Dolaskom ljeta mnogi pokušavaju u kratkom roku promijeniti prehrambene navike, izgubiti višak kilograma ili "očistiti" organizam nakon perioda teže hrane. Ipak, stručnjaci upozoravaju da zdravlje ne dolazi kroz restriktivne režime i brza rješenja, već kroz pravilnu i uravnoteženu ishranu koja podržava prirodne procese u tijelu.Kako pripremiti organizam za ljetne dane, koje namirnice birati i šta zapravo znači zdrava detoksikacija, za "Avaz" pojasnila je dr. Maja Tandir, spec. nutricionizma.Prema njenim riječima, organizam već posjeduje vlastite mehanizme čišćenja putem jetre, bubrega, pluća i kože, zbog čega nisu potrebni agresivni „detoks programi“ koji često podrazumijevaju gladovanje ili izbacivanje čitavih grupa namirnica.- Zdrava detoksikacija podrazumijeva uravnoteženu ishranu bogatu vlaknima, dovoljan unos tečnosti, kvalitetan san i redovnu fizičku aktivnost. Cilj nije gladovanje, već podrška prirodnim procesima čišćenja organizma - navodi dr. Tandir za "Avaz".<h2>Lagana ljetna ishrana</h2>Topliji mjeseci donose obilje svježih i sezonskih namirnica koje mogu značajno doprinijeti boljem osjećaju energije i vitalnosti.- Tokom ljeta preporučujem sezonsko voće i povrće, posebno lubenicu, dinju, bobičasto voće, paradajz, krastavce, tikvice i lisnato zeleno povrće. Važan je i dovoljan unos kvalitetnih proteina iz ribe, mahunarki, jaja i fermentiranih mliječnih proizvoda, kao i zdravih masnoća iz maslinovog ulja, orašastih plodova i sjemenki - ističe nutricionistica.Lagani obroci, dodaje, ne znače da organizam treba biti uskraćen za važne nutrijente.Svježe namirnice i pravilno izbalansirani obroci pomažu održavanju energije i osjećaja lakoće tokom toplih dana.<h2>Najčešće greške</h2>U želji da što prije postignu željeni izgled, mnogi prave greške koje mogu negativno uticati na zdravlje.- Najčešće greške su restriktivne dijete, preskakanje obroka, pretjerano izgladnjivanje i očekivanje brzih rezultata. Takav pristup često dovodi do gubitka mišićne mase, usporavanja metabolizma i vraćanja izgubljenih kilograma - upozorava dr. Tandir.Održivo mršavljenje, kaže, zahtijeva vrijeme i promjenu životnih navika.- Potrebne su postepene promjene, umjeren kalorijski deficit i redovna fizička aktivnost. Najvažnije je usvojiti način života koji možemo dugoročno održavati - ističe Tandir.Tokom ljeta tijelo dodatno gubi tečnost, zbog čega hidratacija postaje jedan od najvažnijih faktora pravilne ishrane.- Dovoljna hidratacija ključna je za normalno funkcionisanje cijelog organizma. Voda, biljni čajevi i namirnice bogate vodom doprinose boljoj koncentraciji, više energije i zdravijem izgledu kože - objašnjava nutricionistica.Osim tečnosti, važnu ulogu imaju i vitamini, minerali i antioksidansi iz hrane.- Ishrana bogata antioksidansima pomaže zaštiti organizma od oksidativnog stresa i doprinosi osjećaju vitalnosti - savjetuje Tandir.<h2>Male navike za zdravije ljeto</h2>Dr. Maja Tandir savjetuje da promjene ne moraju biti velike kako bi dale rezultate.- Dan možemo započeti čašom vode i kvalitetnim doručkom. U svaki obrok treba uključiti povrće i izvor proteina, birati sezonske i manje prerađene namirnice te ograničiti zaslađene napitke i industrijsku hranu - ističe Tandir.Dodaje da su jednako važni kretanje i odmor.- Fizička aktivnost i dovoljno sna dio su zdravog načina života. Također je važno jesti svjesno i slušati signale gladi i sitosti - poručuje Tandir.Priprema organizma za ljeto, zaključuje, ne treba biti kratkotrajan proces.- Zdravlje se ne gradi kroz nekoliko dana dijete, već kroz svakodnevne navike koje dugoročno doprinose kvalitetnijem i zdravijem životu&nbsp; - kaže dr. Maja Tandir, spec. nutricionizma.

Topliji mjeseci donose obilje svježih i sezonskih namirnica koje mogu značajno doprinijeti boljem osjećaju energije i vitalnosti

Tandir: Zdravlje se ne gradi kratkim dijetama

Dr. Maja Tandir za "Avaz" otkriva: Kako pripremiti organizam za ljeto i zašto su "brzi detoks programi" greška


S dolaskom ljetnih mjeseci počinje i sezona lubenica, no dok većina uživa u slatkom plodu, sjemenke se često bacaju iako imaju značajnu hranjivu vrijednost.Prema dostupnim nutricionističkim podacima, sjemenke lubenice su sigurne za konzumaciju i sadrže važne nutrijente poput magnezija, željeza i kalcija, koji doprinose boljem nivou energije i zdravlju organizma.One su bogate biljnim proteinima i esencijalnim aminokiselinama, a zahvaljujući vlaknima mogu doprinijeti urednoj probavi i boljoj regulaciji šećera i holesterola u krvi.Također sadrže zdrave masti, uključujući omega-6 masne kiseline, koje mogu pozitivno djelovati na zdravlje srca i krvnih sudova, dok prisutni antioksidansi pomažu u smanjenju upalnih procesa u tijelu.Ipak, stručnjaci upozoravaju da ih treba konzumirati umjereno jer u većim količinama mogu izazvati probavne smetnje, nadutost ili nelagodu, a kod osjetljivih osoba i rizik od gušenja ili smanjene apsorpcije određenih minerala.

