Najnovija medicinska istraživanja otvaraju mogućnost da žene u budućnosti mogu odlučivati kada će ući u menopauzu – ili hoće li u nju uopće ući. Naučnici sa Columbia University proveli su kliničko ispitivanje u kojem je lijek rapamycin usporio starenje jajnika za oko 20 posto, čime se potencijalno produžava plodnost i odgađa početak menopauze.Studija, objavljena u časopisu The Lancet Healthy Longevity, pokazala je da rapamycin smanjuje potrošnju jajnih folikula i tako “štedi” jajne rezerve. Uobičajeno, žensko tijelo svakog mjeseca izgubi desetine folikula, dok je u grupi koja je uzimala lijek taj broj bio znatno manji. Naučnici smatraju da bi takav proces mogao produžiti reproduktivni period, ali i smanjiti zdravstvene rizike koji nastupaju nakon menopauze, uključujući osteoporozu, kardiovaskularne probleme i određene oblike kognitivnog pada.Rapamycin je već poznat lijek koji se koristi u medicini, a djeluje na mTOR signalni put, važan u procesima starenja i regeneracije. Upravo zato smatra se jednim od najperspektivnijih kandidata u području lijekova koji ciljaju usporavanje biološkog starenja.Ipak, stručnjaci naglašavaju da je riječ o ranim i ograničenim rezultatima. Provedena je pilot-studija na manjem broju ispitanica i tek predstoje veća, dugoročna klinička ispitivanja koja će potvrditi koliko je terapija zaista efikasna i sigurna, kao i kakve nuspojave može imati.Drugim riječima, iako rezultati djeluju revolucionarno i najavljuju mogućnost da bi žene jednog dana mogle “isključiti biološki sat”, nauka još nije potvrdila da se menopauza može potpuno odgoditi ili izbjeći.Za sada, rapamycin ostaje obećavajuća, ali još nepotvrđena medicinska nada.<h2>Šta žene trebaju znati?</h2>Da li je menopauzu sada moguće odgoditi ili “isključiti”?Ne još. Studija pokazuje potencijal, ali ne garantuje da je to trenutno moguće u praksi.Šta je zapravo otkriveno?Rapamycin je u ranim kliničkim ispitivanjima usporio starenje jajnika oko 20%, smanjivši potrošnju jajnih folikula.Da li lijek produžava plodnost?Moguće — ali to još nije potvrđeno velikim kliničkim studijama. Trenutno postoje samo preliminarni podaci.Može li smanjiti zdravstvene rizike menopauze?Teoretski da, jer bi kasnija menopauza mogla značiti dulje djelovanje zaštitnih hormona. Ali to tek treba naučno potvrditi.Da li je lijek siguran?Rapamycin je lijek koji se već koristi u medicini, ali ima potencijalne nuspojave. Ne preporučuje se uzimanje bez nadzora ljekara, niti je odobren za ovu svrhu.

Studija, objavljena u časopisu The Lancet Healthy Longevity, pokazala je da rapamycin smanjuje potrošnju jajnih folikula i tako “štedi” jajne rezerve

Može li se menopauza odgoditi? Lijek rapamycin pokazao obećavajuće rezultate

Iako menopauza utječe na više od polovine svjetske populacije, o njoj se ipak zna jako malo.- Mnogo žena ulazi u perimenopauzu i menopauzu bez jasnog razumijevanja što se događa u njihovim tijelima - kaže dr. Corinne Bazella, ginekologinja i docentica na Case Western Reserve Universityju, za Everyday Health.Ova neinformiranost može izazvati zbunjenost, tjeskobu, ali i propuštene prilike za olakšanje simptoma ili prevenciju dugoročnih zdravstvenih problema.<h2>Mit 1: Menopauza pogađa samo žene u 50-ima</h2>Menopauza je trenutak kada menstruacija prestane na najmanje 12 mjeseci.Iako prosječna dob posljednje menstruacije iznosi 51 godinu, simptomi često počinju ranije, tokom perimenopauze – faze prijelaza koja može početi između srednjih 30-ih i srednjih 50-ih godina i trajati i do osam godina.Otprilike 5 % žena doživljava ranu menopauzu (prije 45. godine), a 1 % preranu menopauzu (prije 40. godine).Operacije poput histerektomije ili uklanjanja jajnika mogu uzrokovati ranu menopauzu, ali ona može nastati i bez jasnog razloga.Autoimune bolesti, pušenje, terapija protiv raka i porodična historija također mogu povećati rizik. Menopauza se ne završava s prijelazom – simptomi mogu trajati mjesecima ili godinama, a kod nekih žena i desetljećima.<h2>Mit 2: Tokom perimenopauze ne možete zatrudnjeti</h2>Iako plodnost opada, jajnici i dalje mogu oslobađati jajašca sve dok ne prođe 12 mjeseci bez menstruacije. To znači da trudnoća i dalje može biti moguća, čak i ako su ciklusi nepravilni.Ako ne planirate trudnoću, važno je koristiti kontracepciju dok ginekolog ne potvrdi menopauzu. Za one koje žele zatrudnjeti liječnik može pratiti hormone i ponuditi opcije za zdravu trudnoću u kasnijoj dobi.<h2>Mit 3: Menopauza znači samo valunge i noćno znojenje</h2>Valunzi i noćno znojenje su samo dva od više od 30 potencijalnih simptoma menopauze, uključujući tjeskobu, nesanicu, glavobolje, ubrzan rad srca, promjene raspoloženja, probleme s pamćenjem, promjene težine, kože i kose, te smanjen libido i vaginalnu suhoću.Ako vas simptomi ometaju, razgovarajte s ginekologom kako biste dobili plan liječenja prilagođen vama, uključujući promjene životnog stila i medicinske intervencije.<h2>Mit 4: Hormonska terapija u menopauzi je opasna</h2>Menopauzalna hormonska terapija (MHT) uključuje estrogen, progesteron ili kombinaciju. Iako se pokazalo da uzrokuje povećani rizik od srčanih bolesti i raka dojke, nova saznanja pokazuju da sigurnost i efikasnost MHT-a ovise o dobi, zdravstvenom stanju i vrsti terapije.Kod zdravih žena ispod 60 godina ili unutar 10 godina od početka menopauze MHT može sigurno ublažiti simptome i spriječiti gubitak kostiju. Naravno, nije za svaku ženu, posebno ako postoji historija određenih bolesti ili komplikacija.<h2>Mit 5: Hormonska terapija je jedini način za ublažavanje simptoma</h2>Ako MHT nije opcija, postoji niz drugih načina za ublažavanje simptoma:- nehormonalni lijekovi, poput antidepresiva, gabapentina ili lijekova za mokraćni sistem- kognitivno-bihevioralna terapija, koja može pomoći kod promjena raspoloženja, nesanice i valunga- vaginalni tretmani, uključujući lubrikante i ovlaživače- akupunktura i integrativne terapije mogu ponuditi olakšanje kod nekih žena- zdrav način života – tjelovježba, uravnotežena prehrana, smanjenje stresa, prestanak pušenja i kvalitetan san – ključni su za opće zdravlje, čak i ako ne uklanjaju sve simptome.<h2>Mit 6: Nakon menopauze nema dobrog seksa</h2>Hormonske promjene mogu utjecati na intimnost, ali seks u menopauzi i nakon nje može biti kvalitetan. Vaginalna suhoća i nelagoda su česti, ali rješivi lubrikantima, ovlaživačima ili niskodoznim vaginalnim estrogenom.Važno je i otvoreno razgovarati s partnerom, razmotriti tretmane za depresiju ili anksioznost te, po potrebi, konsultirati stručnjaka za seksualno zdravlje. Menopauza je vrijeme redefiniranja vlastitog života i postavljanja svojih želja na prvo mjesto.

