Tokom ljeta koža je izložena brojnim štetnim utjecajima, a najveću opasnost predstavljaju sunčevo ultraljubičasto (UV) zračenje i visoke temperature.Prim.mr.sci.med.dr. Hana Helppikangas-Hunara, specijalista dermatovenerolog i zdravstveni menadžer, u razgovoru za Fenu upozorava da dugotrajno izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite može izazvati opekotine, crvenilo, bol i ljuštenje kože.<h2>Proces starenja</h2>Čak i kada opekotine nisu vidljive, UV zrake oštećuju ćelije kože i ubrzavaju proces njenog starenja. Posljedice uključuju pojavu bora, gubitak elastičnosti, tamnih mrlja i neujednačenog tena.Dr. Helppikangas-Hunara dalje ističe kako pretjerano izlaganje suncu povećava i rizik od razvoja različitih oblika raka kože, uključujući melanom, koji je jedan od najopasnijih.Visoke temperature dodatno opterećuju organizam, a pojačano znojenje može dovesti do iritacija, osipa i začepljenja pora, što pogoduje nastanku akni i upalnih promjena. Osobe s osjetljivom kožom ili hroničnim kožnim oboljenjima, poput ekcema i rozacee, često primjećuju pogoršanje simptoma tokom ljetnih mjeseci.Sunce također može izazvati alergijske reakcije kod pojedinih ljudi, dok kombinacija UV zračenja i određenih lijekova ili kozmetičkih proizvoda može povećati osjetljivost kože.<h2>Funkcija kože</h2>Dehidracija organizma zbog vrućina negativno utiče na izgled i funkciju kože, koja postaje suha, zategnuta i podložnija oštećenjima.- Zbog svega navedenog, preporučuje se izbjegavanje boravka na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 sati, redovna upotreba krema sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više), nošenje šešira i lagane odjeće te dovoljan unos tečnosti. Pravilna zaštita kože tokom ljeta značajno smanjuje rizik od kratkoročnih i dugoročnih posljedica te pomaže očuvanju njenog zdravlja i prirodnog izgleda - kazala je dr. Helppikangas-Hunara.

Čak i kada opekotine nisu vidljive, UV zrake oštećuju ćelije kože i ubrzavaju proces njenog starenja

Umjereno sunčanje i more mogu ublažiti simptome

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

Vitamin D jedan je od važnih nutrijenata za očuvanje zdravlja organizma, a njegov nedostatak može utjecati na sposobnost tijela da se efikasno bori protiv virusa i bakterija.Ovaj vitamin učestvuje u brojnim procesima u organizmu, a posebno značajnu ulogu ima u podršci imunološkom sistemu. Pomaže očuvanju zaštitnih barijera u disajnim putevima, koje predstavljaju prvu liniju odbrane od različitih uzročnika infekcija.Osim toga, vitamin D doprinosi pravilnoj regulaciji upalnih procesa u tijelu. Kada ga organizam ima dovoljno, imunološki odgovor može biti bolje kontrolisan, čime se smanjuje mogućnost pretjeranih reakcija koje dodatno opterećuju organizam.Manjak ovog vitamina češće se pojavljuje u periodima kada ljudi manje borave na otvorenom i imaju manju izloženost sunčevoj svjetlosti. Posebno su ugrožene starije osobe, ljudi koji većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, kao i osobe s tamnijom puti.Niske vrijednosti vitamina D mogu povećati osjetljivost na respiratorne infekcije poput prehlade i gripe, dok oporavak nakon bolesti može trajati duže.Zbog toga se preporučuje briga o unosu vitamina D kroz raznovrsnu ishranu, boravak na dnevnom svjetlu kada je moguće, a dodatke ishrani koristiti uz prethodni savjet stručnjaka.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj vitamin ima važnu ulogu u radu imunološkog sistema, posebno tokom perioda smanjene izloženosti suncu

