Mahune su često zapostavljeno povrće koje se najčešće priprema kuhanjem, iako se na taj način gube i okus i hranjive vrijednosti. Pečenje u rerni potpuno mijenja njihov potencijal postaju hrskave, aromatične i nutritivno bogate.Za pripremu su potrebne samo svježe mahune, maslinovo ulje, so i biber. Nakon desetak minuta pečenja dobijate prilog pun okusa i zdravih sastojaka. Ova metoda čuva vitamine koji se inače gube u vodi, posebno vitamin C i druge nutrijente.Mahune su niskokalorične, bogate vlaknima i odlične za probavu. Sadrže vitamine K, A i C, kao i minerale poput kalija i magnezija. Pomažu jačanju kostiju, snižavanju lošeg holesterola i regulaciji krvnog pritiska.Zbog niskog glikemijskog indeksa idealne su i za one koji žele smršati ili održavati stabilan šećer u krvi. Daju osjećaj sitosti bez viška kalorija.Pečene mahune su jednostavan, zdrav i ukusan način da obogatite svaki obrok bez dodatnih komplikacija.

Jednostavna priprema čuva vitamine i donosi bogatiji okus

Zaboravite kuhanje: Pečene mahune su zdraviji i ukusniji izbor

Prehlada i Alergija često imaju slične simptome poput kihanja, curenja nosa i umora, ali njihov uzrok je potpuno različit.Prehlada je virusna infekcija i prenosi se s osobe na osobu, dok alergija nije zarazna i nastaje kao reakcija organizma na alergene poput polena, prašine ili dlake životinja.Ključna razlika vidi se u trajanju i načinu pojave simptoma. Prehlada se razvija postepeno i obično prolazi za 7 do 10 dana. Alergija nastupa naglo i može trajati sedmicama ili se javljati sezonski.Svrbež očiju, nosa i grla gotovo uvijek ukazuje na alergiju, dok se kod prehlade rijetko javlja. Također, alergije prate suzne i crvene oči, što nije tipično za prehladu.Sekret iz nosa kod alergije je bistar i vodenast, dok kod prehlade postaje gust i žućkast. Povišena temperatura je jasan znak infekcije, što znači da je riječ o prehladi, jer alergije ne izazivaju temperaturu.Liječenje se razlikuje kod prehlade pomažu odmor i lijekovi za simptome, dok se kod alergija koriste antihistaminici.

Slični simptomi često zbunjuju, ali ključni znakovi otkrivaju pravi uzrok

Alergija ili prehlada: Kako prepoznati razliku na vrijeme

Psorijaza je hronična bolest kod koje imuni sistem ubrzava obnavljanje ćelija kože, što dovodi do crvenila, perutanja i svrbeža. Iako hrana nije uzrok, ima veliki uticaj na jačinu simptoma jer direktno utiče na upalne procese u tijelu.Namirnice koje najčešće pogoršavaju stanje su industrijski prerađena hrana, bijelo brašno, slatkiši i gazirana pića. Ove namirnice podižu šećer u krvi i podstiču stvaranje upalnih supstanci. Slično djeluju zasićene i trans masti iz crvenog mesa, pržene hrane i margarina. Alkohol dodatno opterećuje organizam i može izazvati pogoršanje simptoma.S druge strane, protuupalna ishrana može značajno pomoći. Preporučuje se način ishrane sličan mediteranskom, bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima i ribom poput lososa i sardine, koje sadrže korisne omega-3 masne kiseline.Kod nekih osoba problem mogu biti gluten ili mliječni proizvodi, ali to zavisi od organizma. Zato je važno pratiti reakcije tijela i prepoznati lične okidače.Ishrana je važna, ali nije jedini faktor. Redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i smanjenje stresa ključni su za držanje bolesti pod kontrolom i bolji kvalitet života.