Bogate mineralima i vlaknima, ali ih treba konzumirati umjereno

Sjemenke lubenice: Evo zašto biste trebali da ih konzumirate

Orašasti plodovi su praktičan, hranljiv i svestran izbor za brzi međuobrok ili kao zdrav dodatak jelima. Međutim, u moru različitih opcija postavlja se pitanje koji je orašasti plod najbolji izbor.Dijetetičari s kojima je razgovarao portal Health.com saglasni su da su bademi najzdraviji orašasti plod koji možete jesti.- Kada se uzmu u obzir hranljivost, prilagodljivost i mogućnosti primjene, to bi morali biti bademi - izjavila je registrovana dijetetičarka Dženel Bober.S njom se slaže i kolegica Mara Barouz:- Bademi su moj omiljeni orašasti plod zbog brojnih zdravstvenih prednosti koje nude.“<h2>Zašto su bademi najbolji izbor?</h2>Dijetetičari ističu bademe zbog njihovog impresivnog nutritivnog sastava, potencijalnih zdravstvenih koristi i izuzetne svestranosti u kuhinji.- Bademi su odličan izvor biljnih proteina, sa oko šest grama po porciji od 28 grama, što je više nego kod mnogih drugih orašastih plodova, uključujući indijski orah i orahe - pojasnila je Barouz.Bademi također pogoduju zdravlju sistema za varenje.- Dobar su izvor vlakana, koja pomažu varenju i podstiču redovnost - rekla je Barouz.Istraživanja pokazuju da konzumacija badema može podstaći rast korisnih crijevnih bakterija koje podržavaju zdravlje varenja.Osim toga, bademi se ističu visokim udjelom nezasićenih masti koje su dobre za srce, kao i vitaminom E, nutrijentom koji štiti ćelije od oksidativnog stresa.Studije ukazuju na to da osobe koje jedu više hrane bogate zdravim mastima i vitaminom E, poput badema, imaju manji rizik od razvoja srčanih bolesti.Bademi su i dobar izvor magnezijuma, minerala neophodnog za održavanje zdravog krvnog pritiska i regulaciju nivoa šećera u krvi.- Ta kombinacija nutrijenata – masti, vlakana i proteina – pomaže u održavanju osjećaja sitosti - izjavila je sportska dijetetičarka Roksana Ehsani.Pored zdravstvenih prednosti, bademi su ukusni i izuzetno svestrani te se lako uklapaju u slatke i slane recepte.<h2>Nutritivna vrijednost</h2>Bademi su puni hranljivih materija. Porcija od 28 grama sirovih badema sadrži:164 kalorije14,1 gram masti6,12 grama ugljenih hidrata3,5 grama vlakana6 grama proteina.Ta količina također osigurava:7,26 miligrama vitamina E, što predstavlja 48 posto preporučenog dnevnog unosa76,5 miligrama magnezijuma, što čini 18,2 posto preporučenog dnevnog unosa.<h2>Kako uključiti bademe u ishranu?</h2>Mogućnosti korištenja badema gotovo su beskrajne, a dijetetičari preporučuju nekoliko jednostavnih načina.Možete ih koristiti kao dodatak jogurtu, ovsenoj kaši i salatama ili njima zamijeniti pinjole u pripremi domaćeg pesta.Također ih možete dodati u smutije za orašast ukus i kremastiju teksturu, a odlični su kao brz međuobrok u kombinaciji s voćem i sirom ili uz malo tamne čokolade.

Dobar su izvor vlakana, koja pomažu varenju i podstiču redovnost, rekla je Barouz

Stručnjaci odabrali najzdraviju orašastu namirnicu

Sve se više govori o prehrani usklađenoj s fazama menstrualnog ciklusa pristupu koji podrazumijeva prilagođavanje namirnica potrebama tijela tokom mjeseca. Promjene hormona tokom ciklusa mogu utjecati na energiju, raspoloženje i apetit, pa se prehrana može prilagoditi tim promjenama.Menstrualni ciklus u prosjeku traje oko 28 dana i dijeli se na četiri faze: menstrualnu, folikularnu, ovulaciju i lutealnu fazu, pri čemu svaka ima specifične hormonalne promjene i potrebe organizma.Menstrualna faza (1–5. dan)Tokom ove faze nivo estrogena i progesterona opada, što može dovesti do umora i manjka energije. Stručnjaci preporučuju namirnice bogate željezom kao što su mahunarke, crveno meso, riba, orašasti plodovi, sušeno voće i cjelovite žitarice.Folikularna faza i ovulacija (6–14. dan)Rast estrogena donosi više energije i bolje raspoloženje. Preporučuje se ishrana bogata proteinima i nutrijentima, uključujući mliječne proizvode, jaja, mahunarke, fermentiranu hranu, zdrave masti i povrće.Lutealna faza (15–28. dan)U ovoj fazi mogu se javiti simptomi PMS-a poput nadutosti, glavobolje i promjena raspoloženja. Preporučuju se zeljasto povrće, bobičasto voće, zdrave masti, riba, chia sjemenke i začini poput kurkume i cimeta.Stručnjaci ističu da pravilna i uravnotežena ishrana može pomoći u ublažavanju simptoma ciklusa i održavanju stabilnije energije tokom mjeseca.