Vitamin D je vitamin rastvorljiv u mastima

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

Korištenje solarija i namjerno sunčanje ponovo postaju sve popularniji među mladima, uprkos brojnim upozorenjima stručnjaka da izlaganje UV zračenju može izazvati ozbiljna oštećenja kože i povećati rizik od melanoma, jednog od najopasnijih oblika raka kože.Na opasnosti ovog trenda upozorila je i Nikol Sims (Nichole), kojoj je melanom dijagnosticiran osam godina nakon što je, kao petnaestogodišnjakinja, počela redovno koristiti solarij. Danas putem društvenih mreža dijeli svoje iskustvo kako bi ukazala na posljedice koje ovakve navike mogu imati.- Samo imam osjećaj da naša generacija zapravo i ne istražuje mnogo rizike. Jednostavno žive u trenutku - poručila je Sims.<h2>Istraživanja potvrdila povećan rizik</h2>Prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, ove godine u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se više od 100.000 novih slučajeva melanoma, dok bi od ove bolesti moglo umrijeti oko 8.500 ljudi.Ljekar Pedram&nbsp;Džerami (Gerami) s Medicinskog fakulteta Northwestern University istraživao je promjene koje UV zračenje izaziva na ćelijama kože kod korisnika solarija. Njegov tim utvrdio je da osobe koje koriste solarij imaju gotovo tri puta veći rizik od razvoja melanoma u odnosu na one koji ga ne koriste.Analiza melanocita pokazala je da je stopa mutacija DNK kod korisnika solarija više nego dvostruko veća nego kod osoba koje su bile izložene isključivo prirodnom sunčevom zračenju.- Dovoljne su svega dvije ili tri mutacije na pravom mjestu da se to pretvori u melanom - upozorio je&nbsp;Džerami.<h2>Stručnjaci savjetuju oprez</h2>Ljekari naglašavaju da ne postoji siguran način tamnjenja kože, ističući da solariji mogu emitovati i više od deset puta jače UV zračenje od prirodnog sunca. Zbog toga ih je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila među dokazane uzročnike raka.Prema podacima Američke akademije za dermatologiju, korištenje solarija prije 20. godine života povećava rizik od razvoja melanoma za 47 posto. Stručnjaci roditeljima savjetuju da s mladima razgovaraju o dugoročnim posljedicama UV zračenja te da, umjesto solarija, koriste sigurnije preparate za samotamnjenje.

Istraživanja pokazuju da korištenje solarija višestruko povećava rizik od melanoma, dok ljekari upozoravaju da ne postoji siguran način tamnjenja kože

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

Endokrinolozi ističu da visokointenzivni intervalni treninzi (HIIT) mogu privremeno povisiti nivo kortizola.Kortizol ima važnu ulogu u odgovoru tijela na stres, ali i u regulaciji metabolizma i nivoa energije tokom dana.- To je steroidni hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlijezde - objašnjava dr Dženifer Čeng za Parade.&nbsp;Iako su povremene promjene normalne, dugoročno povišen nivo kortizola može biti problem. Ljekari upozoravaju da čak i neke zdrave navike mogu privremeno povećati njegov nivo.- Pacijentima uvijek govorim da se zdravlje svodi na san, ishranu i vježbanje, i to tim redoslijedom - napominje dr Andres Splenser.Endokrinolozi ističu da visokointenzivni intervalni treninzi (HIIT) mogu privremeno povisiti nivo kortizola.Dr Čeng objašnjava da tokom takvih treninga tijelo prepoznaje pojačan fizički napor i oslobađa hormone stresa.- HIIT može izazvati privremeni skok nivoa kortizola - kaže doktorica.<h2>Zašto se kortizol povećava tokom HIIT-a?</h2>Kortizol tokom intenzivne fizičke aktivnosti ima važnu ulogu. Dr Viktorija Fin objašnjava da pomaže povećanju nivoa šećera u krvi i podržava rad srca i mišića tokom napora.Jednostavno rečeno, kortizol pomaže tijelu da izdrži kratke nalete naporne aktivnosti - navodi dr Fin. Istraživanja pokazuju da se nivo kortizola nakon HIIT treninga obično vraća na početne vrijednosti u roku od 24 časa.<h2>To ne znači da su HIIT treninzi loši</h2>Stres od vježbanja je dobra stvar - ističe dr Splenser. Dodaje da se tijelo redovnim vježbanjem prilagođava, pa odgovor na stres vremenom postaje efikasniji. Ipak, upozorava da pretjerivanje može izazvati probleme i savjetuje postepen napredak i prilagođavanje intenziteta sopstvenoj kondiciji.Pored uravnoteženog pristupa treningu, ljekari preporučuju i druge navike za održavanje zdravog nivoa kortizola. Dr Fin savjetuje tehnike poput meditacije, vježbi disanja, boravka u prirodi i održavanja društvenih kontakata.Također naglašava važnost kvalitetnog sna jer "hronični nedostatak sna ili loš raspored spavanja mogu poremetiti ovaj ritam, što dovodi do hronično povišenih nivoa kortizola". Ako je stres dugotrajan ili izaziva zabrinutost, dr Čeng preporučuje razgovor sa ljekarom i, po potrebi, upućivanje terapeutu ili psihologu.

