Potres je izuzetno neugodno iskustvo jer dolazi naglo, a može imati izuzetno razorne posljedice. No, u nekim područjima uz potres često dolazi i do pojave cunamija koji može biti jednako ili čak i više razoran od samog potresa. Ali što je to tačno cunami i kako nastaje?

Sama riječ „cunami“ dolazi iz japanskog jezika i označava "val u luci". I zapravo veoma dobro opisuje šta je tačno cunami. Službeno, cunami je morski val (ili više njih) velikih amplituda, koji su uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili drugim atmosferskim poremećajima.

Iako se mogu pojaviti bilo gdje u svijetu, najčešće se bilježe u Tihom i Indijskom okeanu, područjima u kojima se nalazi veliki broj tektonskih rasjeda i koja su potresno veoma aktivna.

Cunamiji se mogu pojaviti u bilo koje doba godine, ali su češći tokom zime, piše Zimo.hr.

Zašto dolazi do cunamija

Najčešći uzrok je potres, kad dolazi do naglog pomicanja morskog tla, što pak dovodi do pojave velikih valova na površini okeana.

Baš kao i potresni valovi, cunami se širi veoma brzo. Prema naučnicima, cunami val može doseći brzinu i od 800 kilometara na sat. Na otvorenom moru, iako se mogu osjetiti, valovi cunamija često su niski, a svoju pravu snagu i veličinu pokazuju dolaskom bliže obali gdje je dubina manja. Tada dolazi do usporavanja samog vala i povećanja njegove amplitude. Što je dubina mora blizu obale manja, to je visina vala veća. Tako nije rijetkost da cunamiji dosežu visinu od nekoliko desetaka metara.

Velika snaga, velika šteta

Zbog svoje visine i snage mogu uzrokovati veliku štetu na infrastrukturi i građevinama, kao i ugroziti brojne ljudske živote.

Upravo su cunamiji uzrokovali neke od najgorih katastrofa u povijesti. U posljednje vrijeme najpoznatiji cunami zabilježen je u Indijskom okeanu 2004. koji je bio posljedica podmorskog potresa 26. decembra 2004. magnitude 9,15 po Rihteru, zabilježenog nedaleko od otoka Sumatre. Smatra se da je taj cunami usmrtio oko 275.000 ljudi i nanio velike štete na području od Indonezije sve do Somalije u Africi.

Nakon tog potresa pokrenuta je inicijativa za stvaranje mreže senzora koji bi upozorili cijelo to područje o nadolazećem cunamiju i na taj način barem smanjili broj ljudskih žrtava.

Možemo li se zaštititi od cunamija

Postoji cijeli niz načina na koje je moguće zaštititi se od cunamija.

Jedan je mreža senzora koja signalizira pojavu i približavanje cunamija nekom području, što omogućuje stanovnicima da se evakuiraju iz ugroženih na viša područja te tako smanje rizik od ljudskih žrtava.

Naučnici ispituju i mogućnost izgradnje brana na obali koje bi smanjile snagu udara cunamija i tako smanjili materijalne štete i ljudske žrtve.

No, najsigurnije je naučiti prepoznati znakove pojave cunamija.

Kako prepoznati dolazi li cunami

Osim službenih upozorenja koja mogu stići nakon snažnog potresa, dobro je znati prepoznati znakove potencijalnog cunamija ako niste na području koje je direktno pogođeno potresom.

Naglo povlačenje vode. Ako vidite da se voda na obali iznenada povlači, to može biti znak da se približava cunami. Pri tome ne mislimo na povlačenje kakvo viđamo prilikom izmjene plime i oseke, već naglo povlačenje vode i nekoliko desetaka metara.

Udarni val. Veliki broj onih koji su poginuli 2004. godine poginulo je jer su ostali na obali snimati veliki udarni val koji se pojavio na horizontu. Ako vidite veliki val koji se približava obali, visine i do 30 metara, to može biti cunami. Napustite obalu što prije i potražite viša područja.

Cunamiji mogu stvarati zvukove koji podsjećaju na tutnjavu ili grom. U kombinaciji s udarnim valom na horizontu, vjerovatno se radi o cunamiju.

Ako vidite bilo koji od ovih znakova, odmah se udaljite od obale i potražite sigurno mjesto.