Pravilnim izborom namirnica moguće je smanjiti upalu i ublažiti tegobe

Psorijaza i ishrana: Šta pogoršava, a šta smiruje simptome

Konjugirani lijekovi predstavljaju veliki napredak u liječenju raka, jer djeluju precizno ciljaju isključivo tumorske ćelije, a zdravo tkivo ostavljaju uglavnom netaknutim. Riječ je o kombinaciji antitijela i snažnog lijeka koji se direktno isporučuje u malignu ćeliju.Nakon ulaska u organizam, lijek prepoznaje specifične proteine na površini tumora i veže se za njih. Zatim ćelija “uvlači” lijek, gdje se oslobađa njegova aktivna supstanca koja uništava tumor iznutra i sprečava njegovo širenje.Za razliku od klasične hemoterapije, koja oštećuje i zdrave ćelije, ova terapija smanjuje nuspojave poput mučnine, opadanja kose i pada imuniteta.Ovakvi lijekovi već se koriste kod određenih vrsta raka, a stručnjaci vjeruju da predstavljaju budućnost onkologije i personalizovanog liječenja.

Nova generacija terapije cilja samo maligne ćelije i smanjuje nuspojave u odnosu na klasičnu hemoterapiju

Konjugirani lijekovi predstavljaju veliki napredak u liječenju: Pametna terapija precizno uništava tumor

Sindrom slomljenog srca nije samo emotivni izraz, već stvarno medicinsko stanje koje je priznato u savremenoj medicini. Riječ je o rijetkoj, ali ozbiljnoj bolesti koja se najčešće javlja nakon jakog emocionalnog ili fizičkog stresa.Iako simptomi mogu ličiti na srčani udar, kod ovog sindroma krvni sudovi srca nisu začepljeni. Problem nastaje zbog naglog porasta hormona stresa, što može izazvati privremeno slabljenje srčanog mišića i promjene u njegovom radu.Stručnjaci upozoravaju da je važno brzo reagovati jer stanje može biti opasno i zahtijeva bolničko liječenje, često u jedinici intenzivne njege. Najčešće se javlja kod žena, posebno u stresnim životnim situacijama ili nakon emocionalnih šokova.Dobra vijest je da se u većini slučajeva srce može oporaviti, ali pacijenti moraju biti pod medicinskim nadzorom kako bi se spriječile komplikacije i ponavljanje stanja.

Ovo medicinsko stanje može izgledati kao infarkt, ali nastaje bez začepljenja krvnih žila i najčešće pogađa žene

Sindrom slomljenog srca je stvaran: Rijetka i opasna bolest koju često izaziva jak stres

Autofagija je posljednjih godina postala jedan od najpopularnijih načina ishrane, posebno među ljudima koji žele brzo smršati. Ovaj režim podrazumijeva ograničeno vrijeme u kojem se jede, najčešće tako da se hrana unosi u periodu od osam sati, dok se ostatak dana posti posti.Ipak, nova istraživanja dovode u pitanje njenu stvarnu efikasnost za gubitak kilograma. Jedno kliničko ispitivanje pokazalo je da razlika u mršavljenju između ljudi koji su prakticirali autofagiju i onih koji su jeli uobičajeno nije bila značajna. U obje grupe zabilježen je sličan gubitak težine, što sugeriše da sama metoda ne donosi posebnu prednost.Stručnjaci upozoravaju da ovakav način ishrane može imati i neželjene efekte. Kod nekih osoba uočen je veći gubitak mišićne mase, što dugoročno može negativno uticati na zdravlje i metabolizam. Poseban oprez savjetuje se starijim osobama i hroničnim bolesnicima.Ljekari ističu da mršavljenje samo po sebi ne znači i poboljšanje zdravlja. Mnogo je važnije kakav je kvalitet ishrane, koliko je ona uravnotežena i da li se održava stabilan način života.Zaključak stručnjaka je jasan autofagija nije čarobno rješenje za mršavljenje, a prije bilo kakvih promjena u ishrani potrebno je razmotriti individualno zdravstveno stanje i konsultovati se sa stručnim licem.

Novo istraživanje pokazuje da popularni režim gladovanja ne daje značajne rezultate u gubitku kilograma i može dovesti do gubitka mišićne mase

Autofagija, povremeni post ili ‘fasting’ 

Autofagija nije čudo za mršavljenje: Ljekari upozoravaju na moguće rizike i pogrešna očekivanja