Mnogo žena ulazi u perimenopauzu i menopauzu bez jasnog razumijevanja što se događa u njihovim tijelima

Mitovi o menopauzi: U ove stvari morate prestati vjerovati

Prema istraživanjima britanskih naučnika koji su proveli&nbsp; studiju BC-APPS1 u Mančesteru, lijek koji se najčešće koristi kao hitna kontracepcija mogao imati neočekivanu ulogu – smanjivanje rizika od razvoja najagresivnijih oblika raka dojke. Riječ je o ulipristal acetatu, djelatnoj tvari “pilule za dan poslije“, koja se u medicini koristi i za liječenje mioma.Istraživači sada proučavaju može li privremeno blokiranje progesterona, hormona koji utječe na rast tkiva dojke, pomoći ženama koje imaju povišen rizik zbog porodične anamneze.

Džulija Roberts ne skida staru haljinu, razlog je divan: Pobijedila je rak dojke

<h2>Promjene u strukturi tkiva</h2>Navedena studija je pokazala da je ulipristal smanjio stvaranje određenih proteina kolagena, naročito kolagena VI, koji pridonosi “krutosti” tkiva dojke. Manje kruto tkivo i drugačiji raspored kolagenskih vlakana povezani su s manjim rizikom od malignih promjena.Najviše su koristi imale žene s gusto građenim dojkama – grupa koja je prirodno u većem riziku – pokazale su najveće poboljšanje.Istraživači su dodatno potvrdili da progesteron pojačano utječe na rizične ćelije u “krutijem” okolišu, dok lijekovi koji blokiraju progesteron prekidaju taj ciklus.Lijek je smanjio biološke pokazatelje rizika bez zabilježenih ozbiljnih nuspojava tokom 12 sedmica.

Rak dojke: Obratite pažnju na ova 4 simptoma koja nemaju veze s kvržicom

<h2>Šta ovo znači za prevenciju raka dojke?</h2>Stručnjaci ističu da je riječ o ranim, ali obećavajućim rezultatima. Ulipristal acetat se još ne može preporučiti kao preventivna terapija, ali otvara nova pitanja o mogućnosti ciljane prevencije kod mlađih žena s povišenim rizikom.Liječnici upozoravaju da, bez obzira na ova otkrića, osnovne mjere i dalje ostaju ključne: redovni pregledi, oprez s hormonskom terapijom i zdrav životni stil.

Progesteron pojačano utječe na rizične ćelije u “krutijem” okolišu, dok lijekovi koji blokiraju progesteron prekidaju taj ciklus

Lijek za kontracepciju sprečava najagresivniji rak dojke!

Većina žena tek kad napipa kvržicu na dojci koja tu nije bila ranije, ide ljekaru i, nažalost, uglavnom se ispostavi da je kancerogena. Upravo iz tog razloga se ženama najčešće savjetuje da se “upoznaju” sa svojim grudima, kako bi mogle na vrijeme primijetiti promjene ovog tipa.Međutim, kvržica nije jedini simptom raka dojke. Istraživanja pokazuju da jedna od šest žena, kojoj je dijagnosticiran rak dojke, prvo primijeti neki drugi simptom.S obzirom na to da nema toliko svijesti o ovim drugim simptomima, naučnici pretpostavljaju da takozvani “atipični simptomi” mogu biti uzrok zbog kojeg se kod nekih žena rak dojke kasno dijagnosticira. Naravo, rano dijagnosticiranje rezultira i ranijim liječenjem, a samim tim i šanse za izlječenje su veće.&nbsp;Evo na koja još četiri simptoma treba obratiti pažnju.<h2>Rupice na koži ili koža koja se peruta</h2>Gruba koža koja se peruta ili imate osjećaj da je deblja nego inače ili koža na kojoj su se počele pojavljivati rupice, može signalizirati da je riječ o raku dojke. Kod nekih vrsta raka dojke, kanali koji se protežu iz unutrašnjosti dojke mogu se blokirati, a rezultat su promjene na koži usljed kojih dojka izgleda kao da je prekrivena korom narandže.<h2>Oticanje</h2>Kvržica se ponekad može skrivati ispod površine, čak i kada žena ne može da je napipa. To može da promijeni oblik i veličinu dojke, a može uzrokovati i bol.<h2>Promjene na bradavicama</h2>Određene vrste raka dojke mogu uzrokovati ono što se naziva inverzija bradavice ili retrakcija – pojava kada se bradavica povlači unutra. To se najčešće dešava iz razloga što masa koja raste unutar dojke mijenja svoj oblik i veličinu.<h2>Iscjedak</h2>Još jedna mogućnost abnormalnosti bradavice može biti iscjedak. Iscjedak iz bradavice, srećom, u većini slučajeva nije rak, ali je bitno da se obratite ljekaru ako on izlazi iz bradavice, a da je prethodno niste dodirnuli ili pritisnuli. Ovo je posebno važno ako je iscjedak krvav i pojavljuje se samo iz jedne dojke.

Kvržica nije jedini simptom raka dojke. Prema istraživanjima, jedna od šest žena prvo primijeti neki drugi simptom