Pacijentima uvijek govorim da se zdravlje svodi na san, ishranu i vježbanje, i to tim redoslijedom, napominje dr Andres Splenser

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

Iako se pušenje godinama smatra jednom od najvećih prijetnji zdravlju, stručnjaci upozoravaju da još jedna široko rasprostranjena i društveno prihvaćena navika može imati ozbiljne posljedice po mozak. Redovna konzumacija alkohola, čak i kada nije riječ o velikim količinama, može ubrzati starenje mozga i povećati rizik od problema s pamćenjem, koncentracijom i drugim kognitivnim funkcijama.Neurologinja dr. Linet Gogol (Lynette Gogol) za "Eating Well" upozorava da mnogi potcjenjuju svakodnevno večernje piće ili korištenje alkohola kao načina za opuštanje i ublažavanje stresa. Prema riječima neurologa dr. Zaka Ramilevića (Zach Ramilevich), alkohol je neurotoksin koji može oštetiti moždane ćelije, narušiti veze između različitih dijelova mozga i dugoročno utjecati na smanjenje njegovog volumena.<h2>San i moždane funkcije</h2>Jedan od prvih negativnih učinaka alkohola odnosi se na kvalitet sna. Iako može pomoći da osoba lakše zaspi, alkohol remeti REM fazu sna, povećava vjerovatnoću hrkanja i apneje te umanjuje sposobnost mozga da se tokom noći oporavi. Stručnjaci ističu da je upravo san ključan za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija i obnovu moždanih funkcija.Istraživanja pokazuju i da je veća konzumacija alkohola povezana sa smanjenjem sive i bijele moždane mase. Siva masa učestvuje u razmišljanju, donošenju odluka i pamćenju, dok bijela omogućava efikasnu komunikaciju između različitih dijelova mozga. Njihovo očuvanje smatra se jednim od najvažnijih faktora zdravog starenja.<h2> </h2>

<h2>Veći rizik od bolesti</h2>Alkohol negativno djeluje i na krvne sudove, povećava rizik od visokog krvnog pritiska, moždanog udara i upalnih procesa, a istovremeno otežava apsorpciju važnih vitamina B grupe, posebno vitamina B1 (tiamina), koji je neophodan za normalan rad mozga. Njegov nedostatak može dovesti do oštećenja nervnog sistema i dodatno ubrzati propadanje moždanog tkiva.Stručnjaci upozoravaju i da alkohol prolazi krvno-moždanu barijeru te se razgrađuje u acetaldehid – toksično jedinjenje koje izaziva oksidativni stres i upale, što dugoročno smanjuje otpornost mozga na starenje.Svjetska zdravstvena organizacija ranije je saopćila da ne postoji potpuno sigurna količina alkohola kada je riječ o zdravlju. Iako pojedine smjernice i dalje govore o "umjerenom" unosu, neurolozi naglašavaju da umjereno ne znači i bez rizika. Osobama koje ne piju ne preporučuje se da počnu, dok se onima koji konzumiraju alkohol savjetuje da razmisle o smanjenju unosa, jer i male promjene mogu dugoročno doprinijeti očuvanju zdravlja mozga.

Redovna konzumacija alkohola narušava san, oštećuje moždane ćelije i krvne sudove te povećava rizik od kognitivnog propadanja

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

Tokom toplih dana organizam gubi više tečnosti znojenjem, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati prve znakove dehidracije. Iako mnogi smatraju da je žeđ prvi signal, stručnjaci upozoravaju da se ona često javlja tek kada je tijelo već izgubilo određenu količinu tečnosti.Među najčešćim simptomima su suha usta, glavobolja, umor, vrtoglavica i tamnija boja urina. Kod nekih osoba mogu se javiti i smanjena koncentracija, razdražljivost te osjećaj slabosti, posebno nakon boravka na suncu ili fizičke aktivnosti.Najbolji način za prevenciju dehidracije je redovan unos vode tokom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Potrebe za tečnošću povećavaju se tokom visokih temperatura, vježbanja i bolesti praćenih povišenom tjelesnom temperaturom.Osim vode, hidrataciji doprinose i svježe voće i povrće poput lubenice, krastavca, narandže i jagoda, koji sadrže veliki udio vode. Istovremeno, preporučuje se umjeren unos alkohola i napitaka s većom količinom kofeina jer mogu dodatno potaknuti gubitak tečnosti.

Najbolji način za prevenciju dehidracije je redovan unos vode

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

Tokom ljetnih vrućina mnogi posežu za ventilatorom kako bi lakše zaspali, ali stručnjaci upozoravaju da njegovo cjelonoćno korištenje može imati i neželjene posljedice po zdravlje.Iako ventilator pomaže da se prostorija rashladi, stalno strujanje zraka može pogoršati simptome kod osoba koje imaju alergije na prašinu, pelud ili grinje. Ljekarka Hana Patel navodi da ventilator može raznositi alergene po prostoriji, zbog čega se kod nekih ljudi mogu javiti kihanje, svrbež i grlobolja nakon buđenja.Poseban oprez savjetuje se osobama koje imaju astmu, jer prašina, spore i drugi čestice koje ventilator podigne mogu dodatno otežati disanje.<h2>Suhi zrak i bolovi u mišićima</h2>Stručnjaci upozoravaju da ventilator koji radi tokom cijele noći može isušiti sluznicu nosa, grla i disajnih puteva. Zbog toga se neki ljudi bude sa začepljenim nosom ili osjećajem nelagode, iako nisu prehlađeni.Direktno puhanje hladnog zraka može uticati i na mišiće. Ako je ventilator postavljen preblizu tijelu, dugotrajno izlaganje može dovesti do zatezanja mišića, jutarnjih bolova ili pogoršanja postojećih tegoba.Mogu se pojaviti i problemi poput suhih očiju, usta i kože, posebno kada je zrak usmjeren direktno prema licu.<h2>Kako pravilno koristiti ventilator</h2>Kako bi se smanjile moguće negativne posljedice, stručnjaci preporučuju da ventilator ne bude usmjeren direktno prema tijelu, već prema zidu ili plafonu kako bi se zrak ravnomjernije rasporedio.Savjetuje se i korištenje tajmera, uključivanje ventilatora prije spavanja te redovno čišćenje uređaja i prostorije kako bi se smanjila količina prašine i alergena. Važno je i tokom dana unositi dovoljno tečnosti, posebno u periodima visokih temperatura.