Periferna arterijska bolest razvija se postepeno i često bez jasnih početnih simptoma, a najčešće pogađa osobe sa šećernom bolešću. Suženje arterija u nogama smanjuje dotok krvi i kisika, što s vremenom izaziva bol, grčeve i slabije cijeljenje rana.Prvi znakovi se često zanemaruju jer ih ljudi pripisuju umoru ili starosti. Bol u listovima pri hodu, hladna stopala, promjene boje kože i trnci mogu biti rani alarm da cirkulacija nije dobra.Rizik dodatno povećavaju pušenje, povišen pritisak, masnoće u krvi i nedostatak kretanja. Kod dijabetičara se problem može brzo pogoršati ako se ne reaguje na vrijeme.Stručnjaci naglašavaju da je rana dijagnostika ključna, jer pravovremeno liječenje i promjena navika mogu usporiti razvoj bolesti i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija

Periferna arterijska bolest se razvija neprimjetno, a prvi znaci često se ignorišu dok ne postane kasno

Bol u nogama, hladna stopala i rane koje ne zarastaju: Tihi simptomi opasne bolesti koja može dovesti do amputacije

Višak kilograma sve se više prepoznaje kao ozbiljan zdravstveni problem, a ne samo pitanje ishrane i discipline. Iako mnogi pokušavaju različite dijete i promjene navika, rezultati često izostanu jer pravi uzrok nije otkriven.Stručnjaci naglašavaju da je debljina bolest povezana s poremećajem metabolizma. Kada metabolički balans nije u ravnoteži, organizam ne koristi energiju pravilno, što može dovesti do povećanja tjelesne mase, ali i brojnih drugih problema poput povišenog krvnog pritiska, poremećaja masnoća u krvi i inzulinske rezistencije.Zbog toga univerzalni savjeti poput “manje jedite i više se krećite” često ne daju rezultate. Ako postoji hormonski disbalans ili drugi metabolički poremećaji, potrebna je detaljna procjena i individualan pristup.Ključ uspjeha leži u sveobuhvatnom razumijevanju organizma – kroz analize, praćenje navika i prilagođene terapije. Umjesto kratkoročnih rješenja, cilj je dugoročno uspostaviti ravnotežu i očuvati zdravlje.Promjena nije jednostavna, ali uz pravilan pristup i kontinuiranu podršku može postati ostvariva i održiva.

Kilogrami često skrivaju zdravstveni uzrok, tijelo šalje signale koje treba razumjeti

Debljina nije samo izbor, uzrok je često dublji problem

Presađeno srce u prosjeku funkcioniše oko 10 godina, ali taj period može biti i kraći i znatno duži, zavisno od više faktora.Najkritičniji period je prvih nekoliko mjeseci nakon operacije, kada se najčešće prate znakovi mogućeg odbacivanja organa. U tom periodu pacijenti su pod pojačanim nadzorom, prilagođava se terapija i prati oporavak organizma.Na dugoročan uspjeh transplantacije utiče nekoliko ključnih stvari: redovno i tačno uzimanje propisane terapije, kontrola bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog pritiska, kao i redovne medicinske kontrole. Veliku ulogu ima i način života – ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje rizičnih navika.Važan dio oporavka je i psihološka i socijalna podrška, jer promjena načina života nakon transplantacije može biti zahtjevna. U proces su često uključeni i stručnjaci za rehabilitaciju koji pomažu pacijentima da se postepeno vrate svakodnevnim aktivnostima.Uz dobru njegu i disciplinu, mnogi ljudi nakon transplantacije srca mogu voditi aktivan život, baviti se fizičkom aktivnošću i vraćati se normalnim obavezama.

Stručnjak objašnjava prosječan vijek presađenog srca, ključne faktore uspjeha i način života koji produžava njegovo trajanje

Koliko može trajati presađeno srce i kako izgleda život nakon transplantacije

Alergija na polen pogađa milione ljudi širom svijeta i najčešće se javlja u proljeće kada biljke cvjetaju. Simptomi poput kihanja, začepljenog nosa i suznih očiju mogu značajno narušiti kvalitet života. Broj oboljelih raste, što se povezuje i s klimatskim promjenama koje produžavaju sezonu polena.Stručnjaci ističu da antihistaminici u tabletama nisu uvijek najefikasniji jer djeluju kroz cijeli organizam, dok nazalni sprejevi djeluju direktno na mjestu upale i brže ublažavaju simptome. Najefikasniji su kortikosteroidni sprejevi, a u nekim slučajevima koriste se i kombinovani preparati.Prekomjerna upotreba dekongestivnih sprejeva može dovesti do pogoršanja simptoma i zavisnosti, pa se ne preporučuju za dugotrajnu upotrebu. Kada su potrebni antihistaminici, preporučuju se novije generacije koje manje izazivaju pospanost.Važno je terapiju započeti na vrijeme, čak i prije pojave simptoma, te je redovno koristiti. Također, pravilna tehnika primjene lijekova značajno utiče na njihovu učinkovitost.Pored terapije, smanjenje kontakta s alergenima je ključno. Preporučuje se držanje prozora zatvorenim u sezoni polena, nošenje naočala na otvorenom i tuširanje nakon boravka vani.Ako simptomi traju uprkos terapiji, potrebno je obratiti se ljekaru jer u nekim slučajevima mogu ukazivati na druga stanja poput astme, a postoji i mogućnost dugoročne terapije koja smanjuje osjetljivost na alergene.

