Osam slučajeva infekcije hantavirusom, među kojima i troje preminulih, prijavljeno je od izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius na Atlantiku.&nbsp;Zdravstvene službe tragaju za putnicima koji su se iskrcali prije nego što je infekcija potvrđena, a Svjetska zdravstvena organizacija pažljivo prati širenje bolesti. Dok svijet strahuje od nove pandemije, domaći eksperti preporučuju da više pažnje posvetimo higijeni i adekvatnijem održavanju javnih površina u našim gradovima, jer hantavirus prenose glodari.Infekcija se prenosi na ljude kontaktom s izlučevinama ili udisanjem prašine kontaminirane česticama urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara. U posljednjem slučaju sumnja se na virus Anda, jedini hantavirus kod kojeg postoji mogućnost prijenosa s čovjeka na čovjeka u situacijama bliskog kontakta. Bolest se u prvoj fazi manifestira simptomima sličnim gripi – groznicom, glavoboljom, malaksalošću, bolovima u mišićima i stomaku, proljevom i povraćanjem, ali moguće su i komplikacije koje uključuju kašalj, gubitak daha, sakupljanje tekućine u plućima i smanjenu funkciju srca. Dr. Bakir Nakaš, specijalista infektologije i virusologije u penziji, kaže da je higijena u zajednici ključna, ali i da u BiH imamo sistem koji to nadzire i ne vidi bojazan da se u našoj zemlji mogu desiti ozbiljniji problemi.- Bilo bi jako dobro i sigurno da se društvo i institucije zadužene za održavanje higijene to provode u skladu s propisima. Međutim, imamo situaciju da kod nas vrlo često zanemaruju tu higijenu, razbacuju hranu i omogućavaju da se glodari šire bez ikakve kontrole. Mislim da se ipak trebamo vratiti našim običajima, po kojima smo bili poznati, da vodimo više računa o higijeni. Ako to radimo, onda će sigurno biti i manje slučajeva te zaraze koja će se pojaviti – kazao je dr. Nakaš za portal “Avaza”.

Bilo bi jako dobro i sigurno da se društvo i institucije zadužene za održavanje higijene to provode u skladu s propisima, ističe dr. Nakaš 

Specijalista virusologije, dr. Bakir Nakaš za "Avaz": Razbacivanjem hrane omogućavamo nekontrolisano širenje glodara

Povodom Svjetskog dana astme stručnjaci upozoravaju da, uprkos većoj dostupnosti informacija, mnogi građani i dalje ne prepoznaju prve simptome ove bolesti. Tegobe se često pogrešno tumače kao prolazne viroze, alergijske reakcije ili posljedica umora, zbog čega brojni pacijenti stručnu pomoć potraže tek kada bolest ozbiljno naruši kvalitet života.Specijalista pulmologije dr. Lina Rayan Duranović rekla je za “Dnevni avaz” da astma ne počinje uvijek dramatičnim napadima gušenja, nego se vrlo često razvija postepeno.<h2>Teško gušenje</h2>- Mnogi misle da astma znači isključivo “teško gušenje”, a bolest vrlo često počinje mnogo suptilnije noćnim kašljem, osjećajem stezanja u prsima, zamaranjem pri naporu ili povremenim “sviranjem” u grudima - kazala je Duranović za "Dnevni avaz".Kako pojašnjava, upravo zbog blagih i povremenih simptoma pacijenti mjesecima liječe bronhitise, alergije ili pad imuniteta, a da pritom ne znaju da imaju nedijagnostikovanu astmu.Poseban problem predstavlja kasno javljanje ljekaru. Ponavljajući kašalj nakon virusnih infekcija, gušenje pri fizičkom naporu ili česta potreba za pumpicama za olakšanje disanja ozbiljni su znakovi upozorenja koje ne treba ignorisati.- Ljudi se često jave tek kada bolest značajno naruši kvalitet života ili kada dođe do ozbiljnog pogoršanja - istakla je Duranović.Prema njenim riječima, savremena terapija omogućava veoma dobru kontrolu bolesti, ali samo ako se astma na vrijeme dijagnosticira i pravilno liječi.Pulmolozi posljednjih godina primjećuju i sve veći broj djece i mladih sa respiratornim tegobama. Dio toga rezultat je bolje dijagnostike, ali značajnu ulogu imaju i faktori okoline te promijenjene životne navike.<h2>Zagađen zrak</h2>Dr. Duranović naglašava da zagađen zrak, posebno u urbanim sredinama poput Sarajeva, direktno utiče na razvoj i pogoršanje simptoma kod osjetljivih osoba.- Astma nije samo “alergija” to je hronična upala disajnih puteva, a zagađenje djeluje kao stalni okidač te upale - pojasnila je Duranović za “Dnevni avaz”.Uz zagađenje, dodatni rizik predstavljaju alergije, boravak u zatvorenim prostorima, izloženost duhanskom dimu, smanjena fizička aktivnost i hronični stres.<h2>Smanjena fizička aktivnost</h2>Kod djece simptomi često dugo ostanu neprepoznati, pa se smanjena fizička aktivnost ili noćni kašalj nerijetko pripisuju slabijoj kondiciji ili čestim virozama. Stručnjaci upozoravaju da neliječena ili loše kontrolisana astma može dovesti do ozbiljnih pogoršanja, hospitalizacija i trajnog oštećenja plućne funkcije.Zbog toga su edukacija građana, rano prepoznavanje simptoma i dostupnost adekvatne terapije ključni za pravovremeno liječenje i kvalitetan život oboljelih.