Stručnjaci upozoravaju da stalno strujanje zraka tokom noći može pogoršati alergije, isušiti disajne puteve i izazvati jutarnje tegobe

Spavate uz uključen ventilator? Ovo su mogući problemi koje može izazvati

Cistitis, odnosno infekcija mokraćne bešike, jedna je od najčešćih urinarnih infekcija kod žena, a tokom ljetnih mjeseci rizik od pojave simptoma može biti povećan zbog visokih temperatura, nedovoljnog unosa tečnosti i promjena svakodnevnih navika.Ovu infekciju najčešće uzrokuju bakterije koje ulaze u mokraćni trakt i počinju se razmnožavati. Najčešći simptomi su peckanje tokom mokrenja, učestala potreba za odlaskom u toalet, bol u donjem dijelu stomaka, kao i tamniji ili zamućen urin.Procjenjuje se da između 50 i 60 posto žena barem jednom tokom života dobije cistitis, dok ga do 24. godine iskusi oko trećina žena. Ljeti se rizik dodatno povećava jer visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, zbog čega urin postaje koncentriraniji i može nadražiti mokraćnu bešiku.Ljekari upozoravaju da na pojavu infekcije mogu utjecati i pojačano znojenje, nošenje uske odjeće, dugo zadržavanje mokrog kupaćeg kostima, ali i odgađanje odlaska u toalet tokom putovanja.Dodatni faktori rizika mogu biti trudnoća, menopauza, oslabljen imunitet, kao i veći unos alkohola i kofeina. Kod nekih žena ponavljajuće infekcije mogu biti povezane i sa seksualnim odnosima, jer se bakterije lakše mogu prenijeti prema mokraćnoj cijevi.Kako biste smanjili mogućnost pojave cistitisa, stručnjaci preporučuju dovoljan unos vode, održavanje intimnog područja suhim i čistim, nošenje pamučnog donjeg rublja, brisanje nakon toaleta u smjeru od naprijed prema nazad, kao i mokrenje nakon seksualnog odnosa.Iako se cistitis često može uspješno liječiti, važno je reagovati na vrijeme kako se infekcija ne bi proširila na bubrege i izazvala ozbiljnije zdravstvene probleme.

Dehidracija, znojenje i mokra odjeća mogu povećati rizik od infekcije mokraćne bešike

Kako prepoznati i spriječiti cistitis: Ljeti češće pogađa žene

Toplotni val koji je prethodnih dana zahvatio zapadnu Evropu, prema najavama meteorologa, stiže i u Bosnu i Hercegovinu, ali i ostale zemlje regiona.Prema prognozama, u većem dijelu Bosne i Hercegovine očekuju se temperature više od 40 stepeni Celzijusa, a meteorolozi upozoravaju da će najteže biti početkom naredne sedmice, kada će vrućine dostići vrhunac.Visoke temperature mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik, posebno za starije osobe, hronične bolesnike, malu djecu i trudnice. <h2>Dovoljno tečnosti</h2>Zbog toga se građanima savjetuje da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, da se zadržavaju u hladu ili rashlađenim prostorijama, nose laganu i svijetlu odjeću te unose dovoljno tečnosti kako bi spriječili dehidraciju.

Koliko su ovakve vremenske prilike opasne po zdravlje i kako se najbolje zaštititi, za "Dnevni avaz" govorio je dr. Almir Azabagić.- Najprije, stara narodna mudrost kaže da je bolje spriječiti nego liječiti. Zato se ne treba izlagati ekstremnim vrućinama. To znači da bi boravak na otvorenom trebalo izbjegavati od 10 ili 11 sati prijepodne pa sve do 17 ili 18 sati poslijepodne – rekao je dr. Azabagić.Naglašava da je pravilna hidratacija ključna za očuvanje zdravlja tokom visokih temperatura.<h2>Laganija ishrana</h2>Obavezno unosite dovoljno vode i tečnosti. Kada ste žedni, pijte vodu, a izbjegavajte gazirane napitke i zaslađene sokove – istakao je.Savjetuje i prilagođavanje ishrane.- Preporučuje se laganija ishrana, bez suhomesnatih proizvoda, velikih količina mesa i teških masnoća. Prednost treba dati svježem voću i povrću, laganim supama i drugim lako probavljivim obrocima – kazao je.<h2>Pretjerano hlađenje</h2>Govoreći o korištenju klima-uređaja, upozorava da prostorije ne treba pretjerano rashlađivati.- Klima-uređaj ne treba podešavati na 17 ili 18 stepeni. Dovoljno je da temperatura u prostoriji bude dva do četiri stepena niža od vanjske. Svrha klima-uređaja nije da se smrznemo, već da ukloni višak vlage iz zraka kako bismo lakše disali – zaključio je dr. Azabagić.