Stručnjaci savjetuju pravilnu terapiju i izbjegavanje alergena kao ključ za kontrolu sezonskih alergija

Alergija na polen: Kako ublažiti sezonske simptome i olakšati disanje

U našim crijevima žive mikroorganizmi, uključujući bakterije, gljivice i viruse, koji zajedno čine složen ekosistem crijevne mikrobiote. Taj sistem je jedinstven za svaku osobu, a njegova ravnoteža i raznolikost ključni su za opšte zdravlje.Stručnjaci ističu da zdrav mikrobiom ne utiče samo na probavu, nego i na imunitet, metabolizam i čak raspoloženje. Zato se preporučuje raznolika ishrana, uključujući i do 30 različitih biljnih namirnica sedmično.Probiotici i fermentisana hranaProbiotici su korisne žive bakterije koje pomažu obnovi crijevne flore. Najprirodniji izvori su fermentisane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kiselog kupusa i kimčija. One pomažu u jačanju crijevne flore i smanjenju upala u organizmu.Prebiotici kao hrana za dobre bakterijePrebiotici su vlakna koja hrane korisne bakterije u crijevima. Nalaze se u bijelom luku, crvenom luku, poriluku, jabukama, zobi i blago zelenim bananama. Oni pomažu stvaranju supstanci koje jačaju crijevnu barijeru i smanjuju upale.Vlakna i zdrava probavaMahunarke poput leće, slanutka i graha, te cjelovite žitarice, bogate su vlaknima koja poboljšavaju probavu i hrane dobre bakterije. Sjemenke lana i chia sjemenke dodatno doprinose zdravlju crijeva i ravnoteži organizma.Polifenoli i antioksidansiPolifenoli su biljni spojevi koji djeluju kao prebiotici i pomažu rast dobrih bakterija. Nalaze se u bobičastom voću, tamnoj čokoladi, zelenom čaju i kafi. Oni pomažu u očuvanju zdrave crijevne mikroflore.Šta izbjegavatiUltra-prerađena hrana, previše šećera i vještački zaslađivači mogu narušiti ravnotežu crijevne flore. Nakon uzimanja antibiotika posebno je važno obnoviti mikrobiom kroz zdravu i prirodnu ishranu.Redovna i raznovrsna ishrana ključ je za zdravu probavu, jak imunitet i opšte dobro stanje organizma

Pravilna prehrana ključna je za ravnotežu crijevne mikroflore, bolju probavu i snažniji imunitet

