ovisni o pomoći

Tu su i psihološke promjene. Osoba iz radnog odnosa odlazi u penziju, počinje se osjećati manje vrijednom, manje pridonosi porodici na materijalnom planu, mlađe generacije postaju još važnije, javlja se usamljenost i povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata.
Socijalne promjene su vrlo značajne. U prvom redu je tu već spomenuto smanjenje prihoda, što u našim uslovima često znači i oskudnost, pa i siromaštvo. Starija osoba često zavisi od pomoći svojih bližnjih, ako ih ima, ili društva, ako ih nema. Usamljenost je sve češća i veća.

Velike su promjene i na zdravstvenom planu. Starija osoba često ima nekoliko udruženih hroničnih oboljenja, poput povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti, smetnji sa srcem..., koje traže još veću kontrolu nego ranije. A tu je često i povećani broj lijekova, koje s jedne strane treba kontrolirati i dobro uravnotežiti, a s druge strane predstavljaju materijalno opterećenje već osiromašenog porodičnog budžeta, ali i zdravstvenih fondova.

Starija osoba treba dobivati minimum lijekova, treba dobro odvojiti ono što joj je neophodno od onoga bez čega se može

Neurološka oboljenja, kao i druga somatska oboljenja, javljaju se u ovom životnom dobu u dva vida. Prva grupa su oboljenja koja se javljaju i u ranijim životnim dobima, ali u ovom dobu imaju neke svoje kliničke posebnosti, kao što je to kod glavobolja ili epilepsija. Drugo su bolesti koje su pretežno vezane za stariju životnu dob - najčešće moždani udar, ali i neke bolesti kao Parkinsonova ili Alzheimerova.

Neurološke bolesti zahtijevaju terapiju. Terapija u ovim godinama ima svoje specifičnosti. Mora se imati na umu da je metabolizam starijih osoba promijenjen, usporen, da je vrijeme razgradnje lijekova u tijelu znatno duže i traži više vremena, a da organi putem kojih se obično lijekovi izlučuju iz tijela, bubrezi i jetra, mogu biti oštećeni. Sada ponovo dolazimo na činjenicu da starije osobe imaju, često nekoliko hroničnih bolesti i da uzimaju brojne lijekove. Tu se često griješi.

Starija osoba treba dobivati minimum lijekova, treba dobro odvojiti ono što joj je neophodno od onoga bez čega se može. Nažalost, često smo svjedoci da starija osoba uzima tokom dana, kada se sve skupi, 8-10 raznih lijekova. Otuda se javlja potreba za saradnjom raznih specijalnosti i potreba da neko bude nosilac liječenja starije osobe, a bilo bi najbolje da je to porodični ljekar.

Tjelesna oboljenja

Važno je zato raditi na prevenciji. Poznato je da aerobna fizička aktivnost dobro utječe na prevenciju kardiovaskularnih oboljenja. Aerobna fizička aktivnost je vježbanje koje se provodi barem 3 puta sedmično u trajanju od pola sata, a može obuhvatiti razne aktivnosti, od šetnje, plivanja, vodenog aerobika, vožnje bicikla,  plesa do kućnih aktivnosti poput usisavanja, brisanja poda, šetnje psa, rada u bašti ili dvorištu.

Tu je i prevencija Alzheimerove bolesti u vidu održavanja mentalne aktivnosti, ali i fizičke kondicije.

Posebno mjesto zauzima depresija u starijem životnom dobu. Depresija se obično shvata kao reakcija na nastale promjene u životu osobe u starijem životnom dobu. To može biti tako, ali depresija, bila ona reaktivna ili ne, nosi rizik za pojavu drugih tjelesnih oboljenja ili njihovog pogoršanja.

Tako je poznata činjenica da depresija bitno usporava oporavak nakon moždanog udara i da liječenjem depresije olakšavamo i poboljšavamo efekte fizikalne terapije. Otuda potreba da se svaka depresija shvati ozbiljno i liječi po svim pravilima kao kod mlađih dobnih grupa.

Gerontologija

Gerontologija je nauka koja se bavi procesima starenja u širem smislu, uključujući socijalne, ekonomske, psihološke, antropološke, kulturne, medicinske i druge aspekte. Gerontologija se bavi normalnim starenjem.

Gerijatrija

Gerijatrija je dio gerontologije i medicinska je disciplina koja se bavi fizičkim, mentalnim, funkcionalnim i socijalnim problemima starijih osoba. Gerijatrija se bavi patološkim starenjem.

Prevencija

Ono što je zanimljivo je da se pokazalo da aerobna vježbanja povoljno utječu na prevenciju i nekih tipičnih neuroloških oboljenja, kao Parkinsonove bolesti.

Poliklinika „Sunce Agram“, Trg međunarodnog prijateljstva 20, Sarajevo

755-560 – 033/755-561