Nakon što je zahvatio zapadnu Evropu, stiže nam najopasnija žega ovog ljeta

Doktor Almir Azabagić za "Dnevni avaz": Kako se zaštititi od novog toplotnog vala

Sok od nara bogat je antioksidansima i drugim korisnim biljnim jedinjenjima, a pojedina istraživanja ukazuju da njegova redovna, umjerena konzumacija može imati pozitivan uticaj na zdravlje srca i krvnih sudova.Jedna čaša svježe iscijeđenog soka od nara uz obrok može biti vrijedan dodatak uravnoteženoj ishrani. Za razliku od brojnih dodataka ishrani, ovaj napitak lako se priprema kod kuće.<h2>Zašto je sok od nara poseban</h2>Nar sadrži punikalagine, jedinjenja koja se u velikim količinama nalaze upravo u ovom voću. Osim njih, bogat je i polifenolima – antioksidansima koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.Ove supstance doprinose smanjenju štetnog djelovanja slobodnih radikala, koji mogu ubrzati procese starenja organizma.<h2>Može li pomoći kod krvnog pritiska?</h2>Rezultati više kliničkih istraživanja pokazali su da redovno konzumiranje soka od nara može doprinijeti blagom snižavanju sistolnog i dijastolnog krvnog pritiska.Meta-analiza objavljena u časopisu Pharmacological Research pokazala je mjerljiv pad sistolnog krvnog pritiska kod ispitanika koji su redovno pili sok od nara, a efekti su zabilježeni već pri jednoj čaši dnevno.<h2>Koristi za srce i krvne sudove</h2>Sok od nara najčešće se dovodi u vezu sa:zdravljem srca;regulacijom krvnog pritiska;boljom funkcijom krvnih sudova.Polifenoli mogu doprinijeti očuvanju elastičnosti krvnih sudova, a pojedina istraživanja ukazuju i na moguće povoljne efekte na nivo HDL ("dobrog") i LDL ("lošeg") holesterola.Neka istraživanja takođe sugerišu da bi nar mogao usporiti stvaranje naslaga u arterijama, ali su potrebna dodatna ispitivanja kako bi se ove koristi potvrdile.Kada je riječ o malignim bolestima, laboratorijska istraživanja ukazuju na određeni potencijal protivupalnog djelovanja nara, ali nema dokaza da sok od nara liječi ili sprječava rak niti može zamijeniti medicinsku terapiju.<h2>Kako pripremiti domaći sok od nara</h2>Za pripremu soka potrebna su dva zrela nara.Plod možete prepoloviti i iscijediti poput pomorandže ili izdvojiti zrna i preraditi ih u sokovniku.Preporučena količina je oko 200 mililitara dnevno, najbolje uz obrok.Prilikom kupovine obratite pažnju na deklaraciju. Nektari često sadrže dodat šećer i manji procenat voća od čistog soka.<h2>Ko treba da bude oprezan?</h2>Iako je riječ o zdravom napitku, nije pogodan za svakoga.Osobe koje koriste lijekove za razrjeđivanje krvi trebalo bi da se prije redovne konzumacije posavjetuju sa ljekarom, jer sok od nara može uticati na njihovo djelovanje.Dijabetičari treba da vode računa o unosu prirodnih šećera, dok osobe sklone bubrežnim kamencima treba da se konsultuju sa nefrologom prije uvođenja ovog napitka u svakodnevnu ishranu.<h2>Umjerenost je ključ</h2>Veće količine ne znače i veće koristi. Jedna čaša dnevno sasvim je dovoljna kao dio raznovrsne i uravnotežene ishrane uz redovnu fizičku aktivnost.Sok od nara nije lijek, već namirnica koja može biti dio zdravih životnih navika, prenosi Krstarica.

