Ma koliko da su nam korisni, jer uništavaju opasne, odnosno patogene mikroorganizme, antibiotici ubijaju i bakterije koje su našem tijelu potrebne. Na taj način ovi lijekovi narušavaju ravnotežu crijevne mikroflore, a samim tim i naše zdravlje.

Stručnjaci ukazuju na to da treba imati na umu da uzimanje antibiotika često kao nuspojave prate različite gastrointestinalne (stomačne) tegobe, kao što su bolovi u stomaku, zatvor ili proljev, a ponekada i mučnina i povraćanje, što se može izbjeći uzimanjem proizvoda s dobrim bakterijama (probiotici).

Dobre bakterije mliječne kiseline pozitivno utječu na imunitet, probavu i na opće zdravlje osobe, a kontroliraju i broj štetnih bakterija i tako čuvaju zdravlje pacijenta.

 Interes za probioticima propraćen je brojnim ispitivanjima koja su pokazala njihov pozitivan efekt na zdravlje, a sve se više govori o njihovom pozitivnom djelovanju na organizam tokom terapije antibioticima, jer su korisni za uspostavljanje narušene ravnoteže crijevne mikroflore.

Da bi bili djelotvorniji, korisno ih je uzeti jednom dnevno, s razmakom od najmanje tri sata, i to nakon antibiotika. 

Dva su sastojka koja, uz probiotik, posebno pomažu narušenoj ravnoteži crijevne flore, a to su cink i apigenin – cink dokazano smanjuje težinu i trajanje dijareje i dodatno jača imunitet, a oporavak nakon dijareje čini bržim za čak 15 posto.

Cink i apigenin

Cink poboljšava apsorpciju vode i elektrolita i na taj način sprečava mogućnost dehidracije, a istovremeno pomaže pri regeneraciji epitela crijeva i obnavljanje njegove funkcije. Studije su pokazale da uzimanje kombinacije cinka i probiotika smanjuje rizik od bolesti probavnog sistema, smanjuje upalu i vraća ravnotežu u probavni sistem.

Sve se više istražuje i apigenin, posebna vrsta flavonoida, koja ima povoljno djelovanje na ćelije probavnog sistema, jer djeluje protivupalno i spazmolitski, čime pomaže kod probavnih tegoba poput nadutosti i grčeva u crijevima, što može biti korisno kod sindroma iritirajućih crijeva i različitih upalnih bolesti.