Prvi simptomi često se pogrešno pripisuju virozama, dok zagađenje dodatno pogoršava stanje

Dr. Duranović za "Avaz": Astma često ostaje neprepoznata dok ozbiljno ne ugrozi disanje

Celulit je prirodna pojava kože koja se vidi kao neravna ili udubljena površina, najčešće na bedrima, bokovima i stražnjici. Iako nije opasan po zdravlje, često predstavlja estetsku brigu.Nastaje zbog odnosa masnog i vezivnog tkiva ispod kože. Kada masne stanice potiskuju kožu prema gore, a vezivna vlakna je povlače prema dolje, dolazi do karakterističnog izgleda neravnina.Češće se javlja kod žena zbog drugačije strukture potkožnog tkiva i djelovanja hormona poput estrogena. Genetika, starost i način života također imaju veliku ulogu.Celulit je vrlo čest i javlja se kod većine žena nakon puberteta. S godinama može postati vidljiviji zbog gubitka elastičnosti kože.Iako se ne može potpuno ukloniti, njegov izgled se može ublažiti redovnom fizičkom aktivnošću, zdravijom ishranom i poboljšanjem cirkulacije. Tretmani poput radiofrekvencije i masaža mogu dodatno pomoći, ali najbolji rezultati dolaze kombinacijom više pristupa.

Hormoni, genetika i cirkulacija ključni faktori

Šta zapravo uzrokuje celulit i kako ga ublažiti

Autoimune bolesti, kod kojih imunološki sistem greškom napada vlastito tijelo, znatno su češće kod žena nego kod muškaraca. Novo veliko istraživanje pokazuje da razlog leži u razlici u načinu rada imunoloških stanica.Naučnici su analizirali više od 1,25 miliona krvnih stanica i otkrili preko 1.000 genetskih „prekidača” koji se različito ponašaju kod žena i muškaraca. Kod žena je imunološki sistem općenito aktivniji i brže reaguje na prijetnje.To im pomaže u borbi protiv infekcija, ali istovremeno povećava rizik da organizam pogrešno napadne vlastita tkiva, što dovodi do bolesti poput lupusa ili multiple skleroze.Istraživanje je pokazalo da žene imaju više B i T ćelija, koje su zadužene za snažan i prilagodljiv imunološki odgovor, dok muškarci imaju više ćelija prve linije odbrane.Posebno su izdvojeni geni povezani s upalama i autoimunim bolestima, koji su izraženiji kod žena. Stručnjaci smatraju da bi ova saznanja mogla pomoći u razvoju preciznijih i personalizovanih terapija u budućnosti.

