Alergije na hranu ozbiljan su zdravstveni problem, koji može završiti i smrću, ali su, srećom, najčešće one blaže alergijske reakcije. Čak i kad dođe do najtežih reakcija, hitnom ljekarskom intervencijom spašava se većina života pa su smrtni slučajevi vrlo rijetki.
Smrtni slučajevi
Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak potcijenjen, jer se broj posjeta ljekaru zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba, mjeri milionima, a čak 34 posto bolesnika ne dobiva adekvatnu terapiju.
Za alergiju na hranu nema lijeka pa je jedini način potpuno izbjegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lješnike i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi.
U slučaju jaja, češće su alergije na bjelance. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu, alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na umjetno sladilo aspartam.
Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modificirane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na polen nerijetko su alergični i na jabuke, mrkvu, sirovi krompir, grašak, kivi i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reagiraju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posljedica).
Otrovi i osjetljivost
Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mlijeko, naprimjer, najčešće se javljaju kod male djece, ali se često poslije potpuno povlače.
Reakcije na hranu mogu biti toksične i netoksične. Toksične su trovanja hranom koja u sebi ima bakterije ili toksine, a netoksične se javljaju kod preosjetljivih osoba. Netoksične reakcije dijele se na alergije koje izazivaju imunološki mehanizmi i na reakcije nepodnošenja.
Simptomi
Alergijske reakcije mogu se javiti bilo kada pa neke osobe reagiraju kad se sretnu s nekom namirnicom, dok se kod nekih reakcije javljaju iznenada nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema. Najčešće su kožne i oralne reakcije, koje variraju od blagih (svrbež kože, pečenje ili svrbež jezika, blagi otok jezika, nepca ili ždrijela) do opasnih po život, poput anafilaktičkog šoka, koji zahtijeva hitnu intervenciju. Neki alergičari razvijaju simptome slične astmi.
Aditivi
Učestalost alergija u svijetu, barem prividno, sve je veća s obzirom na to da je ranije veći postotak alergija ostajao bez pravilne dijagnoze. Vjeruje se, ipak, da će učestalost alergija rasti upravo zahvaljujući sve većoj konzumaciji industrijski pripremljene hrane, bogate umjetnim dodacima.
Testiranje
Osobe koje razvijaju alergijsku reakciju, imaju povišen nivo karboksipeptidaze, enzima povezanog sa mastocitima. Može se ustanoviti kožnim te provokacijskim testom. Iako lijeka koji bi potpuno poništio alergijsku reakciju nema, postoje vrlo efikasni lijekovi za hitne slučajeve, kao i oni koji se uzimaju kao preventiva.
Terapija
Najčešći lijekovi su antihistaminici i, kratkotrajno, kortikosteroidi. Osobe koje su jednom doživjele anafilaktički šok, morale bi uvijek imati lijek za hitna stanja. Iako liječenje anafilaktičkog šoka nije bez rizika, najčešće je to jedini način spašavanja života.
Sastav hrane
Kad se ustanovi na šta je osoba alergična, izbjegavanje nije uvijek jednostavno - treba naučiti čitati etikete i znati sastav hrane. Mlijeka i jaja ima u brojnim industrijskim proizvodima (majoneza, tjestenina) i domaćim jelima, kikirikija u nekim industrijskim slasticama (dodaje se maslac od kikirikija).