Sok od nara nije lijek, već namirnica koja može biti dio zdravih životnih navika

Moćni sok od nara: Prirodni saveznik za zdravlje srca i krvnih sudova

Čuvarkuća je biljka koju mnogi uzgajaju u dvorištima i na balkonima, a u narodnoj medicini već decenijama važi za prirodnog saveznika kod manjih zdravstvenih tegoba. Jedna od najpoznatijih primjena vezuje se upravo za ublažavanje uhobolje.Prema tradicionalnoj upotrebi, iz svježeg lista čuvarkuće iscijedi se nekoliko kapi soka koje se malo zagriju (ne smiju se pregrijati) i nakapaju u bolno uho. Vjeruje se da biljka zahvaljujući svojim protivupalnim i umirujućim svojstvima može pomoći u ublažavanju nelagode i iritacije.Ipak, ljekari upozoravaju da čuvarkuća nije zamjena za medicinski pregled. Uhobolja može biti znak bakterijske infekcije, upale srednjeg uha ili drugih stanja koja zahtijevaju odgovarajuće liječenje. Poseban oprez potreban je ako se jave temperatura, iscjedak iz uha ili jači bolovi.Čuvarkuća može biti dio tradicionalne kućne njege, ali ako simptomi potraju ili se pogoršaju, potrebno je potražiti savjet ljekara kako bi se spriječile moguće komplikacije.

Vjeruje se da biljka zahvaljujući svojim protivupalnim i umirujućim svojstvima može pomoći u ublažavanju nelagode i iritacije

Raste u skoro svakom dvorištu: Ova biljka može ublažiti uhobolju

Nakon dva tragična slučaja koja su se dogodila u svega nekoliko dana, ponovo je aktuelizirano pitanje koliko ubodi pčela i osa mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.Tokom ljetnih mjeseci, kada ljudi više vremena provode u prirodi, dvorištima, voćnjacima i na izletima, mogućnost susreta s ovim insektima znatno je veća. Zbog toga stručnjaci podsjećaju na važnost pravilne reakcije nakon uboda, ali i prepoznavanja simptoma koji mogu ukazivati na opasnu alergijsku reakciju.<h2>Većina ljudi nije alergična</h2>Iako kod većine ljudi ubod izaziva samo prolazne tegobe poput bola, crvenila, svraba i otoka, kod manjeg broja osoba može doći do ozbiljne reakcije organizma koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.Pčelar Stefan Stevanović rekao je za "TV Prva" da približno 98 posto ljudi nije alergično na ubod pčele.Najčešće se javljaju lokalne reakcije na mjestu uboda, poput bola, svraba i otoka, koje uglavnom nestaju nakon dan ili dva. Tegobe se mogu ublažiti hladnim oblogama, ali je važno pratiti stanje i obratiti pažnju na moguće znakove jače alergijske reakcije.<h2>Žaoku ne vaditi prstima</h2>Jedna od najčešćih grešaka nakon uboda pčele jeste nepravilno uklanjanje žaoke.Stevanović upozorava da žaoku ne treba izvlačiti stiskanjem između dva prsta, jer se na taj način može dodatno istisnuti otrov u kožu.Preporuka je da se žaoka ukloni noktom ili nekim ravnim predmetom, blagim pokretom u stranu, bez pritiskanja dijela gdje se nalazi otrovna kesica.Za razliku od pčele, osa najčešće ne ostavlja žaoku u koži, zbog čega može ubosti više puta. Upravo zato je važno nakon uboda ostati miran, udaljiti se od mjesta gdje se insekt nalazi i pratiti eventualne simptome.

Iako kod većine ljudi ubod izaziva samo prolazne tegobe poput bola, crvenila, svraba i otoka, kod manjeg broja osoba može doći do ozbiljne reakcije

Ubod pčele može biti opasan: Jednu stvar nikako ne smijete uraditi kada ostane žaoka

Visoke ljetne temperature mogu opteretiti organizam, posebno kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Stručnjaci zato savjetuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da se lakše podnesu vrući dani.Pet navika koje pomažu da organizam lakše podnese ljetne vrućine. Voda je najbolji izbor, dok bi gazirana i zaslađena pića trebalo konzumirati umjereno. Ishrana bi trebala biti laganija, s više sezonskog voća i povrća, a manje masne i teške hrane.Boravak na direktnom suncu preporučuje se izbjegavati u periodu od 11 do 17 sati, kada je UV zračenje najintenzivnije. Ako morate biti napolju, nosite laganu odjeću svijetlih boja, šešir i sunčane naočale.Prostorije u kojima boravite rashladite provjetravanjem ujutro i navečer, a tokom dana držite prozore i roletne zatvorenim. Ne zaboravite ni na odmor - kvalitetan san i izbjegavanje pretjeranog fizičkog napora mogu značajno smanjiti rizik od iscrpljenosti i toplotnog udara.Briga o zdravlju tokom ljeta ne zahtijeva velike promjene, već dosljedno pridržavanje ovih jednostavnih preporuka koje mogu napraviti veliku razliku.