U svijetu trenutno više od 199 miliona žena ima dijabetes, a očekuje se da će ovaj broj dostići 313 miliona do 2040. godine. Žene se suočavaju s posebnim izazovima zbog svoje anatomije, hormona i reproduktivnog zdravlja, a također imaju veći rizik od komplikacija poput srčanih oboljenja. Prepoznavanje ovih znakova i rano započinjanje liječenja može pomoći u smanjenju tih rizika.Dijabetes nastaje kada nivo glukoze (šećera) u krvi postane previsok zbog problema sa inzulinom. Inzulin je hormon kojeg proizvodi pankreas i pomaže u regulisanju načina na koji tijelo koristi glukozu (šećer) za energiju. Uobičajeni simptomi uključuju intenzivnu žeđ, učestalo mokrenje i neobjašnjiv gubitak težine.<h2>Vrste dijabetesa</h2>Postoje tri glavne vrste dijabetesa:Tip 1: Dijabetes tipa 1 nastaje kada pankreas ne proizvodi dovoljno inzulina. Simptomi se obično razvijaju brzo, u roku od nekoliko sedmica.Tip 2: Dijabetes tipa 2 čini 90 posto slučajeva dijabetesa kod odraslih. Nastaje kada tijelo ne koristi inzulin efikasno. Simptomi se razvijaju postepeno tokom vremena.Gestacijski dijabetes: Gestacijski dijabetes se javlja tokom trudnoće i obično nestaje nakon porođaja. Žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Stručnjaci preporučuju testiranje na dijabetes najmanje svake tri godine nakon porođaja.<h2>Uobičajeni simptomi</h2>Bez obzira na spol ili godine, rani znaci i simptomi dijabetesa često uključuju:Povećanu žeđ ili suha usta,Učestalo mokrenje,Ekstremnu glad, čak i nakon jela,Neobjašnjiv gubitak težine.Kako dijabetes napreduje, simptomi mogu uključivati:Acanthosis nigricans (potamnjela koža ispod pazuha ili na vratu),Zamagljen vid,Suhu kožu ili usta,Umor,Česte infekcije,Utrnulost ili peckanje u rukama ili nogama,Sporo zarastanje rana.<h2>Znaci i simptomi kod žena</h2>Početni simptomi mogu postati intenzivniji kako dijabetes napreduje. Novi simptomi mogu se pojaviti tokom mjeseci ili godina, posebno bez liječenja i adekvatne kontrole nivoa šećera u krvi. U ovoj fazi mogu se razviti specifični simptomi dijabetesa kod žena.Vaginalna suhoćaKontinuirano visok nivo glukoze u krvi može oštetiti nerve i krvne sudove, uključujući one u vaginalnom području. To može smanjiti lučenje prirodne vlage, što dovodi do suhoće i nelagodnosti, posebno tokom odnosa.Oštećenje nerava može također utjecati na osjećaj, smanjujući spolno zadovoljstvo i otežavajući postizanje orgazma.Genitourinarne infekcijeŽene s dijabetesom sklonije su infekcijama zbog oštećenja nerava, visokog šećera u krvi ili oslabljenog imunog sistema. Konkretno, žene s dijabetesom imaju četiri puta veći rizik od genitourinarnih (genitalnih ili urinarnih) infekcija. Žene su u još većem riziku zbog svoje anatomije i hormonskih promjena.Česte infekcije urinarnog traktaInfekcija urinarnog trakta nastaje kada bakterije inficiraju uretru (cjevčicu kroz koju urin izlazi iz tijela) ili bešiku. Simptomi infekcije uključuju: peckanje prilikom mokrenja, zamućen ili jak miris urina, nelagodnost u karličnom području (između kukova) i čestu potrebu za mokrenjem.U istraživanju na 3.552 osobe sa dijabetesom, 3,8% muškaraca i 31,8% žena imalo je infekciju urinarnog trakta. Žene su sklonije datoj infekciji, jer im je uretra kraća i bliža anusu, što olakšava ulazak bakterija.Ponavljajuće vaginalne gljivične infekcijeŽene s dijabetesom su podložnije gljivičnim infekcijama, jer visok nivo šećera u krvi pogoduje rastu gljivica. Hormonske promjene, učestala upotreba antibiotika i vaginalno okruženje također povećavaju rizik.Simptomi gljivične infekcije uključuju: bol prilikom mokrenja ili odnosa, gusta, bijela vaginalna sekrecija slična siru, vaginalni svrab, peckanje, crvenilo ili otok.Bakterijska vaginoza (BV)Bakterijska vaginoza (BV) nastaje kada se poremeti pH ravnoteža bakterija u vagini. Osobe s dijabetesom sklonije su BV, jer visok šećer može narušiti ovu ravnotežu.Simptomi BV uključuju tanak, sivkast ili bijel sekret i neprijatan, riblji miris, naročito nakon odnosa.Neredovni menstrualni ciklusiVisok nivo šećera u krvi, nizak inzulin, promjene u tjelesnoj težini ili inzulinske injekcije mogu utjecati na hormone poput estrogena, uzrokujući neredovne menstruacije. Ova pojava je češća kod dijabetesa tipa 1, ali se može javiti i kod tipa 2. Uobičajene promjene uključuju: izostanak menstruacije (amenoreja), obilno krvarenje, skraćenje ili produženje ciklusa, kasniji početak prve menstruacije te raniju menopauzu.Sindrom policističnih jajnikaSindrom policističnih jajnika hormonski je poremećaj koji izaziva nastanak mnogih malih cista na jajnicima i povećan nivo muških hormona (androgena). Simptomi uključuju: akne, tamnu, zadebljalu kožu na vratu, pazuhu ili preponama, pojačanu maljavost na licu i tijelu, prorjeđivanje kose na tjemenu, neredovne menstruacije, neobjašnjivo gojenje i teškoće sa začećem.Sindrom policističnih jajnika i dijabetes imaju dvosmjernu povezanost – jedno stanje može povećati rizik od drugog. Žene sa sindromom policističnih jajnika i kliničkom gojaznošću imaju osam puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Od 50 do 80% osoba sa sindromom ima inzulinsku rezistenciju, što povećava rizik od dijabetesa, dok dijabetes može izazvati sindrom policističnih jajnika zbog hormonske neravnoteže.NeplodnostDijabetes može otežati začeće tako što utječe na hormone koji kontrolišu ovulaciju i menstrualni ciklus. Loša kontrola šećera u krvi može takođe smanjiti kvalitet jajnih ćelija, smanjujući šanse za trudnoću. Žene koje dobiju dijabetes tipa 1 prije prve menstruacije mogu se suočiti s još većim reproduktivnim izazovima.<h2>Komplikacije</h2>Žene i djeca imaju veći rizik od komplikacija dijabetesa, kao što su: srčane bolesti, oštećenje očiju ili sljepilo, oštećenje nerava (neuropatija), bolest bubrega i moždani udar.Komplikacije u trudnoćiTrudnoća može biti komplikovanija kod žena s dijabetesom, jer loša kontrola šećera u krvi povećava rizik od:veće porođajne težine bebe,urođenih mana (prisutnih pri rođenju),hipoglikemije (nizak šećer u krvi) kod bebe nakon rođenja,pobačaja ili mrtvorođenosti,preeklampsije (visokog krvnog pritiska tokom trudnoće),prijevremenog porođaja,distocije ramena (kada se bebino rame zaglavi u karlici tokom porođaja).Trudnoća također može povećati rizik od dijabetičkih komplikacija, poput bolesti bubrega ili očiju.<h2>Dijabetička ketoacidoza (DKA)</h2>Dijabetička ketoacidoza (DKA) ozbiljna je komplikacija dijabetesa koja nastaje kada se u krvi nakupljaju kiseline (ketoni). Iako se češće javlja kod djece s dijabetesom, može se pojaviti i kod odraslih.Znaci teškog dijabetesa, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, uključuju:zbunjenost,duboko, brzo disanje,dehidraciju (tamna mokraća, smanjeno mokrenje),bolove u stomaku,dah sa slatkastim ili voćnim mirisom,povraćanje,gubitak svijesti.

Žene se suočavaju s posebnim izazovima zbog svoje anatomije, hormona i reproduktivnog zdravlja, a također imaju veći rizik od komplikacija 

Više od 199 miliona žena u svijetu ima dijabetes: Ovo su upozoravajući znakovi

Ako primijetite nešto čudno - dlake na vašim dojkama, koje rastu direktno iz bradavica, nemojte se plašiti i brinuti, nema razloga za to. Vaše tijelo sadrži približno pedeset miliona folikula dlaka koje ga prekriva, a tek jedna petina je na vašoj glavi.Dakle, postoji velika vjerovatnoća da se one pojave i na mjestima na kojima to ne očekujete. Osim na bradavicma, ušima, bradi i stomaku, postoje i druga mjesta gdje se one mogu pojaviti.<h2>Posljedice hormonskih promjena</h2>Kada se radi o bradavicama, dlake rastu direktno iz sredine aureole, dok se kod ušiju često nalaze u ušnoj šupljini. Što se područja stomaka tiče, dlake će rasti blizu intimnog dijela, a nekada i oko pupka. Međutim, najviše i najčešće pojavit će se na bradi. Zašto je to tako?Ako se radi o nekoliko sitnih dlačica, vjerovatno je to prirodna posljedica hormonskih promjena, tokom trudnoće ili menopauze. Određeni medikamenti također mogu prouzrokovati rast dlaka. Međutim, ako primijetite abnormalne količine izraslih dlaka, moguće je da imate hirzutizam, koji podrazumijeva guste dlake koje prilično brzo rastu.To može biti genetski naslijeđeno, ali može i značiti da se radi o ozbiljnom poremećaju, kao što je sindrom policističnih jajnika. Ali to se dešava rijetko, u prosjeku kod 10 posto žena u svijetu.<h2>Depilirajte problematična područja</h2>Preporučujemo da područja koja su problematična depilirate, ali savjetujemo da to radite za vrijeme tuširanja, jer su tada dlake mekše i lakše ih je iščupati.Ako se radi o većim područjima na tijelu, onda je depilacija voskom rješenje, dok se dio oko grudnog koša može riješiti laserskom depilacijom. Iako nije trajno rješenje, može vam omogućiti duže periode bez depiliranja.