Stručnjaci objašnjavaju kako prilagođena ishrana tokom različitih faza ciklusa može pomoći u boljem raspoloženju, energiji i ublažavanju simptoma PMS-a

Menstrualni ciklus može biti izazovno razdoblje za mnoge žene

Prehrana u skladu s fazama menstrualnog ciklusa: Šta preporučuju stručnjaci?

Osim sunca i dugih dana, ljeto donosi i obilje ukusnog sezonskog voća koje se smatra posebno korisnim za zdravlje. Voće koje sazrijeva u prirodnim uvjetima često sadrži više hranjivih tvari i bolji ukus u odnosu na ono koje se uzgaja van sezone.Sezonsko voće bere se u trenutku pune zrelosti, zbog čega zadržava visok nivo vitamina, minerala i antioksidansa. Također zahtijeva manje skladištenja i transporta, što dodatno doprinosi njegovoj kvaliteti.Među najzastupljenijim ljetnim vrstama voća su lubenica, jagode, breskve i borovnice, koje se izdvajaju po svom nutritivnom sastavu i zdravstvenim benefitima.<h2>Lubenica</h2>Lubenica je jedna od najpoznatijih ljetnih namirnica i sadrži više od 90 posto vode, zbog čega pomaže u hidrataciji organizma tokom vrućih dana.&nbsp;Također je izvor kalija, važnog minerala za rad mišića i srca. Sadrži likopen, snažan antioksidans koji se povezuje s boljim zdravljem srca i kože.<h2>Jagode</h2>Jagode su bogate vitaminom C, vlaknima i antioksidansima. Pomažu u jačanju imuniteta i mogu doprinijeti zdravlju srca i regulaciji šećera u krvi.&nbsp;Zbog niskog glikemijskog indeksa često se preporučuju u uravnoteženoj ishrani.<h2>Breskve</h2>Breskve sadrže vitamine C i A, kalij i vlakna. Pomažu u jačanju imuniteta, zdravlju vida i pravilnoj probavi. Bogate su antioksidansima koji štite organizam od oksidativnog stresa.<h2>Borovnice</h2>Borovnice se smatraju jednom od najzdravijih vrsta voća zbog visokog sadržaja antioksidansa. Povezuju se s boljim zdravljem mozga, smanjenjem upala i zaštitom srca. Također sadrže vitamine C i K te minerale važne za organizam.

Sezonsko voće ljeti pruža više vitamina, minerala i antioksidansa te doprinosi boljoj hidrataciji i općem zdravlju organizma

Četiri najzdravije vrste ljetnog voća koje vrijedi uvrstiti u ishranu

Svako domaćinstvo se barem jednom suočilo s problemom da banane vrlo brzo potamne i postanu mekane i neupotrebljive. Iako izgledaju savršeno u trenutku kupovine, već nakon nekoliko dana često izgube svježinu i završe u otpadu.Stručnjaci za čuvanje hrane navode da se uz jednostavan trik može značajno produžiti njihova svježina i smanjiti bacanje namirnica. Ključ je u pravilnom skladištenju i korištenju zamrzivača.Banane je potrebno oguliti i isjeći na kolutiće, a zatim ih rasporediti na poslužavnik obložen papirom za pečenje tako da se komadi ne dodiruju. Nakon zamrzavanja, prebacuju se u vrećice ili posude za zamrzivač.Na ovaj način banane ne samo da duže traju, nego postaju i praktična baza za razne recepte, od smutija do zdravih deserata. Također, ova metoda pomaže u smanjenju otpada od hrane i štedi kućni budžet.

Stručnjaci otkrivaju brz metod koji usporava propadanje voća i smanjuje bacanje hrane u domaćinstvu