Zdravlje počinje u crijevima: Namirnice koje jačaju probavu i imunitet

Magnezij je jedan od ključnih minerala u tijelu, koji igra važnu ulogu u brojnim funkcijama od rada mišića i živčanog sistema, do regulacije sna i reakcije na stres. Zbog toga mnogi ljudi uzimaju magnezij kao dodatak ishrani, naročito u periodima povećanog umora, nesanice ili fizičkog napora.Međutim, šta se dešava ako naglo prestanete uzimati magnezij? Iako ovaj prekid ne izaziva klasične simptome apstinencije, kod nekih osoba mogu se ponovo pojaviti tegobe povezane s nedostatkom magnezija, kao što su problemi sa spavanjem, mišićna napetost ili povećan stres.<h2>Pogoršanje kvaliteta sna</h2>Naglo prestajanje uzimanja magnezijuma neće direktno izazvati nesanicu, ali kod osoba koje su ga koristile zbog problema sa spavanjem, simptomi mogu ponovo da se vrate. Magnezij pomaže u regulaciji središnjeg nervnog sistema, a njegov nedostatak može otežati uspavljivanje i smanjiti kvalitetu sna. Takođe, niske razine magnezija mogu smanjiti proizvodnju melatonina, hormona koji je ključan za regulaciju ciklusa spavanja i buđenja.<h2>Povratak mišićnih grčeva i napetosti</h2>Magnezij ima važnu ulogu u mišićnoj funkciji i oporavku nakon fizičke aktivnosti. Ako se prestane sa suplementacijom, simptomi poput grčeva i mišićne napetosti mogu ponovo da se jave. Ovaj mineral je posebno važan za sportiste i osobe koje se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima, jer njegov nedostatak može smanjiti izdržljivost i povećati bolove u mišićima.<h2>Povećanje nivoa stresa</h2>Nedostatak magnezijuma može smanjiti sposobnost tijela da se nosi sa stresom. Magnezij pomaže u regulaciji stresnog odgovora, a kad ga nema dovoljno, organizam postaje podložniji stresnim situacijama. Štaviše, stres može otežati apsorpciju magnezija iz hrane, što stvara začarani krug – niže razine magnezija povećavaju stres, a stres dodatno snižava nivo magnezija u tijelu.<h2>Povratak simptoma nedostatka magnezija</h2>Ako je magnezij uziman zbog nedostatka koji je bio potvrđen ili sumnjiv, njegov nagli prekid može izazvati povratak simptoma kao što su umor, iscrpljenost, mučnina, slabost, a u težim slučajevima i napadaji, poremećaji srčanog ritma ili grčevi u koronarnim arterijama.Nedostatak magnezijuma kod zdravih osoba nije čest, ali može se pojaviti kod ljudi koji imaju određena zdravstvena stanja. Dugoročno niske razine magnezija mogu povećati rizik od razvoja bolesti poput kardiovaskularnih poremećaja i osteoporoze. Ipak, potrebno je više istraživanja kako bi se tačno potvrdila veza između niskog unosa magnezija i ovih oboljenja.Kada prestanete uzimati magnezij, važno je pratiti promjene u svom organizmu i, ukoliko dođe do ponovnog javljanja simptoma, posavjetovati se sa ljekarom.

Prestanak suplementacije magnezijem može uzrokovati povratak simptoma nedostatka, poput problema sa spavanjem, mišićnim grčevima i povećanim stresom

Šta se dešava kad naglo prestanete uzimati magnezij?