Ishrana bi trebala biti laganija, s više sezonskog voća i povrća, a manje masne i teške hrane

Voda: Najvažniji resurs na globalnom planu

Pet navika koje pomažu da organizam lakše podnese ljetne vrućine

Umor nakon napornog dana ili povremena glavobolja najčešće nisu razlog za zabrinutost.&nbsp;Međutim, ljekari upozoravaju da pojedine simptome ne treba zanemarivati jer mogu biti prvi znak da organizam šalje upozorenje.<h2>Dugotrajan umor</h2>Jedan od najčešćih simptoma je dugotrajan umor koji ne prolazi ni nakon odmora. Ako traje sedmicama, može ukazivati na anemiju, probleme sa štitnom žlijezdom, nedostatak vitamina ili neka druga zdravstvena stanja.Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine također zahtijeva pažnju. Ako mršavite bez promjene načina ishrane ili povećane fizičke aktivnosti, potrebno je potražiti savjet ljekara.Uporan kašalj koji traje duže od tri sedmice, posebno ako je praćen otežanim disanjem ili bolom u grudima, ne treba zanemariti. Stručnjaci preporučuju pregled kako bi se utvrdio uzrok.Promjene na koži, poput novih mladeža ili promjene boje, oblika i veličine postojećih, također su razlog za pregled kod dermatologa, jer rano otkrivanje kožnih oboljenja značajno povećava uspješnost liječenja.<h2>Pravovremena reakcija</h2>Ljekari ističu da je važno obratiti pažnju i na iznenadne, jake bolove u grudima, otežano disanje, gubitak svijesti ili slabost jedne strane tijela. U takvim slučajevima potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.Redovni preventivni pregledi, zdrava ishrana, fizička aktivnost i osluškivanje vlastitog tijela ostaju najbolji način za očuvanje zdravlja. Pravovremena reakcija na neuobičajene simptome često može spriječiti razvoj ozbiljnijih bolesti.

Pojedine simptome ne treba zanemarivati jer mogu biti prvi znak da organizam šalje upozorenje

Ovih pet znakova tijelo ne treba ignorisati: Mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem

Ne mora svaki oblik brige o zdravlju biti povezan s velikim promjenama i napornim treninzima. Ponekad je jedna od najboljih odluka jednostavna - izaći u šetnju i pokrenuti tijelo.Jutarnja šetnja, posebno prije početka svakodnevnih obaveza, može imati brojne koristi za organizam. Osim što poboljšava cirkulaciju i pokreće mišiće nakon odmora, boravak na svježem zraku pomaže tijelu da se razbudi i pripremi za dan.Redovno hodanje povezano je s boljom kondicijom, zdravljem srca i lakšim održavanjem tjelesne težine. Za razliku od intenzivnih treninga, šetnja je dostupna gotovo svima i može se prilagoditi mogućnostima svakog pojedinca.Poseban značaj ima i za mentalno zdravlje. Vrijeme provedeno u prirodi ili mirnijem okruženju može smanjiti osjećaj stresa, poboljšati raspoloženje i pomoći da dan započnemo smirenije i organizovanije.Stručnjaci preporučuju da se tokom šetnje ne fokusiramo samo na broj pređenih koraka, već i na kvalitet vremena koje provodimo u pokretu. Kratka pauza od telefona, duboko disanje i svjesno uživanje u okolini mogu dodatno pojačati pozitivan efekat.Ne postoji savršen trenutak za početak zdravijih navika. Nekada je dovoljno samo obuti udobnu obuću i napraviti prvi korak – jer upravo male promjene često donose najveće rezultate na duže staze.

Redovno hodanje povezano je s boljom kondicijom, zdravljem srca i lakšim održavanjem tjelesne težine

Zašto je jutarnja šetnja jedna od najboljih navika za zdravlje?