Trik koji spašava banane: Jednostavan način da ostanu svježe i ne potamne

Vitamin C odavno je poznat kao važan saveznik imunološkog sistema, ali nova istraživanja pokazuju da njegova uloga u organizmu može biti mnogo značajnija nego što se ranije vjerovalo. Naučnici iz Japana otkrili su povezanost između nivoa vitamina C u krvi i zdravlja mozga kod starijih osoba.Ljudski organizam ne može sam proizvoditi vitamin C, zbog čega ga je neophodno unositi hranom. Nakon što dospije u organizam, ovaj vitamin ulazi u krvotok i stiže do mozga, gdje se zadržava u značajnim količinama.Stručnjaci već duže vrijeme znaju da vitamin C ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju nervnog sistema. Ranija istraživanja pokazala su da osobe koje unose dovoljne količine ovog vitamina imaju manji rizik od razvoja određenih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.<h2>Šta je pokazalo istraživanje?</h2>Istraživači sa Univerziteta Hirosaki analizirali su zdravstvene podatke i snimke mozga 2.044 ispitanika prosječne starosti 69 godina. Cilj istraživanja bio je utvrditi da li postoji povezanost između nivoa vitamina C u krvi i funkcionalnosti određenih moždanih mreža.Posebna pažnja posvećena je takozvanoj mreži zadanog načina rada mozga (DMN), koja ostaje aktivna čak i kada osoba ne obavlja konkretan zadatak. Ova mreža učestvuje u procesima kao što su pamćenje, samoprocjena, planiranje budućnosti i usmjeravanje pažnje.Prethodna istraživanja pokazala su da slabljenje veza unutar ove mreže može biti povezano s kognitivnim padom i razvojem neurodegenerativnih bolesti.<h2>Bolje zdravlje mozga</h2>Rezultati su pokazali da osobe s višim nivoima vitamina C u krvi imaju veći volumen sive mase mozga, koja je odgovorna za funkcije poput pamćenja, emocija i kontrole pokreta.Kod ispitanika s višim koncentracijama vitamina C uočena je i bolja povezanost unutar važnih moždanih mreža, što ukazuje na moguće zaštitno djelovanje ovog nutrijenta tokom procesa starenja.Iako istraživanje nije dokazalo direktnu uzročno-posljedičnu vezu, naučnici smatraju da rezultati otvaraju mogućnost da ishrana bogata vitaminom C doprinosi očuvanju moždanih funkcija u starijoj dobi.<h2>Zašto je ovo otkriće važno?</h2>Mreža zadanog načina rada povezuje dijelove mozga koji učestvuju u obradi emocija, pamćenju, donošenju odluka i kontroli pažnje. Kod osoba koje boluju od Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, kao i kod nekih oblika depresije, često se bilježe poremećaji u funkcionisanju ove mreže.Zbog toga naučnici intenzivno istražuju faktore koji bi mogli pomoći u očuvanju njenih funkcija tokom starenja.<h2>Potrebna dodatna istraživanja</h2>Stručnjaci naglašavaju da se radi o opservacionom istraživanju, zbog čega nije moguće sa sigurnošću tvrditi da vitamin C direktno poboljšava zdravlje mozga.U narednom periodu planirana su dugoročna istraživanja koja će pratiti učesnike tokom više godina kako bi se preciznije utvrdio uticaj vitamina C na moždane funkcije.<h2>Važnost uravnotežene ishrane</h2>Vitamin C nalazi se u brojnim vrstama voća i povrća, uključujući narandže, limun, kivi, jagode, papriku i brokulu.Iako su potrebna dodatna naučna potvrđivanja, novo istraživanje još jednom ukazuje na važnost raznovrsne i uravnotežene ishrane bogate voćem i povrćem, ne samo za imunitet nego i za očuvanje zdravlja mozga tokom života.

Naučnici su otkrili da veće količine vitamina C u organizmu mogu biti povezane s očuvanjem moždanih funkcija i sporijim kognitivnim starenjem

Vitamin C važan i za zdravlje mozga: Novo istraživanje otkriva iznenađujuću povezanost