Aktivniji imunološki sistem povećava rizik pogrešnih reakcija

Zašto autoimune bolesti češće pogađaju žene

Kuk je jedan od najvećih i najopterećenijih zglobova u ljudskom tijelu. Zbog svoje složene građe kostiju, hrskavice, mišića, tetiva i živaca bol se može pojaviti iz više različitih razloga.Peckanje u kuku nije nešto što treba zanemariti, posebno ako traje duže vrijeme ili se pogoršava. U nekim slučajevima može ukazivati na upalu, oštećenje zgloba ili pritisak na živac.Jedan od čestih uzroka je upala malih zaštitnih "jastučića” oko zgloba koji smanjuju trenje. Kada se oni upale, bol se najčešće javlja sa strane kuka i može biti jača tokom noći ili pri ležanju na toj strani.Bol se može javiti i zbog preopterećenja. Nagli pokreti, sport ili ponavljajuće aktivnosti mogu izazvati istegnuće mišića i tetiva, što dovodi do oštre ili peckajuće boli pri kretanju.U nekim slučajevima dolazi do uklještenja živca, što izaziva žarenje, trnjenje ili utrnulost, najčešće na vanjskoj strani bedra. To može biti posljedica nošenja uske odjeće, viška tjelesne težine ili problema u kičmi.Trošenje hrskavice kuka razvija se postepeno i može uzrokovati bol, ukočenost i osjećaj „krckanja” u zglobu.Ponekad bol u kuku zapravo ne potiče iz samog zgloba, nego iz zdjelice ili kičme, što može dati slične simptome.Ako bol traje duže od nekoliko dana, pojačava se ili otežava hodanje, potrebno je uraditi pregled. Posebno ako se javi otok, slabost ili nagla jaka bol.Liječenje zavisi od uzroka i može uključivati odmor, lijekove protiv upale, fizikalnu terapiju, a u težim slučajevima i druge medicinske postupke. Redovno kretanje i jačanje mišića pomažu u prevenciji.

Peckanje i bol u kuku mogu ukazivati na upalu, trošenje zgloba ili ukliještenje živca i ne treba ih ignorirati

Zašto vas "peče" kuk: Simptomi koje ne smijete ignorirati

Postoji jednostavna tehnika vježbanja koja se zasniva na kontroli disanja i aktivaciji trbušnih mišića, a može pomoći u smanjenju obima struka i jačanju stabilnosti tijela.Vježba počinje uspravnim ili udobnim položajem tijela. Prvo se duboko udahne kako bi se pluća napunila zrakom, a zatim se polako izdahne sav zrak dok se ne osjeti da su pluća prazna.Nakon izdaha, stomak se lagano uvlači prema kičmi, uz aktivaciju dubokih trbušnih mišića. U tom položaju zadržava se dah koliko je moguće, najčešće do 30 sekundi.Nakon toga slijedi kratko opuštanje i normalno disanje, a vježba se ponavlja nekoliko puta.Redovnim izvođenjem ove tehnike može se poboljšati držanje tijela, ojačati duboka muskulatura i postići vizuelno uži struk, bez velikog opterećenja za leđa i zglobove.

Stručnjaci objašnjavaju kako vježba zasnovana na disanju i aktivaciji trbuha može pomoći u jačanju duboke muskulature i oblikovanju struka

Jednostavna tehnika za uži struk i jaču muskulaturu

Dolaskom toplijih dana počinje i sezona krpelja, sitnih nametnika koji mogu prenijeti brojne opasne bolesti. Stručnjaci upozoravaju da neke infekcije mogu ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje ukoliko se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme.Među najpoznatijim bolestima koje prenose krpelji nalazi se lajmska bolest, bakterijska infekcija koja se najčešće prepoznaje po crvenilu oko mjesta ugriza. Ako se ne liječi na vrijeme, može zahvatiti srce, mišiće i nervni sistem te izazvati trajne posljedice.Krpelji mogu prenijeti i virusni meningoencefalitis, bolest koja u težim slučajevima izaziva upalu mozga i moždanih ovojnica. Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i ozbiljne neurološke komplikacije.Jedna od opasnijih infekcija je i mediteranska pjegava groznica, koju prate visoka temperatura, osip po tijelu, mučnina i jaka iscrpljenost. Bez pravovremenog liječenja može dovesti do teške kliničke slike.Anaplazmoza je još jedna bolest koju prenose krpelji, a može izazvati groznicu, slabost, bolove u mišićima i probleme s disanjem. U težim slučajevima dolazi do poremećaja rada nervnog sistema i unutrašnjih organa.Među rjeđim, ali ozbiljnim infekcijama nalazi se i tularemija, poznata kao “zečija groznica”, koja može izazvati upale limfnih čvorova, promjene na koži i probleme s plućima.Posebno opasna je krimsko-kongoanska groznica, virusna bolest koju prate jaka krvarenja, visoka temperatura i ozbiljni poremećaji krvotoka. Smrtnost kod težih slučajeva može biti veoma visoka.Krpelji mogu prenijeti i babeziozu, infekciju sličnu malariji koja napada crvena krvna zrnca. Kod osoba sa slabijim imunitetom i starijih može izazvati ozbiljne komplikacije.Stručnjaci savjetuju da se nakon boravka u prirodi obavezno pregleda tijelo, posebno područja iza ušiju, ispod pazuha, na vratu i nogama. U slučaju simptoma poput temperature, osipa ili neobičnog umora potrebno je što prije javiti se ljekaru.