Opekotine od sunca često se pojave tek kada pomislimo da smo dan proveli bez problema.Vratimo se s plaže, istuširamo se, legnemo da odmorimo, a onda koža počne da zateže, peče i postaje sve toplija. Upravo tada shvatimo da smo ipak pretjerali s izlaganjem sunčevim zracima.<h2>Neobičan savjet koji je iznenadio mnoge</h2>Jedna žena iz Velike Britanije, Sindi Alen-Stjuart, ispričala je kako je nakon jednog dana provedenog na suncu završila s izrazito crvenom i bolnom kožom na leđima, iako je koristila kremu za sunčanje.&nbsp;Rješenje za neprijatan osjećaj pečenja nije pronašla u skupim preparatima, već u savjetu svoje svekrve – običnoj pjeni za brijanje.Ovaj trik mnoge je iznenadio, ali upravo zbog osjećaja hlađenja može da donese trenutno olakšanje kod blagih opekotina.<h2>Zašto pjena za brijanje može da ublaži osjećaj pečenja?</h2>Kada se Sindi požalila da joj koža gori nakon sunčanja, svekrva joj je predložila da na opečeno mjesto nanese tanak sloj pjene za brijanje i ostavi je da djeluje oko pola sata.Iako je u prvi mah bila skeptična, isprobala je savjet i primijetila da joj je koža postala prijatnija i manje vrela.Razlog zbog kog ovaj trik nekima prija jeste sastav pojedinih pjena za brijanje. One mogu sadržavati sastojke poput mentola koji stvaraju osjećaj hladnoće na koži i privremeno smanjuju neprijatan osjećaj toplote i pečenja.Važno je, međutim, znati da pjena ne popravlja oštećenje kože izazvano suncem – ona samo može da ublaži simptome i pruži kratkotrajno olakšanje.<h2>Kako se koristi pjena za brijanje kod blagih opekotina?</h2>Ako ste predugo bili na suncu i koža vas peče, postupak je jednostavan:Opečeno mjesto isperite hladnijom vodom.Kožu nježno osušite tapkanjem peškirom.Nanesite tanak sloj pjene za brijanje, bez jakog utrljavanja.Ostavite da djeluje oko 30 minuta.Nakon toga isperite kožu mlakom vodom.Po potrebi, postupak možete ponoviti narednog dana ukoliko neprijatan osjećaj i dalje traje.Ipak, prije nego što probate ovaj trik, važno je provjeriti da li vam određeni proizvod odgovara. Ako koža dodatno peče, svrbi ili se pojavi iritacija, najbolje je prekinuti upotrebu.<h2>Pjena za brijanje nije zamjena za zaštitu od sunca</h2>Iako ovakvi kućni trikovi mogu biti zanimljivi kada je šteta već napravljena, najbolji način da spriječite opekotine jeste dobra zaštita kože.Krema sa zaštitnim faktorom, izbjegavanje najjačeg sunca tokom dana i ponovno nanošenje zaštite ostaju najvažnije mjere za očuvanje kože. Opekotine nisu samo prolazna neprijatnost – ponovljena oštećenja od sunca mogu dugoročno uticati na zdravlje kože.Posebno treba biti oprezan kod djece, osoba sa svijetlom i osjetljivom kožom, kao i kod svih koji brzo dobijaju crvenilo nakon boravka na suncu.<h2>Kada opekotine od sunca zahtijevaju pomoć ljekara?</h2>Blago crvenilo i osjećaj toplote najčešće mogu da se ublaže kućnom njegom, ali postoje situacije kada nije dovoljno osloniti se na trikove iz kuhinje ili kupatila.Ako se pojave veliki plikovi, jaka bol, povišena temperatura, mučnina, vrtoglavica ili opekotine zahvataju veliku površinu tijela, potrebno je potražiti savjet ljekara.Pjena za brijanje možda nije ono na šta biste prvo pomislili kada tražite pomoć nakon izgaranja na suncu, ali iskustvo pojedinih ljudi pokazuje da jednostavni trikovi ponekad mogu donijeti prijatno olakšanje. Ipak, najbolji lijek za opekotine od sunca i dalje ostaje – prevencija, prenosi Ona.rs.

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

Spavate uz uključen ventilator? Ovo su mogući problemi koje može izazvati

Kako prepoznati i spriječiti cistitis: Ljeti češće pogađa žene

Doktor Almir Azabagić za "Dnevni avaz": Kako se zaštititi od novog toplotnog vala

Moćni sok od nara: Prirodni saveznik za zdravlje srca i krvnih sudova

Raste u skoro svakom dvorištu: Ova biljka može ublažiti uhobolju

Ubod pčele može biti opasan: Jednu stvar nikako ne smijete uraditi kada ostane žaoka

Pet navika koje pomažu da organizam lakše podnese ljetne vrućine

Ovih pet znakova tijelo ne treba ignorisati: Mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem

Zašto je jutarnja šetnja jedna od najboljih navika za zdravlje?

Izgorjeli ste na suncu? Ovaj trik je mnogima donio olakšanje

Zdravlje

Pretjerano izlaganje suncu povećava rizik od različitih oblika raka kože

Nedostatak vitamina D može oslabiti odbranu organizma i povećati rizik od infekcija

Solariji ponovo popularni među mladima: Stručnjaci upozoravaju na povećan rizik od raka kože

Zdrava navika koja zapravo povećava hormon stresa

Neurolozi upozoravaju: Često pijenje alkohola može ubrzati starenje mozga

Ne zanemarujte prve znakove dehidracije: Organizam ih često šalje prije nego što osjetite žeđ

Spavate uz uključen ventilator? Ovo su mogući problemi koje može izazvati

Kako prepoznati i spriječiti cistitis: Ljeti češće pogađa žene

Doktor Almir Azabagić za "Dnevni avaz": Kako se zaštititi od novog toplotnog vala

Moćni sok od nara: Prirodni saveznik za zdravlje srca i krvnih sudova

Raste u skoro svakom dvorištu: Ova biljka može ublažiti uhobolju

Ubod pčele može biti opasan: Jednu stvar nikako ne smijete uraditi kada ostane žaoka

Pet navika koje pomažu da organizam lakše podnese ljetne vrućine

Ovih pet znakova tijelo ne treba ignorisati: Mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem

Zašto je jutarnja šetnja jedna od najboljih navika za zdravlje?

Izgorjeli ste na suncu? Ovaj trik je mnogima donio olakšanje