U gradu koji nikada potpuno ne spava, postoji jedno mjesto gdje vrijeme nema isto značenje kao vani. Tamo noći traju duže, a dani prolaze neprimjetno. Tamo rade ljudi koji su naučili da vlastiti umor stave po strani.Njihova humanost ne počinje u ordinaciji, niti završava izlaskom iz smjene. Ona je tiha, uporna i često nevidljiva. U trenutku kada većina nas zatvara vrata svojih domova, oni ih tek otvaraju — ulazeći u još jednu neizvjesnu noć, među nepoznate sudbine i tuđe boli.<h2>Ovo je poziv, a ne profesija</h2>Biti doktor nije samo zanimanje. To je stalno stanje spremnosti da tuđi život staviš ispred vlastitog. To znači prekinuti porodični ručak zbog hitnog poziva. Zaboraviti rođendane, godišnjice, praznike. Naučiti živjeti sa pogledima koji traže nadu čak i kada je teško pronaći prave riječi.Njihova požrtvovanost mjeri se sitnicama koje drugi ne vide — u šoljici hladne kafe koja nikada nije popijena do kraja, u porukama koje ostaju neodgovorene, u umoru koji se ne priznaje naglas. I u tišini nakon teškog dana, kada konačno ostanu sami sa mislima koje ne mogu jednostavno isključiti.Iza bijelog mantila ne stoji samo znanje — stoji čovjek. Čovjek koji osjeća, koji se veže, koji pamti lica pacijenata i njihove priče. O tome šta zapravo znači nositi taj mantil, razgovarali smo sa abdominalnim hirurgom Adijem Mulabdićem.Kada ga pitamo čega se morao odreći na putu do mjesta na kojem se danas nalazi, Mulabdić ne odgovara odmah velikim riječima. Umjesto toga, kreće od onoga što mnogi zaboravljaju.—	Niko nije prošao svoj put, a da bar malo nije hodao po trnju. Medicinski fakultet, a kasnije i specijalizacija za hirurga, zahtijevaju odricanja koja nose posebnu težinu. U moje vrijeme, medicina je trajala dvije godine duže od ostalih fakulteta, što je samo po sebi značilo da čovjek mora dati više sebe nauci - kaže nam dr. Mulabdić.Ali odmah zatim dolazi rečenica koja otkriva koliko duboko sjedi njegova ljubav prema pozivu.—	Kada nešto želite, volite i radite srcem, ništa nije "preteško". Postoje teške stvari, ali granica zavisi od toga koliko ste spremni uložiti: razumijevanja, slobodnog vremena, sna. U konačnici, život to poravna i sve dođe na svoje - rekao je.<h2>Arhitektura jednog radnog dana</h2>Bolnički dan ima svoju strogu logiku. Mulabdić je opisuje precizno, kao čovjek koji zna da kaos može doći u svakom trenutku, pa red mora biti čvrst dok traje.—	Postoje dva stuba medicine: hijerarhija i plan. Planiramo sve što se može planirati, na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou.Standardni dan počinje jutarnjim sastankom i stručnim kolegijem, reevaluacijom prethodne smjene, izvještajem o pacijentima. Slijedi vizita, provjera nalaza, korekcija terapije. Tek nakon toga počinje realizacija operativnog programa, odgovara dr. Mulabdić.—	Hirurg većinu dana provodi u sali, ali su jednako važne i ambulante, gdje se uspostavlja prvi kontakt, postavlja dijagnoza i gradi povjerenje - dodaje on.Ipak, sav taj red ima svoju suprotnost, hitne slučajeve, koji funkcionišu po sasvim drugačijim pravilima.—	Tu su odluke i reakcije munjevite. Posebno su izazovna noćna dežurstva koja crpu ogromnu energiju, ali to je cijena koju svaki kardiohirurg svjesno plaća - rekao je.<h2>Između skalpela i molitve</h2>Mnogi imaju predrasude o tome šta hirurg misli dok drži skalpel. Mulabdić se tog pitanja prihvata bez oklijevanja.—	U tim trenucima, naša koncentracija i snaga su na vrhuncu. Vodim se zlatnim mottom svojih učitelja: "Zamisli da je na stolu tvoja majka, otac ili brat. Radi im onako kako bi radio svojima i ne boj se ničega."Strah, kaže, s vremenom nestane. Ali oprez nikada.—	Ne vjerujem u "rutinu". Onog momenta kada hirurg pomisli da je nešto rutina, on se opušta, prestaje misliti i pravi grešku. Svaki pacijent je priča za sebe - kazao je Mulabdić za "Avaz".Svoju ljubav prema hirurgiji, Mulabdić pamti od prve prakse na grudnoj hirurgiji, kada ga je jedna ekipa uvela u salu po prvi put.—	Taj osjećaj me ne pušta ni danas.Ali postoje i trenuci koje ne pamti s radošću. Situacije u kojima medicina, uprkos svemu, nema više šta ponuditi.—	Gledati te borbe je teško, jer dio je do nas, a dio do Boga.<h2>Najteže vijesti i tišina koja ih prati</h2>Saopštavanje loših vijesti opisuje kao najosjetljiviji dio posla. I tu se vidi čovjek iza titule.—	Niko nije hladan na ljudsku patnju, pa ni ja. Uvijek biram najsmireniju osobu iz porodice i vijesti saopštavam polako, s taktom, bez davanja paušalnih procjena o trajanju života.Bilo je i teških trenutaka, nerazumijevanja, pa i prijetnji. Ali Mulabdić iz toga izvlači pouku, a ne gorčinu.—	Pacijenti moraju vjerovati doktorima, a mi moramo raditi na boljoj komunikaciji. Ljudi će vam oprostiti sve, ali neljubaznost nikada.<h2>Porodica koja pristaje na žrtvu</h2>Na kraju razgovora, Mulabdić dolazi do teme koja se provlači kroz sve ostalo, a najrjeđe se izgovara naglas. To je porodica.—	Ovo nije posao od 8 do 4. To su dežure, komplikacije, iznenadni pozivi. Često ustanem sa porodičnog okupljanja i odem u salu. Bez obostranog uvažavanja i porodice koja pristaje na tu žrtvu, nemoguće je graditi ovakvu karijeru. I upravo tu, u toj rečenici, krije se možda najpotpuniji opis onoga što znači biti hirurg. Ne u sali, ne uz skalpel, nego za porodičnim stolom, s jednom nogom uvijek prema izlazu.Na kraju, mladima koji razmišljaju o medicini, Mulabdić ostavlja jednu misao.—	Idite samo srcem, pa dušom, pa tek onda mozgom. Ako želite posvetiti život tome da nečiji život učinite boljim — onda je ovo poziv za vas - zaključio je.