Sezona krpelja donosi povećan rizik od ozbiljnih infekcija koje mogu izazvati teške komplikacije ukoliko se ne otkriju i ne liječe na vrijeme

Sedam opasnih bolesti koje prenose krpelji: Simptome ne smijete ignorisati

Naučnici su otkrili 27 proteina u krvnoj plazmi koji bi mogli pomoći u ranijem otkrivanju abdominalne aneurizme aorte, ozbiljnog oboljenja koje često prolazi bez simptoma. Istraživanje objavljeno u časopisu “Scientific Reports” obuhvatilo je više od 600 muškaraca između 65 i 74 godine.Stručnjaci ističu da bi novi biomarkeri mogli pomoći ljekarima da preciznije procijene rizik od pucanja aneurizme i smrtnog ishoda. Posebno je važno što određeni proteini mogu razlikovati spor i brz rast aneurizme, što može olakšati odluku o operaciji i liječenju.Abdominalna aneurizma aorte predstavlja proširenje glavne arterije u stomaku, a pucanje aneurizme u velikom broju slučajeva završava fatalno. Naučnici vjeruju da bi budući testovi krvi mogli potpuno promijeniti način praćenja ove bolesti i omogućiti raniju dijagnozu.

Novo istraživanje pokazalo je da određeni proteini u krvi mogu pomoći u ranom otkrivanju abdominalne aneurizme aorte

Krv otkriva tihu prijetnju: Naučnici pronašli proteine povezane s aneurizmom aorte

Zdravlje mozga ne zavisi samo od genetike i godina, već od načina života tokom cijelog života. Novo izvješće Američkog udruženja za srce pokazuje da se rizik od demencije i moždanog udara može značajno smanjiti pravilnim navikama i brigom o zdravlju.Stručnjaci ističu 10 faktora koji mogu negativno utjecati na mozak: infekcije u djetinjstvu, stres, anksioznost i depresija, loš san, hronične bolesti, zagađenje, loša ishrana, poremećaj crijevne flore, teška životna iskustva i socioekonomski uslovi.Zdravlje mozga povezano je i sa zdravljem srca i krvnih sudova. Visok pritisak, dijabetes, povišen holesterol, pušenje i gojaznost povećavaju rizik od oštećenja mozga.Stručnjaci savjetuju mediteransku ishranu, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i kontrolu stresa. Važnu ulogu imaju i društveni kontakti, mentalno zdravlje i osjećaj svrhe.Dobra vijest je da promjene u načinu života mogu pomoći u svakoj dobi i značajno smanjiti rizik od demencije i moždanog udara.

Stručnjaci upozoravaju da zdravlje mozga zavisi od svakodnevnih navika, okoline i životnog stila kroz cijeli život, a ne samo od genetike i starosti

Kako sačuvati mozak: 10 faktora koji smanjuju rizik od demencije i moždanog udara

Život bez gušterače je moguć, ali zahtijeva velike i trajne promjene u načinu života. Nakon uklanjanja ovog organa, organizam više ne može samostalno regulisati šećer u krvi niti proizvoditi važne probavne enzime, pa je potrebna doživotna medicinska terapija.Gušterača ima ključnu ulogu u probavi i hormonskoj ravnoteži, zbog čega se njeno uklanjanje, poznato kao pankreatektomija, najčešće izvodi kod karcinoma, hronične upale ili teških oštećenja.Nakon operacije, pacijenti se suočavaju s rizikom razvoja dijabetesa i probavnih smetnji. Često je potrebna terapija inzulinom i enzimi za probavu hrane.Prehrana se potpuno mijenja izbjegavaju se masna, pržena i slatka hrana, a obroci se raspoređuju u više manjih tokom dana. Alkohol se mora izbjegavati.Oporavak je dug i zahtijeva stalni medicinski nadzor, ali uz pravilnu terapiju i disciplinu, mnogi pacijenti mogu imati stabilan i funkcionalan život.