Osim na bradavicma, ušima, bradi i stomaku, postoje i druga mjesta gdje se one mogu pojaviti

Dlake vam rastu iz bradavice: Evo zašto se to dešava

Većina žena prolazi kroz menopauzu u životnom periodu između četrdesete i pedeset i osme godine života. Međutim, mnoge žene koje imaju manje od četrdeset godina prolaze kroz preuranjenu menopauzu dok veliki broj žena u dobi između četrdesete i četrdeset i pete godine života prolazi kroz ranu menopauzu.Jedina stvar po kojoj se razlikuju preuranjena, rana i “standardna” menopauza? Vrijeme. Prava definicija menopauze je izostanak menstruacije u periodu od jedne cijele godine, bez očiglednih drugih razloga, kao što su trudnoća, rak dojke ili hipertireoza (preaktivan rad štitne žlijezde).Iako je menopauza prirodno stanje, kroz koje prolaze sve žene, kada se desi rano, ona može donijeti posljedice koje kasnija menstruacija obično ne donosi. Osim neprijatnih simptoma, ona vas sprečava i da dobijete djecu prirodnim putem.<h2>Uzroci rane menopauze</h2>Iako doktori ne znaju u potpunosti šta uzrokuje ranu menopauzu, postoje dva velika indikatora: genetika ili abnormalnost u načinu na koji su strukturirani hromozomi. Dakle, prvi indikator je čisto genetske prirode, a što znači da, ako je vaša majka prošla kroz ranu menopauzu, postoji veoma velika vjerovatnoća da će se to i vama desiti.Drugi indikator naziva se fragilni X sindrom – koji uzrokuje intelektualnu onesposobljenost kod djece – i često je jedan od testova kod prenatalne dijagnostike. Ako žena ima prijevremenu insificijenciju jajnika (gubitak normalnih funkcija jajnika prije četrdesete godine), provjeravaju se hromozomi kako bi se ustanovilo da li je fragilni X sindrom “u igri”.Upravo spomenuta prijevremena insuficijencija jajnika sumira ono što se dešava kada doživite ranu menopauzu: vaši jajnici prestaju proizvoditi estrogen (primarni ženski spolni hormon). Ali, čak iako imate genetske predispozicije i ako ste pozitivni na fragilni X sindrom, ranu menopauzu i dalje može biti teško dijagnosticirati. Da bi se zaista dokazalo da prolazite kroz ovo stanje, potrebno je uraditi testove koji analiziraju nivo hormona.Kako se nivo estrogena smanjuje, nivo drugih hormona koje proizvodi hipofiza se povećava, u nastojanju da jajnici ponovo počnu s proizvodnjom estrogena. To znači da se nivoi hormona mogu drastično promijeniti, čineći dijagnosticiranje prilično teškim, osim ukoliko ne prođete nekoliko krugova testiranja.<h2>Simptomi rane menopauze</h2>Rana menopauza ima iste simptome kao i “normalna” menopauza:noćno znojenjevalunzivaginalna suhoćagubitak koštane maseporemećaji spavanjarazdražljivost i promjene raspoloženja.Najveća razlika kod navedenih simptoma, jeste da su oni teži kada je riječ o ranoj menopauzi. Primjera radi, u četrdeset i petoj imate mnogo niže nivoe hormona nego što je to bio slučaj kada ste imali dvadeset i pet pa se vaše tijelo naviklo na postepeno niže nivoe. Međutim, kod rane menopauze, kada se ona desi u trideset i petoj, to je naglo snižavanje nivoa hormona, što je tijelu mnogo teže i da podnese.Ako imate manje od 45 godina, a doživljavate simptome menopauze, bitno je da se obratite ljekaru, kako bi se isključili drugi potencijalni zdravstveni problemi i kako biste dobili odgovarajući tretman, s ciljem lakšeg nošenja sa simptomima.

Veliki broj žena u dobi između četrdesete i četrdeset i pete godine života prolazi kroz ranu menopauzu

Rana menopauza: Genetika ili abnormalnost u strukturi hromozoma?

Nakon gotovo 185 godina korištenja tradicionalnog metalnog spekuluma koji je mnogim ženama širom svijeta izvor nelagode, tim dizajnerica i inžinjerki sa Tehnološkog univerziteta Delft u Holandiji predstavio je inovativnu alternativu pod imenom Lilium.Radi se o novom tipu spekuluma osmišljenom da umanji bol, anksioznost i nelagodu tokom ginekoloških pregleda.Spekulum koji se koristi u većini ordinacija sastoji se od dva metalna dijela, koji pri otvaranju stvaraju neugodan zvuk. Novi spekulum presvučen je kirurškim silikonom, a umjesto od dvodjelnog “kljuna”, sastoji se od tri kraka koja se nježno i bešumno šire do odgovarajućeg položaja.Lilium nije samo medicinski instrument – to je simbol promjene pristupa ženskom zdravlju. Ako uđe u širu upotrebu, mogao bi ginekološki pregled učiniti manje traumatičnim, a više dostojanstvenim iskustvom za žene širom svijeta.

Inspirisan nježnim cvjetnim laticama koje se otvaraju za razliku od strašnih metalnih "kljunova" koje koristi klasični spekulum

Istraživačice redizajnirale vaginalni spekulum kako bi umanjile nelagodu pregleda

Naše tijelo proizvodi manje estrogena i progesterona već u tridesetim godinama života, pa tako i menstruacija počinje da se mijenja, a jajnici s vremenom prestaju da proizvode jajašca te dolazi do prestanka menstruacije.Ali, ako nam se tijelo počinje mijenjati u kasnim tridesetim godinama života, kada tačno ulazimo u menopauzu? Odgovor na to pitanje mogao bi vas iznenaditi.<h2>Menopauza nasuprot perimenopauze</h2>Da pojasnimo termine: radi se o menopauzi kada žena nije imala menstruaciju u posljednjih dvanaest mjeseci te se smatra da je završila s menstrualnim godinama života. Prosječna starost, kada žena ulazi u menopauzu, jeste između pedesete i pedeset i prve godine života.Međutim, dvije-tri godine prije toga možete doživjeti simpome koji se najčešće povezuju s menopauzom – valunzi, noćno znojenje i vaginalna suhoća – što je faza koja se naziva perimenopauza. Tokom ove faze, žene i dalje imaju menstrualni ciklus, iako on može biti neredovan. Menstruacija može biti obilnija ili slabija, češća ili rjeđa.Perimenopauza, u prosjeku, traje četiri godine, ali može trajati i tek nekoliko mjeseci ili značajno duže. Poslije četrdeset i pete godine života, kod žene je sasvim uobičajeno da ima neredovnu menstruaciju, valunge i vaginalnu suhoću tokom odnosa.Rani znaci menopauze uključuju: neredovnu menstruaciju, valunge, vaginalnu suhoću, noćno znojenje, probleme sa spavanjem, promjene raspoloženja, dobivanje tjelesne težine, stanjivanje i prorjeđivanje kose, suhu kožu, gubitak punoće dojki.Ovi simptomi mogu trajati i nekoliko godina nakon posljednje menstruacije. Neki od njih nestaju s vremenom, a drugi, kao što je vaginalna suhoća, imaju tendenciju da se pogoršavaju s godinama.<h2>Kako znati da ste u menopauzi?</h2>Potrebno je da prođe cijela godina bez menstruacije, da bi se moglo reći da je žena u menopauzi. Ukoliko se desi da menstruacija izostane, primjera radi, šest mjeseci, a onda je dobijete, to znači da niste u menopauzi.“Sat” se vraća na početak i potrebno je da ponovo prođe godina bez menstruacije da biste bili u menopauzi. Nakon što se to desi, više ne morate brinuti o konracepcijskim sredstvima za prevenciju trudnoće. Međutim, i dalje postoji mogućnost da se to desi.Tokom perimenopauze, kao sredstvo prevencije od trudnoće, najčešće se preporučuju kontracepcijske pilule, i to iz dva razloga: one mogu ublažiti simptome menopauze, a istovremeno pomoći u zaštiti od neželjene trudnoće.<h2>Koji faktori utječu na to kada će žena ući u menopauzu?</h2>Čini se da genetika ima glavnu ulogu u tome da li menopauza počinje ranije ili kasnije. Porodična historija veoma je relevantna i zaista je najbolji pokazatelj kada žena ulazi u menopauzu.Osim genetske pozadine, najveći rizici koji se povezuju s ranom menopauzom su pušenje, liječenje raka i histerektomija (uklanjanje materice, pri čemu ne dolazi i do uklanjanja jajnika, čime se može omogućiti nastavak menstruacije).

Odgovor na pitanje kad počinje menopauza mogao bi vas iznenaditi.

Menopauza: Kad počinje i kako prepoznati prve znakove?