Zvuk pečenja odreska na tavi ili otvaranja limenke omiljenog napitka često već sam po sebi budi osjećaj želje i iščekivanja. Slično tome, muzika koju slušamo tokom obroka može značajno utjecati na način na koji doživljavamo hranu, iako toga često nismo svjesni.Kako objašnjava Čarls Spens (Charles Spence), psiholog sa Univerziteta Oxford koji proučava nauku o prehrani, okus ne nastaje samo u ustima, u njegovom stvaranju učestvuju sva naša čula, od zvuka i mirisa do vida i dodira.Prije nego što bilo šta okusimo, naš mozak već stvara očekivanja o hrani na osnovu njenog izgleda, zvuka, mirisa i teksture. Iako toga uglavnom nismo svjesni, informacije koje dobijamo putem očiju, ušiju, nosa i dodira igraju ključnu ulogu ne samo u tome koliko uživamo u hrani, nego i koliko ćemo je pojesti.Istraživanja pokazuju da možemo iskoristiti ove spoznaje kako bismo donosili zdravije prehrambene odluke.<h2>Čuvajte se privlačne ambalaže</h2>Prilikom kupovine naše oči imaju presudnu ulogu.Boje ambalaže, logotipi brendova pa čak i sjaj pakovanja utječu na očekivanja koja imamo od proizvoda.Jedno istraživanje pokazalo je da su ispitanici češće birali fotografije zdrave hrane kada su njihove boje bile izraženije, čak i kada se pored njih nalazila manje zdrava opcija.Smeđa, zelena i bijela ambalaža često se povezuju sa zdravijim proizvodima, dok crvena, žuta i ljubičasta više asociraju na ukusne, ali manje zdrave namirnice.Stručnjaci savjetuju da slatkiše i grickalice iz šarenih pakovanja kod kuće prebacite u neprozirne posude kako biste smanjili iskušenje.<h2>Izbjegavajte iskušenja na kasi</h2>Većina ljudi bira proizvode koji su im najbliži ili u visini očiju.Trgovci to dobro znaju pa najprivlačnije proizvode često postavljaju upravo na takva mjesta.Zato su slatkiši i grickalice često smješteni uz kase.Istraživanja pokazuju da uklanjanje nezdravih proizvoda iz tog prostora značajno smanjuje impulsivnu kupovinu, dok postavljanje voća povećava njegovu prodaju.Prilikom sljedeće kupovine zavirite i na manje uočljive police – tamo često možete pronaći zdravije opcije.<h2>Jedite iz težih zdjela i tanjira</h2>Način serviranja hrane također utječe na naš doživljaj okusa.Desert poslužen na bijelom okruglom tanjiru često se doživljava slađim nego isti desert poslužen na crnom četvrtastom tanjiru.Zanimljivo je da težina tanjira ili zdjele može utjecati na osjećaj sitosti.Istraživanja pokazuju da ljudi očekuju veći osjećaj sitosti kada jedu iz težeg posuđa.Također, teži pribor za jelo može učiniti da hranu doživimo ukusnijom.Uljepšajte tanjirIzgled hrane značajno utječe na to koliko ćemo uživati u obroku.U jednoj studiji istraživači su salatu aranžirali poput umjetničkog djela, što je učesnike navelo da je ocijene ukusnijom i vrijednijom.Dodavanje šarenog povrća i svježeg zelenog lišća može povećati privlačnost jela i podstaći vas da posegnete za zdravijim namirnicama. <h2>Slušajte laganiju muziku</h2>Zvuk može utjecati na brzinu kojom jedemo, ali i na percepciju okusa.Sporija muzika često nas navodi da jedemo sporije i unosimo manje kalorija.Visoki tonovi povezani su sa slatkoćom, dok niži tonovi mogu pojačati osjećaj gorčine.S druge strane, gledanje televizije ili korištenje mobilnog telefona tokom jela odvlači pažnju i može dovesti do prejedanja.Zvukovi prirode i opuštajuća muzika mogu pomoći u donošenju boljih prehrambenih odluka. Ista količina hrane, manje kalorijaLjudi uglavnom jedu slične količine hrane bez obzira na broj kalorija.Zbog toga stručnjaci preporučuju povećanje udjela povrća u jelima.Dodavanjem pasirane cvjetače, špinata ili drugog povrća moguće je smanjiti kalorijsku vrijednost obroka i do 25 posto, a da pritom osjećaj sitosti ostane isti. <h2>Pazite na slatkiše</h2>Naše odluke o hrani često nisu rezultat gladi.Mirisi, prizori i drugi vanjski podražaji mogu nas navesti da jedemo čak i kada smo siti.Istraživači su otkrili da samo gledanje slatkiša može pojačati želju za njima, bez obzira na to da li smo gladni.Zato je važno obratiti pažnju na okruženje u kojem jedemo i kupujemo hranu.Kada bolje razumijemo kako naša čula uzječu na prehrambene navike, lakše možemo donositi zdravije odluke i kontrolisati unos kalorija.&nbsp;&nbsp;

Boje ambalaže, logotipi brendova pa čak i sjaj pakovanja utječu na očekivanja koja imamo od proizvoda

Nikad ne biste pomislili šta sve utiče na apetit: Trikovi kojima možete "prevariti" mozak i jesti zdravije

Djeca mogu razviti sklonost prema određenim namirnicama još prije rođenja, pokazalo je novo međunarodno istraživanje. Naučnici smatraju da izloženost određenim okusima tokom trudnoće može imati dugotrajan utjecaj na prehrambene navike djece.U istraživanju su učestvovale trudnice koje su tokom trudnoće konzumirale kapsule s prahom mrkve ili kelja, a reakcije fetusa praćene su ultrazvučnim pregledima. Nakon rođenja, djeca su praćena sve do treće godine života.Rezultati su pokazali da su djeca pozitivnije reagovala na mirise namirnica kojima su bila izložena dok su bila u majčinom stomaku. Stručnjaci ističu da to potvrđuje ranije pretpostavke da bebe mogu prepoznati okuse iz ishrane majke još prije rođenja.Iako su potrebna dodatna istraživanja, naučnici vjeruju da bi ovakva saznanja mogla pomoći roditeljima u razvijanju zdravijih prehrambenih navika kod djece od najranijeg uzrasta.

Novo istraživanje pokazalo da okusi kojima je beba izložena tokom trudnoće mogu utjecati na njene prehrambene navike godinama kasnije

Prehrambene navike počinju još u majčinom stomaku

Tokom toplijih mjeseci posebno se preporučuje unos namirnica bogatih vodom, jer pomažu organizmu da održi optimalnu hidrataciju. Iako je voda najvažniji izvor tečnosti, voće i povrće bogato vodom može značajno doprinijeti dnevnim potrebama organizma.Stručnjaci navode da ove namirnice osim vode sadrže vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse koji pozitivno djeluju na cijeli organizam.Među voćem i namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se:- Krastavac- Paradajz- Lubenica- Jagode- Grejp- Dinja- Breskve- Brusnice- Ananas- MalineKrastavci i paradajz sadrže i preko 90 posto vode, dok su lubenica, jagode i grejp također među najbogatijim izvorima hidratacije. Ostalo voće iz liste dodatno doprinosi unosu tečnosti i važnih nutrijenata.Redovan unos ovih namirnica može pomoći tijelu da lakše podnese visoke temperature i ostane hidrirano tokom dana.