Nakon operacije slijede trajna terapija i promjene

Život bez gušterače: Moguća, ali teška svakodnevica

Niskomasna dijeta nije trend za mršavljenje, nego medicinski oblik prehrane koji se propisuje osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Koristi se kod bolesti žučnog mjehura, upale gušterače, masne jetre i gastropareze.Kod ovih stanja organizam ne podnosi masnoće, pa njihov unos može izazvati bolove, mučninu, nadutost i pogoršanje bolesti. Žuč i gušterača imaju ključnu ulogu u probavi masti, pa njihovo opterećenje pogoršava simptome.Dijeta podrazumijeva gotovo potpuno izbacivanje prženih i masnih namirnica. Hrana se priprema kuhanjem, pečenjem ili kuhanjem na pari bez ulja. Koriste se nemasni proteini poput piletine, puretine i ribe, uz voće, povrće i obranе mliječne proizvode.U najstrožem obliku unos masti se ograničava na oko 20 grama dnevno. Zabranjeni su masni proizvodi, orašasti plodovi, čokolada i industrijski umaci.Ovakav režim mora se provoditi uz nadzor stručnjaka, jer dugoročno može dovesti do nedostatka važnih vitamina i hranjivih tvari.

Strogo ograničenje masti kod žuči, gušterače i jetre

Niskomasna dijeta kao terapija za ozbiljne bolesti

Rijetke, ali ozbiljne bolesti bubrega C3G (glomerulopatija komplementa 3) i IC-MPGN (membranoproliferativni glomerulonefritis imunokompleksa), mogu godinama napredovati bez jasnih simptoma. Iako se razlikuju po mehanizmu nastanka, obje dovode do postepenog oštećenja filtracijske funkcije bubrega.Ove bolesti nastaju zbog poremećaja imunološkog sistema koji uzrokuje nakupljanje abnormalnih proteina i imunoloških kompleksa u bubrezima. Kod C3G-a ključnu ulogu ima nekontrolisana aktivacija C3 proteina, dok je IC-MPGN često povezan s drugim bolestima poput autoimunih poremećaja ili hroničnih infekcija.Simptomi se razvijaju sporo i često se ne primijete na vrijeme. Najčešći znakovi su krv ili proteini u urinu, otoci, povišen krvni pritisak i umor. U težim slučajevima može doći do značajnog gubitka bubrežne funkcije.Dijagnoza se postavlja biopsijom bubrega i laboratorijskim analizama, dok se u terapiji koriste imunosupresivni lijekovi, lijekovi za pritisak i savremeni inhibitori komplementa. U kasnijim fazama može biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega.Stručnjaci upozoravaju da oko 35% oboljelih može razviti zatajenje bubrega u roku od deset godina, zbog čega je rana dijagnoza ključna za usporavanje bolesti i očuvanje funkcije bubrega.

C3G i IC-MPGN su rijetke, ali ozbiljne bubrežne bolesti koje se često otkriju tek kada je organ već značajno oštećen

Tihi napad na bubrege: Bolesti koje godinama ne daju znakove

Decenijama se vjerovalo da trčanje oštećuje koljena i ubrzava trošenje hrskavice, ali nova naučna istraživanja pokazuju suprotno. Stručnjaci ističu da je ljudsko tijelo prilagođeno kretanju i da mu je opterećenje potrebno za jačanje zglobova.Prema riječima stručnjaka za sportsku nauku, koljena tokom trčanja zaista trpe veće opterećenje nego pri hodanju, ali to nije štetno. Naprotiv, umjerena fizička aktivnost može potaknuti jačanje hrskavice i kostiju, dok dugotrajna neaktivnost može dovesti do njihovog slabljenja.Istraživanja pokazuju da trkači često imaju zdraviju i deblju hrskavicu te veću gustinu kostiju u odnosu na fizički neaktivne osobe. Također, redovno trčanje može smanjiti rizik od degenerativnih promjena u zglobovima.Stručnjaci naglašavaju da se povrede najčešće javljaju zbog prebrzog i nepravilnog opterećenja, a ne samog trčanja. Zato se preporučuje postepeno povećavanje distance, pravilna tehnika i odmor.Zaključak nauke je jasan trčanje, ako se praktikuje pametno, može biti korisno za dugoročno zdravlje koljena.