Dijabetes nastaje kada nivo glukoze (šećera) u krvi postane previsok zbog problema s insulinom. Insulin je hormon kojeg proizvodi pankreas i pomaže u regulisanju načina na koji tijelo koristi glukozu (šećer) za energiju. Uobičajeni simptomi uključuju intenzivnu žeđ, učestalo mokrenje i neobjašnjiv gubitak težine.Trenutno više od 199 miliona žena u svijetu ima dijabetes, a očekuje se da će ovaj broj dostići 313 miliona do 2040. godine. Žene se suočavaju s posebnim izazovima zbog svoje anatomije, hormona i reproduktivnog zdravlja, a također imaju veći rizik od komplikacija poput srčanih oboljenja. Prepoznavanje ovih znakova i rano započinjanje liječenja može pomoći u smanjenju tih rizika.<h2>Vrste dijabetesa</h2>Postoje tri glavne vrste dijabetesa:Tip 1: Dijabetes tipa 1 nastaje kada pankreas ne proizvodi dovoljno insulina. Simptomi se obično razvijaju brzo, u roku od nekoliko sedmica.Tip 2: Dijabetes tipa 2 čini 90% slučajeva dijabetesa kod odraslih. Nastaje kada tijelo ne koristi insulin efikasno. Simptomi se razvijaju postepeno tokom vremena.Gestacijski dijabetes: Gestacijski dijabetes se javlja tokom trudnoće i obično nestaje nakon porođaja. Žene koje su imale gestacijski dijabetes imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. Stručnjaci preporučuju testiranje na dijabetes najmanje svake tri godine nakon porođaja.<h2>Uobičajeni simptomi</h2>Bez obzira na spol ili godine, rani znaci i simptomi dijabetesa često uključuju:Povećanu žeđ ili suha ustaUčestalo mokrenjeEkstremnu glad, čak i nakon jelaNeobjašnjiv gubitak težine.Kako dijabetes napreduje, simptomi mogu uključivati:Acanthosis nigricans (potamnila koža ispod pazuha ili na vratu)Zamagljen vidSuhu kožu ili ustaUmorČeste infekcijeUtrnulost ili peckanje u rukama ili nogamaSporo zarastanje rana.<h2>Znaci i simptomi kod žena</h2>Početni simptomi mogu postati intenzivniji kako dijabetes napreduje. Novi simptomi mogu se pojaviti tokom mjeseci ili godina, posebno bez liječenja i adekvatne kontrole nivoa šećera u krvi. U ovoj fazi mogu se razviti specifični simptomi dijabetesa kod žena.Vaginalna suhoćaKontinuirano visok nivo glukoze u krvi može oštetiti nerve i krvne sudove, uključujući one u vaginalnom području. To može smanjiti lučenje prirodne vlage, što dovodi do suhoće i nelagodnosti, posebno tokom odnosa. Oštećenje nerava može također utjecati na osjećaj, smanjujući spolno zadovoljstvo i otežavajući postizanje orgazma.Genitourinarne infekcijeŽene s dijabetesom sklonije su infekcijama zbog oštećenja nerava, visokog šećera u krvi ili oslabljenog imunog sistema. Konkretno, žene s dijabetesom imaju četiri puta veći rizik od genitourinarnih (genitalnih ili urinarnih) infekcija. Žene su u još većem riziku zbog svoje anatomije i hormonskih promjena.Česte infekcije urinarnog traktaInfekcija urinarnog trakta nastaje kada bakterije inficiraju uretru (cjevčicu kroz koju urin izlazi iz tijela) ili bešiku. Simptomi infekcije uključuju:peckanje prilikom mokrenjazamućen ili jak miris urinanelagodnost u karličnom području (između kukova)česta potreba za mokrenjem.U istraživanju na 3.552 osobe s dijabetesom, 3,8 % muškaraca i 31,8 % žena imalo je infekciju urinarnog trakta. Žene su sklonije datoj infekciji, jer im je uretra kraća i bliža anusu, što olakšava ulazak bakterija.Ponavljajuće vaginalne gljivične infekcijeŽene s dijabetesom su podložnije gljivičnim infekcijama, jer visok nivo šećera u krvi pogoduje rastu gljivica. Hormonske promjene, učestala upotreba antibiotika i vaginalno okruženje takođe povećavaju rizik.Simptomi gljivične infekcije uključuju:bol prilikom mokrenja ili odnosagusta, bijela vaginalna sekrecija slična siruvaginalni svrab, peckanje, crvenilo ili otok.Bakterijska vaginoza (BV)Bakterijska vaginoza (BV) nastaje kada se poremeti pH ravnoteža bakterija u vagini. Osobe s dijabetesom sklonije su BV, jer visok šećer može narušiti ovu ravnotežu.Simptomi BV uključuju tanak, sivkast ili bijel sekret i neprijatan, riblji miris, naročito nakon odnosa.Neredovni menstrualni ciklusiVisok nivo šećera u krvi, nizak insulin, promjene u tjelesnoj težini ili insulinske injekcije mogu utjecati na hormone poput estrogena, uzrokujući neredovne menstruacije. Ova pojava je češća kod dijabetesa tipa 1, ali se može javiti i kod tipa 2. Uobičajene promjene uključuju:izostanak menstruacije (amenoreja)obilno krvarenjeskraćenje ili produženje ciklusakasniji početak prve menstruacijeraniju menopauzu.Sindrom policističnih jajnikaSindrom policističnih jajnika hormonski je poremećaj koji izaziva nastanak mnogih malih cista na jajnicima i povećan nivo muških hormona (androgena). Simptomi uključuju:aknetamnu, zadebljalu kožu na vratu, pazuhu ili preponamapojačanu maljavost na licu i tijeluprorjeđivanje kose na tjemenuneredovne menstruacijeneobjašnjivo gojenjeteškoće sa začećem.Sindrom policističnih jajnika i dijabetes imaju dvosmjernu povezanost – jedno stanje može povećati rizik od drugog. Žene sa sindromom policističnih jajnika i kliničkom gojaznošću imaju osam puta veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Oko 50-80% osoba sa sindromom ima insulinsku rezistenciju, što povećava rizik od dijabetesa, dok dijabetes može izazvati sindrom policističnih jajnika zbog hormonske neravnoteže.NeplodnostDijabetes može otežati začeće tako što utječe na hormone koji kontrolišu ovulaciju i menstrualni ciklus. Loša kontrola šećera u krvi može također smanjiti kvalitet jajnih ćelija, smanjujući šanse za trudnoću. Žene koje dobiju dijabetes tipa 1 prije prve menstruacije mogu se suočiti s još većim reproduktivnim izazovima.<h2>Komplikacije</h2>Žene i djeca imaju veći rizik od komplikacija dijabetesa, kao što su:srčane bolestioštećenje očiju ili sljepilooštećenje nerava (neuropatija)bolest bubregamoždani udar.<h2>Komplikacije u trudnoći</h2>Trudnoća može biti komplikovanija kod žena s dijabetesom, jer loša kontrola šećera u krvi povećava rizik od:veće porođajne težine bebeurođenih mana (prisutnih pri rođenju)hipoglikemije (nizak šećer u krvi) kod bebe nakon rođenjapobačaja ili mrtvorođenostipreeklampsije (visokog krvnog pritiska tokom trudnoće)prijevremenog porođajadistocije ramena (kada se bebino rame zaglavi u karlici tokom porođaja).Trudnoća također može povećati rizik od dijabetičkih komplikacija, poput bolesti bubrega ili očiju.<h2>Dijabetička ketoacidoza (DKA)</h2>Dijabetička ketoacidoza (DKA) ozbiljna je komplikacija dijabetesa koja nastaje kada se u krvi nakupljaju kiseline (ketoni). Iako se češće javlja kod djece s dijabetesom, može se pojaviti i kod odraslih.Znaci teškog dijabetesa, koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, uključuju:zbunjenostduboko, brzo disanjedehidraciju (tamna mokraća, smanjeno mokrenje)bolove u stomakudah sa slatkastim ili voćnim mirisompovraćanjegubitak svijesti.