Osim vode, pravilan izbor voća može pomoći tijelu da lakše podnese visoke temperature i nadoknadi tečnost

Nije samo lubenica: Deset vrsta voća koje pomažu organizmu da ostane hidriran

Voće i povrće nezaobilazan su dio zdrave ishrane, ali posljednji slučajevi pronalaska povećanih količina pesticida u pojedinim namirnicama ponovo su otvorili pitanje koliko su proizvodi koje svakodnevno kupujemo zaista čisti.Stručnjaci ističu da običnim pranjem vodom nije uvijek moguće ukloniti sve ostatke pesticida i drugih nepoželjnih materija. Iako se na taj način uklanja površinska prljavština, određeni tragovi hemikalija mogu ostati na namirnicama.Posebna pažnja preporučuje se kod proizvoda poput salate, jagoda, malina i paradajza, koji se često konzumiraju svježi. Zbog toga se savjetuje temeljito pranje i korištenje dodatnih metoda čišćenja koje mogu doprinijeti uklanjanju većeg dijela nečistoća.Iako stručnjaci poručuju da nema mjesta panici, naglašavaju da informisanost i pravilna priprema hrane mogu pomoći u smanjenju izloženosti ostacima pesticida i povećati sigurnost svakodnevne ishrane.

Stručnjaci upozoravaju da na voću i povrću mogu ostati tragovi pesticida i nakon ispiranja vodom

Mislite da je voće čisto nakon pranja: Evo šta na njemu može ostati

Gubitak suvišnih kilograma često se doživljava kao dugotrajan i zahtjevan proces, ali određene svakodnevne navike mogu ga učiniti znatno jednostavnijim.<h2>Mali koraci</h2>Umjesto naglih promjena i rigoroznih dijeta, mnogo je važnije usvojiti male korake koje je moguće održavati na duže staze.Savremeni način života često podrazumijeva mnogo vremena provedenog sjedeći, bilo na poslu, kod kuće ili pred ekranima. Takve navike mogu doprinijeti postepenom povećanju tjelesne težine, posebno ako nisu praćene redovnom fizičkom aktivnošću i uravnoteženom ishranom.Jedna od najjednostavnijih promjena koju možete uvesti jeste povećanje unosa vode tokom dana. Zamjena gaziranih i zaslađenih napitaka vodom može pomoći u smanjenju dnevnog unosa kalorija. Kako bi voda bila ukusnija, možete joj dodati kriške limuna, limete ili nekoliko listića mente.<h2>Značaj kretanja</h2>Za uspješnije mršavljenje korisno je i svakodnevno kretanje. Nije neophodno provoditi sate u teretani jer i kraća fizička aktivnost može imati pozitivan učinak. Brza šetnja, vožnja bicikla ili lagane vježbe kod kuće mogu pomoći da tijelo troši više energije tokom dana.Pored toga, preporučuje se da na jelovniku bude više voća, povrća i drugih nutritivno vrijednih namirnica, dok bi unos hrane bogate šećerom i zasićenim mastima trebalo postepeno smanjivati. Takav pristup može doprinijeti boljoj kontroli apetita i stvaranju zdravijih prehrambenih navika.<h2>Stepenice umjesto lifta</h2>Osobama koje teško pronalaze vrijeme za vježbanje mogu koristiti male promjene u svakodnevnoj rutini. Korištenje stepenica umjesto lifta, kraće šetnje tokom pauze ili aktivnije obavljanje kućnih poslova jednostavni su načini da se poveća nivo kretanja bez većih odricanja.Najvažnije je pronaći navike koje odgovaraju vlastitom načinu života. Dosljednost i postepene promjene često daju bolje rezultate od kratkoročnih i zahtjevnih planova, a upravo takav pristup može pomoći da mršavljenje bude uspješnije i dugoročno održivo, prenosi Dan.

Najvažnije je pronaći navike koje odgovaraju vlastitom načinu života

Jednostavne navike koje pomažu da lakše izgubite kilograme

Mnogi svakodnevno koriste proizvode čiji sastav ne poznaju detaljno, a među njima su i žvakaće gume. Iako se ne smatraju hranom u klasičnom smislu, sastojci od kojih se proizvode često iznenade potrošače.<h2>Sintetički materijali</h2>U prošlosti su se žvake izrađivale od prirodnog soka drveta sapodile, dok se danas uglavnom koriste sintetički materijali. Jedan od najčešćih sastojaka je poliizobutilen, supstanca koja se nalazi u butil gumi i koristi se, između ostalog, u automobilskoj industriji, ali i u određenim medicinskim proizvodima.Kako bi se dobila elastična i ugodna tekstura za žvakanje, poliizobutilen se miješa s plastifikatorima i drugim sastojcima koji su odobreni za upotrebu u prehrambenoj industriji.Žvakaće gume se sastoje od gumene baze, koja može biti obložena slojem aroma, zaslađivača i boja. Baza je obično mješavina netopivih supstanci poput smola, elastomera, voskova i antioksidanasa.<h2>Navika mnogih</h2>Sam proces izrade počinje topljenjem gumene baze, a zatim se dodaju ostali sastojci kako bi masa dobila željenu teksturu.Zanimljivo je da studije pokazuju kako žvakanje žvake može poboljšati moždane funkcije kao što su budnost, pamćenje i donošenje odluka. Iako na početku može djelovati kao distrakcija, dugoročno pomaže da se fokusiramo.Također, žvakaća guma može biti saveznik u procesu mršavljenja - ima malo kalorija i daje sladak ukus, bez narušavanja dijete,

Zanimljivo je da studije pokazuju kako žvakanje žvake može poboljšati moždane funkcije