Naučni dokazi pokazuju da umjerena aktivnost jača zglobove i hrskavicu

Ovo ruši mit: Trčanje zapravo štiti vaša koljena

Novo istraživanje pokazuje da bi antibiotik minociklin mogao pomoći u smanjenju simptoma napada panike, iako se inače koristi za liječenje bakterijskih infekcija. Naučnici su otkrili da ovaj lijek ima i protuupalno djelovanje na mozak, što može utjecati na anksiozne poremećaje.Napadi panike često nastaju kao reakcija mozga na osjećaj gušenja, posebno pri povećanom unosu ugljen-dioksida, kada se aktivira „alarmni sistem“. U tom procesu važnu ulogu imaju mikroglija stanice koje regulišu upalne reakcije.U istraživanju su učestvovali i pacijenti s paničnim poremećajem, a rezultati su pokazali da minociklin može smanjiti intenzitet simptoma. Njegov učinak bio je sličan lijekovima koji se već koriste u terapiji, ali djeluje na drugačiji način smanjujući upalu u mozgu.Stručnjaci ističu da bi ovo moglo otvoriti nove mogućnosti liječenja, posebno za pacijente koji ne reagiraju dobro na postojeće terapije.Ipak, naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se ovaj lijek počne koristiti u svakodnevnoj praksi za liječenje paničnih poremećaja.

Istraživanje pokazuje da lijek protiv infekcija djeluje i na mozak

Antibiotik može ublažiti napade panike

Mnogi imaju naviku prati zube nakon doručka, ali stručnjaci upozoravaju da to može štetiti zubima. Razlog je što kiseline iz hrane privremeno omekšavaju gleđ, pa pranje odmah nakon obroka može dovesti do njenog oštećenja.Preporuka stomatologa je da se zubi peru prije doručka ili da se nakon jela sačeka najmanje 30 minuta. Na taj način gleđ dobija vrijeme da se oporavi, čime se smanjuje rizik od oštećenja.Također, pranje zuba prije obroka stvara zaštitni sloj koji pomaže u borbi protiv kiselina iz hrane. Ako ste već doručkovali, bolje je prvo isprati usta vodom, a tek kasnije oprati zube.Stručnjaci naglašavaju da je gleđ ključna zaštita zuba i da se ne može obnoviti, zbog čega je pravilna oralna higijena izuzetno važna.Kada je riječ o doručku, savjetuje se izbjegavanje previše slatke i kisele hrane, te biranje zdravijih opcija poput integralnih žitarica, jaja i voća s manjim udjelom kiseline.

Stručnjaci upozoravaju kako sačuvati gleđ

Pravite veliku grešku svako jutro bez da znate

Pravilno pranje zuba: Pravite veliku grešku svako jutro bez da znate

Robotska hirurgija sve više mijenja ginekologiju, donoseći sigurnije zahvate, manji rizik od komplikacija i znatno brži oporavak pacijentica. Na stručnom skupu posvećenom primjeni robotike istaknuto je da ova tehnologija predstavlja veliki iskorak u savremenoj medicini.Ljekari naglašavaju da robotski sistemi omogućavaju izuzetnu preciznost, bolju vidljivost i kontrolu tokom operacija, posebno u složenim zahvatima na osjetljivim područjima. Zahvaljujući tome, smanjuje se krvarenje, skraćuje boravak u bolnici i ubrzava povratak svakodnevnim aktivnostima.Iako robot igra ključnu ulogu, stručnjaci ističu da je znanje i iskustvo hirurga i dalje presudno za uspjeh operacije.Posebna pažnja posvećena je i liječenju endometrioze, gdje robotska hirurgija može značajno unaprijediti rezultate i kvalitet života pacijentica.Zaključeno je da je cilj u narednom periodu učiniti ovu naprednu tehnologiju dostupnijom većem broju žena, kako bi benefiti savremene medicine bili što šire primijenjeni.

Savremena tehnologija omogućava preciznije zahvate i brži oporavak pacijentica

Robotska operacija donosi revoluciju u liječenju žena danas