Žene se suočavaju s posebnim izazovima zbog svoje anatomije, hormona i reproduktivnog zdravlja, a također imaju veći rizik od srčanih oboljenja

Dijabetes kod žena: 8 znakova  za koje morate znati

Bol u dojkama predstavlja jedan od najčešćih znakova za zabrinutost, ali prije nego počnete donositi zaključke na svoju ruku, pročitajte ovo.<h2>Alergija na losion/kremu/mlijeko za tijelo</h2>Mnogi losioni, kreme i mlijeka za tijelo obećavaju glatku i hidriranu kožu, a neki od njih vam daju upravo suprotan efekt: crvenilo ili zapaljenje kože, te bolnu kožu. Hemikalije, koje su sastavni dio brojnih kozmetičkih proizvoda, mogu izazvati alergijske reakcije na koži pa čak i na dojkama (ako ste ih nanosili na spomenuto područje). To može uključivati i značajno oticanje i bol te izazvati osjetljivost grudi.Drugi alergijski “prestupnici” uključuju deterdžent za veš i proizvode sa zaštitnim faktorom (mlijeko i kreme za sunčanje). Ako ste nedavno promijenile neke od navedenih proizvoda (ne koristite one koje ste koristile ranije) i osjećate bol u dojkama, tu može postojati povezanost. Izbacite ih iz upotrebe nekoliko dana kako biste vidjele da li će se bol povući.<h2>Trudnoća</h2>Otečene, osjetljive i bolne dojke često su i jedan od prvih znakova trudnoće. Glavni krivac za ovakvo stanje dojki su hormoni: u ranim stadijima trudnoće, dojke rastu brže od bebe. Kako se nivo estrogena povećava, povećava se velična mliječnih kanala, a što može uzorkovati bol i osjetljivost dojki.<h2>Grudnjak</h2>Istraživanja pokazuju da čak 64 posto žena nosi pogrešnu veličinu grudnjaka. A ovo može izazvati i veće probleme od pogrbljenosti. Neodgovarajuća veličina, abrazivna tkanina i žica koja se nalazi u sastavu grudnjaka česti su uzroci bolnih i osjetljivih dojki.<h2>Vježbanje</h2>I samima vam je poznato koliko je vježbanje bitno za zdravlje organizma, ali ipak nemojte pretjerivati. Prerigozorni i preekstremni treninzi mogu uzrokovati i bol u dojkama. Neposredno ispod tkiva dojke nalazi se mišić tako da može biti teško prepoznati razliku između bola u mišiću i bola u dojkama. Najbolji pokazatelj da je u pitanju samo mišić? Bol bi trebalo da se povuče nakon nekoliko dana odmora.<h2>Infekcija</h2>Blokirani mliječni kanali, urasle dlake (da, dlake na bradavicama sasvim su uobičajena pojava), zapušene znojne žlijezde i bakterijska oboljenja mogu uzrokovati lokalne infekcije u dojkama. Infekcije karakterišu crvenilo, otok i bol te mogu uzorkovati pojavu iscjetka iz bradavica koji može biti u vidu gnoja, krvav, zelenkast, smeđ ili crven. Također, može doći do groznice i slabosti.<h2>Kontracepcijske pilule</h2>Svaki lijek koji utječe na hormone ima potencijal da uzrokuje bol u dojkama, kao nuspojavu. Najčešći krivac su kontracepcijske pilule, jer one povećavaju nivo estrogena, ali zamjenska hormonska terapija i lijekovi za štitnu žlijezdu također mogu uzrokovati osjetljivost, oticanje i bol u dojkama. Ovaj neželjeni efekt najčešće se povlači s vremenom, ali ako se to ne desi, obratite se doktoru, kako biste porazgovarali o alternativama.<h2>Promjene</h2>Pubertet, menstruacija, perimenopauza i menopauza – u suštini, sve faze života žene, osim djetinjstva, u velikoj mjeri utječu na nivo hormona pa i ne čudi što je glavni simptom svih njih bol u dojkama. Najčešći tip bola u dojkama je cikličan, povezan je s menstruacijom i sasvim je normalan.Najbolji način da znate da li je majka priroda uzrok boli u dojkama jeste da pratite svoj ciklus i uočite simptome, kako biste mogle da prepoznate obrasce. Također, obratite pažnju i na lijekove koje najčešće koristite za olakšavanje nelagodnosti PMS-a, perimenopauze ili menopauze (kao što su pilule i kreme estrogena i progesterona), jer i oni mogu uzrokovati osjetljivost i bol dojki.<h2>Dojenje</h2>Vaše dojke imaju osnovni i primarni posao, a to je dojenje. Tokom trudnoće, vaše dojke i mliječni kanali uvećavaju se i pripremaju da budu glavni izvor hrane za jedno cijelo ljudsko biće. Sav taj rast podrazumijeva i dosta bola, a koji se može i povećati nakon što se beba rodi i počne da doji.<h2>Povrede</h2>Rijetko koja žena nije pretrpjela neku vrstu povrede na području grudi. Bez obzira da li je bio u pitanju udarac loptom, pojas za vezanje u slučaju saobraćajne nesreće ili hirurška procedura na dojkama, sve navedene vrste povreda i trauma mogu uzorokovati bol u dojkama. Srećom, većina bolova od povreda brzo nestaje, ali u slučaju da se to ne desi, obavezno se obratite doktoru.<h2>Rak dojke</h2>Ovo je strah svake žene, ali je s razlogom zadnji na listi: vrlo je rijedak uzrok osjetljivosti grudi. Dok rak dojke može pokazati spoljašnje simptome, kao što su kvržice, promjene na bradavicama ili iscjedak iz bradavica, veoma često nema nikakvih očiglednih simptoma. Velika većina žena s rakom dojke nema bol u grudima.Međutim, kako biste smirile svoju zabrinutost, razgovor s doktorom o svim faktorima rizika i redovni pregledi, stvari su koje možete uraditi s ciljem prevencije. Također, bitno je i da poznajete svoje tijelo. Svakako, najvažnija stvar koju možete uraditi za zdravlje dojki jeste da pratite cikluse i simptome i da obratite pažnju na bilo kakve promjene na grudima. Ako je nešto drugačije, bez obzira šta to bilo, obavezno se obratite doktoru.

Jedan od najčešćih znakova za zabrinutost je bol u dojkama, ali prije nego počnete donositi zaključke na svoju ruku, pročitajte ovo

Imate bol u dojkama: Evo šta ga možda uzrokuje, a da i ne znate

Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Smatra se da prosječna žena u tom periodu provede gotovo jednu trećinu života, a najnoviji demografski pokazatelji ukazuju da se više od 45 posto žena nalazi u pre ili postmenopauzi. A kako se mozak ponaša u menopauzi? Stručnjaci kažu: „poput pravog ringišpila“. A u nastavku teksta pročitajte šta to znači.<h2>Problemi sa spavanjem</h2>Ne možete zaspati ili spavati? Razlog može biti noćno znojenje koje ponekad prati hormonalne promjene, koje se dešavaju oko menopauze ili to mogu biti problemi sa spavanjem koji su započeli netom prije ulaska u menopauzu. Istraživanja pokazuju da žene, koje su ranije imale problema sa spavanjem, doživljavaju iste simptome za vrijeme i poslije menopauze.<h2>Zbunjenost</h2>Ne, ne gubite zdrav razum – gubite estrogen. Postoji veoma jasna veza između estrogena i kognitivnosti, a pad spomenutog hormona može doprinijeti osjećaju zbunjenosti, zaboravnosti i nemogućnosti fokusiranja.Prezaposlenost i preopterećenost mogu uzeti danak na pamćenje i fokusiranost. Osim zdrave ishrane, dovoljne količine sna, redovnog vježbanja, bitno je i da pijete dovoljne količine vode. Istraživanja pokazuju da čak i blaga dehidracija smanjuje sposobnost žena da se koncentrišu. Međutim, potrebno je da znate da ovo stanje ne traje vječno: kako se hormoni budu “smirivali” tako će se i osjećaj zbunjenosti i zaboravnosti povlačiti.<h2>Smanjen seksualni nagon</h2>Vaginalna suhoća može intimni odnos učiniti neugodnim. A valunzi i promjene raspoloženja mogu učiniti da se osjećate manje seksepilno. Nivo testosterona (koji je zadužen za libido) također se smanjuje tokom srednjih godina. Veoma malo se može učiniti o ovom pitanju, ali adekvatno nošenje s nivoima stresa i želja da stvari malo “začine” u spavaćoj sobi, mogu biti od pomoći u poboljšanju veze i seksualne slike o sebi.<h2>Depresija</h2>Rizik od depresije veći je tokom menopauze, pogotovo za žene koje su se u prošlosti suočavale s depresijom. Fluktuisanje hormona najvjerovatniji je krivac, jer upravo oni utječu na oblast mozga koja je odgovorna za održavanje raspoloženja na stabilnom nivou. Noćno znojenje također može biti uzrok, jer slab kvalitet sna značajno može doprinijeti razvoju depresije.