Neobičan sastojak u žvakama privukao pažnju potrošača

Malo ko zna od čega se danas prave žvakaće gume: Sastav je pravo iznenađenje

Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se svake godine 7. juna, s ciljem podizanja svijesti o značaju zdravstveno ispravne hrane i prevenciji bolesti koje se prenose hranom.<h2>Bolesti koje se prenose hranom</h2>Prema podacima zdravstvenih organizacija, bolesti koje se prenose hranom predstavljaju veliki globalni problem i uzrokuju najmanje 200 različitih oboljenja.&nbsp;Osim što ugrožavaju zdravlje ljudi, one imaju posljedice i na ekonomiju, obrazovanje i svakodnevni život miliona građana širom svijeta.Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ističu da se većina bolesti koje se prenose hranom može spriječiti pravovremenim djelovanjem svih učesnika u prehrambenom lancu.- Kada zajedno radimo na izgradnji odgovarajućeg znanja, identifikaciji rizika i primjeni efikasnih rješenja, možemo osigurati da naša hrana bude i ostane sigurna. Kolektivno djelovanje pomaže u sprječavanju konzumacije hrane kontaminirane bakterijama, virusima, parazitima ili štetnim hemikalijama - naveli su iz Zavoda povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane.Dodaju kako podaci o bolestima koje se prenose hranom, njihovim posljedicama i izgubljenim životima mogu pomoći institucijama da prepoznaju najveće rizike i donesu efikasnije mjere zaštite stanovništva.<h2>BiH zadovoljava standarde</h2>S druge strane, profesor prehrane i nutricionizma, ing. Nevenko Čengić, smatra da hrana koja se nalazi na tržištu Bosne i Hercegovine u najvećem broju slučajeva zadovoljava zdravstvene standarde, ali upozorava na sve lošije prehrambene navike građana.- Građani BiH sve češće konzumiraju industrijski prerađenu hranu bogatu solju, mastima i šećerima, dok je unos svježih i nutritivno vrijednih namirnica često nedovoljan. Hrana je uglavnom zdravstveno sigurna, ali nutritivni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući - rekao je Čengić za "Avaz".Prema njegovim riječima, problem ne predstavlja samo ono što jedemo, nego i nedovoljna informisanost potrošača o sastavu proizvoda koje kupuju.- Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, dok se sastav i nutritivne vrijednosti zanemaruju ili pogrešno tumače - ističe Čengić.<h2>Odgovornost za zdravu ishranu</h2>Stručnjaci upozoravaju da sigurnost hrane ne podrazumijeva samo odsustvo štetnih mikroorganizama, već i kvalitet namirnica koje svakodnevno unosimo. Upravo zbog toga Svjetski dan sigurnosti hrane podsjeća da odgovornost za zdravu ishranu dijele proizvođači, nadležne institucije, ali i sami potrošači.Redovno čitanje deklaracija, pravilno skladištenje hrane, održavanje higijene tokom pripreme obroka te veća zastupljenost svježeg voća, povrća i drugih nutritivno vrijednih namirnica među ključnim su koracima ka očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od bolesti povezanih s hranom.

Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, ističe Čengić

Je li hrana u BiH sigurna ili problem leži u našim navikama? Stručnjaci dali odgovor

Osim što je slatka i sočna, lubenica ima i niz zdravstvenih prednosti. Ovo su neke od njih:<h2>Štiti srce</h2> Lubenica je bogat izvor hranljivih materija koje štite srce, poput vitamina C i karotenoidnog fitonutrijenta likopena, koji joj daje karakterističnu crvenkastoružičastu boju. Likopen, zajedno sa beta-karotenom i vitaminom A, pruža snažnu antioksidativnu zaštitu od oštećenja ćelijskih struktura izazvanih slobodnim radikalima.Lubenica je dobar izvor magnezijuma i kalijuma, minerala za koje je poznato da pomažu u održavanju normalnog krvnog pritiska, kao i vrlo dobar izvor vitamina B6, koji doprinosi održavanju odgovarajućeg nivoa homocisteina u organizmu.<h2>Može pomoći u spavaćoj sobi</h2>Lubenica može biti saveznik muškarcima jer pomaže u održavanju erekcije. Bogata je prirodnim sastojcima koji podstiču zdrave reakcije u organizmu. Jedan od njih je citrulin, koji utiče na oslobađanje azot-monoksida u tijelu. To doprinosi opuštanju krvnih sudova, slično djelovanju lijekova za erektilnu disfunkciju.<h2>Doprinosi mršavljenju</h2>Sastoji se od čak 92 posto vode, zbog čega je odlična namirnica za regulisanje tjelesne težine. Postoji i takozvana dijeta sa lubenicom koja traje od devet do 13 dana. Tokom prve faze, koja traje tri dana, jede se isključivo lubenica. U drugoj fazi postepeno se uvode i druge namirnice, dok se lubenica koristi kao međuobrok.<h2>Malo kalorija, ali visok glikemijski indeks</h2>Iako je bogata hranljivim sastojcima i ima malo kalorija, jedna šolja lubenice sadrži svega oko 49 kalorija. Ipak, ima visok glikemijski indeks, pa osobe osjetljive na nagle promjene nivoa šećera u krvi treba da budu oprezne i da je kombinuju sa namirnicama niskog glikemijskog indeksa.<h2>Snažan antioksidans</h2>Lubenica je bogata vitaminom C, pomaže čišćenju bubrega i mokraćnog sistema, a sadrži čak 93 posto vode. Upravo zbog toga predstavlja odličan saveznik u detoksikaciji organizma i mršavljenju.Osim toga, sadrži esencijalne omega-6 i omega-9 masne kiseline, cink i likopen. Zahvaljujući tome, lubenica može doprinijeti prirodnoj njezi kože, jer hidrira, tonira i pomaže u oporavku kože, kao i kod ublažavanja akni i opekotina od sunca.<h2>Smanjuje rizik od bolesti desni</h2>Parodontna bolest može dovesti do gubitka zuba, infekcija i povezuje se sa drugim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca.Pravilna oralna higijena i redovni pregledi kod stomatologa najvažniji su u prevenciji bolesti desni, ali dovoljan unos vitamina C može pomoći u usporavanju razvoja i pogoršanja ovih oboljenja. Lubenica je odličan izvor ovog vitamina.<h2>Doprinosi zdravlju bubrega</h2>Svakodnevno smo izloženi različitim toksinima koji u organizam dospijevaju putem hrane, pića i vazduha, a zadatak bubrega je da ih eliminišu.Kalcijum i kalijum doprinose izbacivanju toksina iz organizma, a lubenica ih sadrži u značajnim količinama. Također, visok sadržaj vode može pomoći u smanjenju rizika od nastanka bubrežnih kamenaca.

