SRBIJA Nepravedne odluke

Optuženi za genocid nad Bošnjacima brane se sa slobode, u zatvor se ide zbog prijetnji Vučiću na Facebooku

Milan Radonjić i Ratko Romić, bivši funkcioneri DB-a, osuđujuću presudu za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije također su dočekali van zatvorskih ćelija

Avaz.ba

Aleksandar Vučić

Foto: Arhiv


Osmorica optuženih za ubistvo više od 1.300 civila Bošnjaka u blizini Srebrenice postupak pred Specijalnim sudom prate sa slobode, piše Danas.rs.

Milan Radonjić i Ratko Romić, bivši funkcioneri DB-a, osuđujuću presudu za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije također su dočekali van zatvorskih ćelija. Međutim, Radoš Mićović, 68-godišnji penzioner iz Banje Koviljače, dva mjeseca proveo je u pritvoru u Okružnom zatvoru u Beogradu zbog toga što je preko društvene mreže Facebook podijelio fotomontažu umrlice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Ugrožavanje sigurnosti

Mićović je uhapšen 26. jula 2019. godine, nekoliko sati nakon što je na svom profilu objavio ovu fotomontažu. On nije njen autor, fotografiju je preuzeo s društvenih mreža. Komšije su tvrdile da su ga hapsili pripadnici Žandarmerije s fantomkama. Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu 28. jula odbio je da mu odredi pritvor i umjesto toga odredio mu je mjeru napuštanja stana. Međutim, dan kasnije, vanraspravno vijeće Suda je, odlučujući po žalbi Tužilaštva za organizovani kriminal, Mićoviću odredilo klasičan pritvor.

Pritvor mu je produžen 18. decembra, ali je to rješenje ukinuo Apelacioni sud i vratio na ponovno odlučivanje. Viši sud je ponovo 10. januara Mićoviću odredio pritvor, da bi i ovo rješenje bilo ukinuto u drugom stepenu. Viši sud je i treći put 28. januara odlučio da Radoš Mićović treba biti u Okružnom zatvoru. Rješenje o pritvoru je konačno ukinuto 6. februara.

Advokat Milan Unković, branilac Radoša Mićovića, kaže za Danas da je njegov klijent poštovao mjeru zabrane napuštanja stana i da je nejasno zašto mu je Sud odredio pritvor. U međuvremenu, 18. decembra je tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Mićovića stavljajući mu na teret izvršenje krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Suđenje je počelo 13. januara.

– Vezano za način izvršenja djela, okrivljeni nije autor umrlice ili teksta koji je naveden u optužnom aktu. I navedena umrlica i tekst su objavljivani od drugih osoba na društvenim mrežama Twitter i Facebook i okrivljeni predsjedniku Republike nikada nije uputio umrlicu, već ju je "šerovao" (podijelio) među svojim prijateljima na Facebook mreži, što znači da to dijeljenje nije bilo upućeno predsjedniku Republike, niti neodređenom broju osoba, već samo njegovim prijateljima, što okrivljeni ne spori - kazao je Unković za Danas.

Slučaj Radoša Mićovića nije izoliran. Dva dana prije nego što je on na Facebooku podijelio fotomontažu umrlice Vučića Aleksandra Janković-Aranitović je preko društvene mreže Twitter uputila vulgarne uvrede i prijetnje djeci predsjednika Srbije. I ona je ekspresno uhapšena i, kao i Mićoviću, određen joj je pritvor.

Vulgarni i neprimjereni komentari

U pritvoru je bila sve do 28. januara, kada je odlukom Višeg suda u Beogradu prvostepeno osuđena na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci, s rokom provjere od dvije godine. Kako za Danas kaže Aleksandar Olenik, branilac Aleksandre Janković-Aranitović, kazna na koju je osuđena njegova klijentica identična je dužini pritvora u kojem je bila.  

– Sud je u suštini donio oslobađajuću presudu, pošto je Aleksandra tu kaznu već odležala. Kada bi ona nekim slučajem ponovila djelo, Sud ne bi imao nikakvu drugu opciju nego da je pusti na slobodu. Ipak, formalno, radi se o osuđujućoj presudi - kaže Olenik za Danas ističući da će po prijemu presude podnijeti žalbu.

Janković-Aranitović je osuđena za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, isto ono koje se i Mićoviću stavlja na teret. I dok priznaje da su njeni komentari vulgarni i neprimjereni, Olenik naglašava da u njima nema elemenata prijetnje, koji su neophodni da bi se nekome sudilo za ugrožavanje sigurnosti.

  • Aleksandar Vučić

    Aleksandar Vučić

    Foto: Arhiv


– Ključno pitanje kod ugrožavanja sigurnosti je da li se osoba kojoj su navodne prijetnje upućene osjeća ugroženo. Tužilaštvo, a ni Sud, nisu ni uložili napor da saznaju da li se predmet spornih tvitova, u ovom slučaju predsjednik Vučić, osjećao ugroženo. On je morao biti saslušan pred sudom, niko drugi ne može da cijeni njegov osjećaj ugroženosti. Nikako drugačije nije moglo da se dokaže da je jedna žena iz Šapca u stanju da ugrozi predsjednika Republike - navodi Olenik.

I pored toga što nisu ulazili u osjećaj ugroženosti predsjednika Vučića, Sud je nalazio da postoji opasnost od ponavljanja djela u tolikoj mjeri da je Aleksandru Janković-Aranitović šest mjeseci držao u pritvoru. Obrazloženje kojem je Sud njoj šest puta produžavao pritvor, prema Olenikovim riječima, zaslužuje posebnu pažnju.

– Razlog zbog kojeg su oni nju držali u zatvorskoj ćeliji je zbog lake dostupnosti interneta i računarske opreme. To je doslovce obrazloženje kojom je Aleksandri produžavan pritvor. Ja sam u tri navrata tražio da se mjera pritvora zamijeni mjerom zabrane korištenja interneta, koji je, također, na raspolaganju Sudu, ali su svi moji prijedlozi odbijeni - naglašava Olenik.

Kako Olenik ističe, uvjeren je da odluka tužilaštva da procesuira i Suda da osudi Janković-Aranitović nije uzrokovana pozivom s vrha.  

- Oni su u tolikoj mjeri istrenirani da niko više i ne mora nikoga da zove. Pa tužilaštvo je za psovku tražilo pet godina zatvora! Ovakve odluke su motivirane čistim strahom da se nekome na vlasti ne zamjere i moraju da snose posljedice - navodi Olenik.

Upozorenja iz Strazbura

Liberalna praksa domaćih pravosudnih organa s određivanjem pritvora nedavno je primijećena i u Strazburu. Evropski sud za ljudska prava je 15. oktobra 2019. godine donio presudu "Purić i R. B. protiv Srbije" ustanovivši da se u Srbiji ponavljaju slučajevi kršenja ljudskih prava određivanjem neopravdanog pritvora. Ovaj sud je naglasio da svako određivanje pritvora, koliko god trajalo, mora biti utemeljeno na obrazloženim razlozima, piše Danas.rs.

NA VRH

Podijeli članak na