Prosječna žena u tom periodu provede gotovo jednu trećinu života

Menopauza: Vaš mozak se ponaša poput ringišpila 

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je hormonski poremećaj koji pogađa gotovo 20 posto žena u reproduktivnoj dobi širom svijeta, prema pregledu objavljenom u časopisu “Journal of Human Reproductive Sciences”. Žene reproduktivne dobi s PCOS-om imaju čak 85 posto veću vjerovatnost za manjak vitamina D u usporedbi sa ženama koje nemaju PCOS.Ovaj poremećaj karakteriziraju visoki nivoi androgena, hormona koji dovode do različitih simptoma kao što su nepravilnosti u menstruaciji, pojačan rast dlaka i pojava akni. <h2>Veza između vitamina D i sindroma policističkih jajnika</h2>Istraživanja pokazuju da nedostatak vitamina D može doprinijeti pogoršanju simptoma PCOS-a, uključujući nepravilnosti u menstruaciji, neplodnost, gojaznost, hiperandrogenizam i inzulinsku rezistenciju.Vitamin D, koji ljudi često nedovoljno unose, igra ključnu ulogu u održavanju uravnoteženog nivoa inzulina, hormonalnog zdravlja i zdravog sastava tijela.Neke studije ukazuju i na moguću povezanost između polimorfizma receptora vitamina D i PCOS-a, sugerirajući da genetika može utjecati na ovu vezu. S obzirom na važnu ulogu vitamina D u endokrinom sistemu i metabolizmu, jasno je da njegov status može značajno utjecati na sindrom policističkih jajnika.<h2>Kako osigurati adekvatnu količinu vitamina D </h2>Da bi se postigao optimalan nivo vitamina D, preporučuje se unos od približno 5000 IU vitamina D3 dnevno. Budući da je gotovo nemoguće unijeti dovoljne količine vitamina D isključivo putem hrane i sigurnog izlaganja suncu, dodaci prehrani mogu pomoći u postizanju i održavanju zdravog nivoa ovog vitamina.

Hormonski poremećaj koji pogađa gotovo 20 posto žena u reproduktivnoj dobi širom svijeta

Sindrom policističnih jajnika: Ukazuje na manjak jednog vitamina 

Sve više žena danas donose odluku da ostanu slobodne, a stručnjaci su objasnili razloge zbog kojih je to tako. - Došlo je do jednostavne, ali značajne promjene kada je riječ o vezama: žene shvataju da je zaštita njihovog mira prioritet broj jedan - rekla je stručnjakinja za veze Danijel Šetela (Danielle Szetela) za Daily Mail.<h2>Mir umjesto haosa</h2>Dodala je i to da se žene plaše kako bi mogle izgubiti sebe u vezama, to jeste brakovima koji ih guše.One biraju mir umjesto haosa i emocionalnu sigurnost umjesto polovične povezanosti.- Ne čekaju da ih ljubav ispuni. One štite svoju cjelokupnost za koju su se tako jako borile. Za današnju ženu biti sama nije neuspjeh - to je oblik samoljublja - kazala je.<h2>Samački život </h2>Još jedna od stručnjakinja za veze Britni Labonti (Brittney LaBonte) navela je kako postoji velika razlika između "biti sam" i "biti usamljen".- Zapravo, samački život može biti osnažujući, ispunjavajući i potpuno radostan. Ukoliko ste slobodne, ne dozvolite nikome da vas natjera da se osjećate kao da zaostajete za nečim - dodala je.Smatra se kako je najvažnije ostvariti se kao osoba i biti zadovoljan sobom, prije nego se započne bilo kakva veza.

Shvataju da je zaštita njihovog mira prioritet broj jedan

Razlozi zbog kojih žene danas češće biraju ostati slobodne i svoje

Predmenopauza ili perimenopauza se odnosi na vrijeme tokom kojeg tijelo čini prirodni prelaz u menopauzu, označavajući kraj reproduktivnih godina.<h2>Različiti periodi</h2>Simptomi predmenopauze počinju u različitim godinama kod žena. Većina će žena primijetiti znakove napredovanja prema menopauzi, poput nepravilnog menstrualnog ciklusa, negdje u 40-ima, a dio žena primjećuje promjene već u srednjim 30-ima.Promjene koje se doživljavaju tokom predmenopauze uglavnom su posljedica pada razine estrogena. Jajnici proizvode estrogen, koji igra vitalnu ulogu u održavanju reproduktivnog sistema. Kako se estrogen smanjuje, dolazi do poremećaja ravnoteže s progesteronom, još jednim hormonom koji proizvode jajnici.U menopauzi tijelo stvara toliko malo estrogena da jajnici više ne otpuštaju jajašca te prestaje ​​menstruacija i gubi se mogućnost trudnoće.Razina estrogena, glavnog ženskog hormona, u organizmu raste i pada neravnomjerno tokom predmenopauze.Menstrualni ciklusi mogu se produžiti ili skratiti ili se pojaviti menstrualni ciklusi u kojima jajnici ne oslobađaju jajnu stanicu (nema ovulacije). Također se mogu osjetiti simptomi slični menopauzi, kao što su valovi vrućine, problemi sa spavanjem i suhoća vagine, prenosi Kreni Zdravo.Nakon što žena prođe kroz 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, službeno je ušla u menopauzu, a period predmenopauze je završio.<h2>Simptomi perimenopauze</h2>Općenito, prvi simptomi predmenopauze su neredovne menstruacije. Menstrualni ciklusi postaju nasumični ili dolazi do izostanka menstruacije.Kad su u pitanju znakovi predmenopauze, mnoge žene također doživljavaju valove vrućine i suhoću vagine rano u prelazu u menopauzu.Tokom prijelaza u menopauzu mogu se dogoditi neke suptilne i neke veće promjene u organizmu, poput:1. neredovne menstruacije – kako ovulacija postaje sve nepredvidljivija, vremenski razmak između menstruacija može biti duži ili kraći, a krvarenje može biti slabo do obilno, a neke menstruacije čak i biti preskočene. Ako postoji stalna promjena od sedam dana ili više u dužini menstrualnog ciklusa, moguće je da se radi o ranoj predmenopauzi, ako postoji razmak od 60 dana ili više između menstruacija, vjerojatno se radi o kasnoj perimenopauzi2. naleti vrućine i problemi sa spavanjem – valunzi su česti tokom predmenopauze, a intenzitet, dužina i učestalost variraju. Problemi sa spavanjem često su uzrokovani valunzima ili noćnim znojenjem, ali ponekad san postaje nepredvidiv i bez njih3. promjene raspoloženja – razdražljivost ili povećan rizik od depresije mogu se dogoditi tokom predmenopauze. Uzrok ovih simptoma može biti poremećaj sna povezan s valovima vrućine. Promjene raspoloženja također mogu biti uzrokovane faktorima koji nisu povezani s hormonalnim promjenama perimenopauze4. problemi s vaginom i mjehurom – kada se razina estrogena smanji, vaginalno tkivo može izgubiti lubrikaciju i elastičnost, čineći spolne odnose bolnim. Nizak estrogen također može učiniti organizam osjetljivijim na urinarne i vaginalne infekcije, a gubitak tonusa tkiva može pridonijeti urinarnoj inkontinenciji5. smanjenje plodnosti – kako ovulacija postaje neredovna, sposobnost začeća se smanjuje. Međutim, dokle god postoji menstruacija, trudnoća je još uvijek moguća6. promjene u spolnoj funkciji – tokom predmenopauze&nbsp; uzbuđenje i želja mogu se promijeniti, ali ako je postojala zadovoljavajuća intimnost prije menopauze, to će se vjerojatno nastaviti tokom perimenopauze i kasnije7. gubitak koštane mase – s padom razine estrogena kosti se počinju gubiti brže nego što se nadoknađuju, povećavajući rizik od osteoporoze, bolesti koja uzrokuje krhke kosti8. promjena razine holesterola – pad razine estrogena može dovesti do nepovoljnih promjena u razinama holesterola u krvi, uključujući povećanje lipoproteina niske gustoće (LDL) holesterola, “lošeg” holesterola, što pridonosi povećanom riziku od bolesti srca. U isto vrijeme holesterol lipoproteina visoke gustoće (HDL), “dobar” holesterol, smanjuje se kod mnogih žena kako stare, što također povećava rizik od srčanih bolesti.<h2>Rana predmenopauza&nbsp;</h2>Menopauza je normalna faza u životnom ciklusu, ali se kod nekih žena može pojaviti ranije nego kod drugih. Određeni dokazi upućuju na to da postoje faktori koji mogu povećati vjerojatnost da će predmenopauza započeti u ranijoj dobi, uključujući:1. pušenje – kod žena koje puše menopauza nastupa 1 – 2 godine ranije nego u žena koje ne puše2. porodična historija – žene s porodičnom historijom rane menopauze mogu i same doživjeti ranu menopauzu3. liječenje raka – hemoterapija ili terapija zračenjem zdjelice povezuje se s ranijom menopauzom4. histerektomija – zahvat kojim se uklanja maternica, ali ne i jajnici, obično ne uzrokuje menopauzu. Iako više nema menstruacija, jajnici i dalje proizvode estrogen, takva operacija može uzrokovati pojavu menopauze ranije od prosjeka.