Saopštavanje loših vijesti opisuje kao najosjetljiviji dio posla

Hirurg Adi Mulabdić za "Avaz": Zamisli da su na stolu tvoja majka, otac ili brat, radi im onako kako bi radio svojima i ne boj se ničega

Masnoća na stomaku ne nakuplja se bez razloga. Tijelo često skladišti energiju upravo u tom dijelu zbog kombinacije hormona, životnih navika i genetike.Jedan od glavnih faktora je stres. Kada smo pod pritiskom, organizam luči kortizol i taj hormon koji podstiče taloženje masnoće u predjelu stomaka. Nekada je to bio zaštitni mehanizam za čuvanje energije u kriznim situacijama, ali danas nam često stvara problem.Pretjeran unos kalorija, posebno kroz rafinisane šećere i industrijski prerađenu hranu, doprinosi stvaranju visceralne masti, odnosno masnoće koja se skuplja oko unutrašnjih organa. Upravo ta vrsta masnoće povezana je s većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.Nedovoljno kretanja dodatno pogoršava stanje. Kada tijelo ne troši dovoljno energije, višak kalorija se skladišti, a stomak je jedno od mjesta gdje se to najčešće dešava. Uz to, loš san može poremetiti hormone koji regulišu glad i sitost, pa dolazi do većeg unosa hrane.I genetika ima svoj utjecaj, jer su neki ljudi prirodno skloniji nakupljanju masnoće u predjelu stomaka. S godinama metabolizam usporava, a hormonalne promjene, naročito kod žena u menopauzi, dodatno pogoduju taloženju masnih naslaga.Važno je razlikovati vrste masnoće. Potkožna masnoća, koja se nalazi ispod kože, manje je rizična, dok je visceralna masnoća oko organa opasnija po zdravlje.Smanjenje masnoće na stomaku traži kombinaciju pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i kontrole stresa. Brza rješenja ne postoje, ali uporne i zdrave navike donose rezultate.

Jedan od glavnih faktora je stres

Jedan od glavnih uzroka je hormonalni odgovor na stres

Evo zašto se masnoća nakuplja oko stomaka

Tokom svađa često se može desiti da izgovorimo ili uradimo nešto što kasnije ne razumijemo, kao da to nismo bili mi. Stručnjaci objašnjavaju da iza toga stoji prirodna reakcija tijela i mozga na stres.Kada dođe do konflikta, tijelo može ući u stanje emocionalne preplavljenosti, gdje se javlja ubrzan rad srca, znojenje, napetost i pojačan adrenalin. U tom trenutku mozak prelazi u takozvani “mod preživljavanja”.Stručnjaci ističu da mozak u tim situacijama ne reaguje samo na ono što se dešava u trenutku, nego i na ranija iskustva. Zbog toga bezazlene situacije mogu biti doživljene kao prijetnja.U takvom stanju smanjuje se empatija, a osoba prelazi u odbrambeni način razmišljanja, fokusiran na zaštitu sebe, a ne na odnos s drugima.Ovaj mehanizam posebno dolazi do izražaja u porodici i partnerskim odnosima, gdje stres i emocije lako pojačavaju sukob.Stručnjaci savjetuju nekoliko načina kako zadržati kontrolu: prepoznavanje prvih fizičkih znakova stresa, promjena načina tumačenja situacije, te kratka pauza prije nastavka razgovora.Također se preporučuje da se unaprijed dogovori način “pauziranja” svađe, uz jasno vraćanje razgovoru kada se emocije smire.Sukobi su normalan dio svakog odnosa, ali način na koji ih vodimo može napraviti veliku razliku između eskalacije i rješavanja problema.