Sastoji se od čak 92 posto vode, zbog čega je odlična namirnica za regulisanje tjelesne težine

Lubenica je bogat izvor hranljivih materija

Sedam razloga zašto je lubenica zdrava

S tržišta se preventivno povlači Ledo Quattro classic sladoled zbog provjere ambalaže, upozorio je Državni inspektorat.&nbsp;Opoziv obuhvaća proizvode s oznakom lot lot: L260227 i rokom uporabe do 27. avgusta 2027. godine. Povlačenje se odnosi na okuse kakao-lješnjak, vaniliju, čokoladu, stracciatella neto težine 495 grama, odnosno 900 mililitara radi provjere ambalaže.Iz Inspektorata pojašnjavaju da proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. Proizvođač je objavio kako proizvod povlače kao preventivnu mjeru kako bi osigurali kontrolu kvalitete ambalaže i ističe da im je sigurnost potrošača na prvom mjestu.&nbsp;

Dr. Maja Tandir za "Avaz" otkriva: Kako pripremiti organizam za ljeto i zašto su "brzi detoks programi" greška

Sjemenke lubenice: Evo zašto biste trebali da ih konzumirate

Stručnjaci odabrali najzdraviju orašastu namirnicu

Prehrana u skladu s fazama menstrualnog ciklusa: Šta preporučuju stručnjaci?

Četiri najzdravije vrste ljetnog voća koje vrijedi uvrstiti u ishranu

Trik koji spašava banane: Jednostavan način da ostanu svježe i ne potamne

Vitamin C važan i za zdravlje mozga: Novo istraživanje otkriva iznenađujuću povezanost

Nikad ne biste pomislili šta sve utiče na apetit: Trikovi kojima možete "prevariti" mozak i jesti zdravije

Prehrambene navike počinju još u majčinom stomaku

Nije samo lubenica: Deset vrsta voća koje pomažu organizmu da ostane hidriran

Mislite da je voće čisto nakon pranja: Evo šta na njemu može ostati

Jednostavne navike koje pomažu da lakše izgubite kilograme

Malo ko zna od čega se danas prave žvakaće gume: Sastav je pravo iznenađenje

Je li hrana u BiH sigurna ili problem leži u našim navikama? Stručnjaci dali odgovor

Sedam razloga zašto je lubenica zdrava

Upozorenje ljubiteljima osvježavajućeg deserta: Povlači se popularni sladoled

Ishrana

Dr. Maja Tandir za "Avaz" otkriva: Kako pripremiti organizam za ljeto i zašto su "brzi detoks programi" greška

Sjemenke lubenice: Evo zašto biste trebali da ih konzumirate

Stručnjaci odabrali najzdraviju orašastu namirnicu

Prehrana u skladu s fazama menstrualnog ciklusa: Šta preporučuju stručnjaci?

Četiri najzdravije vrste ljetnog voća koje vrijedi uvrstiti u ishranu

Trik koji spašava banane: Jednostavan način da ostanu svježe i ne potamne

Vitamin C važan i za zdravlje mozga: Novo istraživanje otkriva iznenađujuću povezanost

Nikad ne biste pomislili šta sve utiče na apetit: Trikovi kojima možete "prevariti" mozak i jesti zdravije

Prehrambene navike počinju još u majčinom stomaku

Nije samo lubenica: Deset vrsta voća koje pomažu organizmu da ostane hidriran

Mislite da je voće čisto nakon pranja: Evo šta na njemu može ostati

Jednostavne navike koje pomažu da lakše izgubite kilograme

Malo ko zna od čega se danas prave žvakaće gume: Sastav je pravo iznenađenje

Je li hrana u BiH sigurna ili problem leži u našim navikama? Stručnjaci dali odgovor

Sedam razloga zašto je lubenica zdrava

Upozorenje ljubiteljima osvježavajućeg deserta: Povlači se popularni sladoled