Razina estrogena, glavnog ženskog hormona, u organizmu raste i pada neravnomjerno 

Kako prepoznati da je nastupila perimenopauza: Javljaju se ovi simptomi

Menopauza donosi brojne promjene u tijelu, ali jedna od najčešćih briga je upravo debljanje. Iako se o ovoj temi često govori, mnogo je mitova i dezinformacija koje stvaraju zbunjenost. Stručnjaci otkrivaju istinu o menopauzi i debljanju te razjašnjavaju šta se zaista događa s vašim tijelom u ovom razdoblju života.<h2>Mit 1: U menopauzi se ne debljate</h2>Mnoge žene tokom menopauze primijete promjene u tjelesnoj težini, a nauka potvrđuje da su one stvarne. Žene se prosječno udebljaju između 5 i 10 kilograma tokom menopauzalne tranzicije. Istraživanja pokazuju da se većina žena godišnje udeblja približno 1,5 kilograma između 50. i 60. godine.Hormonske promjene igraju ključnu ulogu – nivo progesterona pada, dok dominacija estrogena može potaknuti nakupljanje masnog tkiva. Nakon menopauze dolazi do značajnog pada estrogena, što uzrokuje da se masnoće više talože u području trbuha, umjesto na bokovima i bedrima. Ali stručnjaci ističu da ova promjena ne mora nužno biti loša – tijelo se prilagođava novim uvjetima, kako bi vas zaštitilo.<h2>Mit 2: Manje hrane i više vježbe riješit će problem</h2>Mnoge žene vjeruju da će im klasični pristup – manje kalorija i više kardio vježbi – pomoći da kontroliraju težinu. Međutim, previše restriktivna prehrana i iscrpljujuće vježbanje mogu imati suprotan učinak.Smanjenje mišićne mase usporava metabolizam, a iscrpljujuće dijete često dovode do osjećaja umora, gladi i frustracije. Ključ je u balansiranom pristupu: povećati unos proteina i vlakana, osigurati dovoljno sna, upravljati stresom te uključiti trening snage i vježbe, kako bi se podržalo zdravo mršavljenje i očuvala mišićna masa.<h2>Mit 3: Samo hormoni utječu na debljanje</h2>Iako hormonalne promjene igraju značajnu ulogu, način života također snažno utječe na težinu. Istraživanja pokazuju da se obim struka povećava kod oba spola već od 30-ih godina, a vrhunac dostiže između 40. i 60. godine.Zanimljivo je da nedavna studija objavljena u časopisu “Science” pokazuje da metabolizam ne usporava toliko koliko se ranije mislilo, što znači da su faktori poput prehrane bogate kalorijama, smanjenje tjelesne aktivnosti, povećan nivo stresa i loš kvalitet sna glavni uzroci debljanja u srednjim godinama.<h2>Kako održati zdravu težinu u menopauzi?</h2>Debljanje u menopauzi je česta pojava, ali nije neizbježna sudbina. Hormonalne promjene mogu potaknuti gubitak mišićne mase i nakupljanje masnog tkiva, ali način života igra ključnu ulogu. Pravilna prehrana, upravljanje stresom, dovoljno sna i redovna tjelesna aktivnost mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i metaboličkog zdravlja.Ako želite spriječiti prekomjerno dobivanje na težini i podržati svoje zdravlje, fokusirajte se na kvalitetnu prehranu, uključite trening snage i osigurajte dovoljno sna.

Može li se menopauza odgoditi? Lijek rapamycin pokazao obećavajuće rezultate

Mitovi o menopauzi: U ove stvari morate prestati vjerovati

Lijek za kontracepciju sprečava najagresivniji rak dojke!

Rak dojke: Obratite pažnju na ova 4 simptoma koja nemaju veze s kvržicom

Više od 199 miliona žena u svijetu ima dijabetes: Ovo su upozoravajući znakovi

Dlake vam rastu iz bradavice: Evo zašto se to dešava

Rana menopauza: Genetika ili abnormalnost u strukturi hromozoma?

Istraživačice redizajnirale vaginalni spekulum kako bi umanjile nelagodu pregleda

Menopauza: Kad počinje i kako prepoznati prve znakove?

Dijabetes kod žena: 8 znakova za koje morate znati

Imate bol u dojkama: Evo šta ga možda uzrokuje, a da i ne znate

Menopauza: Vaš mozak se ponaša poput ringišpila

Sindrom policističnih jajnika: Ukazuje na manjak jednog vitamina

Razlozi zbog kojih žene danas češće biraju ostati slobodne i svoje

Kako prepoznati da je nastupila perimenopauza: Javljaju se ovi simptomi

Menopauza i debljanje: Istine i zablude!

Žena

Može li se menopauza odgoditi? Lijek rapamycin pokazao obećavajuće rezultate

Mitovi o menopauzi: U ove stvari morate prestati vjerovati

Lijek za kontracepciju sprečava najagresivniji rak dojke!

Rak dojke: Obratite pažnju na ova 4 simptoma koja nemaju veze s kvržicom

Više od 199 miliona žena u svijetu ima dijabetes: Ovo su upozoravajući znakovi

Dlake vam rastu iz bradavice: Evo zašto se to dešava

Rana menopauza: Genetika ili abnormalnost u strukturi hromozoma?

Istraživačice redizajnirale vaginalni spekulum kako bi umanjile nelagodu pregleda

Menopauza: Kad počinje i kako prepoznati prve znakove?

Dijabetes kod žena: 8 znakova za koje morate znati

Imate bol u dojkama: Evo šta ga možda uzrokuje, a da i ne znate

Menopauza: Vaš mozak se ponaša poput ringišpila

Sindrom policističnih jajnika: Ukazuje na manjak jednog vitamina

Razlozi zbog kojih žene danas češće biraju ostati slobodne i svoje

Kako prepoznati da je nastupila perimenopauza: Javljaju se ovi simptomi

Menopauza i debljanje: Istine i zablude!