Stručnjaci objašnjavaju zašto tijelo ulazi u stanje preživljavanja i kako izbjeći impulzivne reakcije

Zašto nam se mozak “blokira” tokom svađa i kako povratiti kontrolu

Ljekari upozoravaju da se sve više mladih ljudi suočava sa srčanim problemima, iako naizgled djeluju zdravo i snažno. Gojaznost, loša ishrana, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i genetika samo su neki od faktora koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.Stručnjaci ističu da redovne kontrole postaju važne već nakon 40. godine života, a posebno kod osoba koje imaju više faktora rizika.Kardiohirurg sa Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” dr Bogdan Okiljević navodi da genetika igra značajnu ulogu kod mladih pacijenata koji rano dožive srčani udar, ali da način života ima jednako veliki uticaj.Prema njegovim riječima, kombinacija pušenja, prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i porodične sklonosti srčanim bolestima znatno povećava rizik od ranog razvoja bolesti.On je naveo i primjere vrlo mladih pacijenata koji su morali na operacije, ističući da su takvi slučajevi posebno zahtjevni za ljekare.Kardiohirurg dr Igor Živković također upozorava da se granica pojave srčanih bolesti pomjera prema mlađoj populaciji, ali naglašava da savremenija dijagnostika omogućava ranije otkrivanje i uspješnije liječenje.On dodaje da ubrzan način života, nedostatak odmora, dugotrajno sjedenje i manjak fizičke aktivnosti dodatno doprinose porastu kardiovaskularnih oboljenja.Ljekari poručuju da je prevencija ključna te da zdrave navike mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih problema, čak i kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju.

Zaboravite kuhanje: Pečene mahune su zdraviji i ukusniji izbor

Alergija ili prehlada: Kako prepoznati razliku na vrijeme

Psorijaza i ishrana: Šta pogoršava, a šta smiruje simptome

Konjugirani lijekovi predstavljaju veliki napredak u liječenju: Pametna terapija precizno uništava tumor

Sindrom slomljenog srca je stvaran: Rijetka i opasna bolest koju često izaziva jak stres

Autofagija nije čudo za mršavljenje: Ljekari upozoravaju na moguće rizike i pogrešna očekivanja

Bol u nogama, hladna stopala i rane koje ne zarastaju: Tihi simptomi opasne bolesti koja može dovesti do amputacije

Debljina nije samo izbor, uzrok je često dublji problem

Koliko može trajati presađeno srce i kako izgleda život nakon transplantacije

Alergija na polen: Kako ublažiti sezonske simptome i olakšati disanje

Zdravlje počinje u crijevima: Namirnice koje jačaju probavu i imunitet

Šta se dešava kad naglo prestanete uzimati magnezij?

Hirurg Adi Mulabdić za "Avaz": Zamisli da su na stolu tvoja majka, otac ili brat, radi im onako kako bi radio svojima i ne boj se ničega

Evo zašto se masnoća nakuplja oko stomaka

Zašto nam se mozak “blokira” tokom svađa i kako povratiti kontrolu

Ljekari upozoravaju: Sve više mladih ima srčane probleme

Zdravlje

Zaboravite kuhanje: Pečene mahune su zdraviji i ukusniji izbor

Alergija ili prehlada: Kako prepoznati razliku na vrijeme

Psorijaza i ishrana: Šta pogoršava, a šta smiruje simptome

Konjugirani lijekovi predstavljaju veliki napredak u liječenju: Pametna terapija precizno uništava tumor

Sindrom slomljenog srca je stvaran: Rijetka i opasna bolest koju često izaziva jak stres

Autofagija nije čudo za mršavljenje: Ljekari upozoravaju na moguće rizike i pogrešna očekivanja

Bol u nogama, hladna stopala i rane koje ne zarastaju: Tihi simptomi opasne bolesti koja može dovesti do amputacije

Debljina nije samo izbor, uzrok je često dublji problem

Koliko može trajati presađeno srce i kako izgleda život nakon transplantacije

Alergija na polen: Kako ublažiti sezonske simptome i olakšati disanje

Zdravlje počinje u crijevima: Namirnice koje jačaju probavu i imunitet

Šta se dešava kad naglo prestanete uzimati magnezij?

Hirurg Adi Mulabdić za "Avaz": Zamisli da su na stolu tvoja majka, otac ili brat, radi im onako kako bi radio svojima i ne boj se ničega

Evo zašto se masnoća nakuplja oko stomaka

Zašto nam se mozak “blokira” tokom svađa i kako povratiti kontrolu

Ljekari upozoravaju: Sve više mladih ima srčane probleme