<p>Vještačke DNK strukture ojačane antitijelima mogu da daju instrukcije imunosistemu da napada ćelije raka u tijelu, pokazala je nova studija istraživača Univerziteta u Minhenu Ludvig Maksimilijan (LMU), Tehničkog univerziteta u Minhenu i Centra Helmholc, prenosi Psych.org.</p><h2>Objavljena studija</h2><p>Imunoterapija smatra se ekstremno obećavajućim oružjem u borbi protiv raka. U suštini, navodi se u saopćenju, cilj je da se imunosistem tijela aktivira na takav način da sam identifikuje i uništava maligne ćelije. Međutim, to razaranje mora da bude što efikasnije i što specifičnije kako bi se izbjeglo oštećenje zdravih ćelija. Tim istraživača sa tri njemačke naučne institucije objavio je novu studiju u žurnalu „Nature Nanotechnology“, u kojoj predstavljaju obećavajuću metodu koja upravo to i radi.</p><p>- Glavni rad je mala „kočija“ od savijenih DNK lanaca koji su specijalno ojačani antitijelima – rekao je profesor Sebastijan Kobold, jedan od glavnih autora studije.</p><p>Njegov tim je na Univerzitetskoj bolnici u Minhenu istraživao utjecaj ovih vještačkih DNK struktura. Ova nova klasa agenata, nazvana „programirani aktivatori T-ćelija“ ili PTE, pravi se pomoću DNK origamija, nanotehnologije u kojoj lanci DNK sklapaju sebe u strukturu simuliranu unaprijed na kompjuteru. Dizajn omogućuje antitijelima da budu dodana na četiri pozicije.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Artificial DNA structures fitted with antibodies may instruct the immune system to target cancerous cells<a href="https://t.co/p3OHvPMyw1">https://t.co/p3OHvPMyw1</a></p>&mdash; Science Academy (@Academ18Academy) <a href="https://twitter.com/Academ18Academy/status/1693171009044791791?ref_src=twsrc%5Etfw">August 20, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Antitijela koja se vezuju za određene ćelije tumora dodaju se s jedne strane, dok se antitijela koja prepoznaju T-ćelije imunosistema dodaju sa druge strane. T-ćelije uništavaju obilježene ćelije raka.</p><h2>105 različitih kombinacija antitijela</h2><p>- Ovaj pristup omogućuje nam da napravimo različite programirane aktivatore T-ćelija i adaptiramo ih za najbolje djelovanje. U teoriji je sve moguće, što čini PTE veoma obećavajućom platformom za liječenje raka – rekao je dr. Adrijan Gotšlik, jedan od autora studije, prenosi Nauka.rs.</p><p>Za studiju su naučnici napravili 105 različitih kombinacija antitijela i testirali su ih da vide kako se povezuju sa ciljanim ćelijama i koliko uspješno regrutuju T-ćelije. Tim je uspio da dokaže da je poslije 24 sata uništeno 90 posto ćelija raka.</p><p>Dr. Gotšlik objašnjava da je, zahvaljujući tome što mogu da stave više različitih antitijela istovremeno, pa ćelije tumora mogu da budu targetirane preciznije. Također, lakše je kontrolisati aktivaciju imunosistema. To povećava šanse liječenja raka i razlikovanje oboljelih i zdravih ćelija, čime se smanjuju nuspojave. Tim naučnika vjeruje da ova DNK origami tehnologija može da se koristi i za druge tipove imunoterapije.</p><p>- Vjerujemo da naša otkrića omogućuju da se započne kliničko testiranje DNK nanotehnologije i da demonstrira potencijal biomolekularnih strategija baziranih na DNK origami tehnologiji u medicinske svrhe – rekao je dr. Sebastijan Kobold.</p>

To razaranje mora da bude što efikasnije i što specifičnije kako bi se izbjeglo oštećenje zdravih ćelija

Razvijen novi način borbe protiv raka: Vještačke DNK strukture napadaju maligne ćelije

<p><br></p><p>Drugi indijski pokušaj slijetanja na Mjesec postigao je u četvrtak veliki uspjeh kada se modul za slijetanje uspješno odvojio od modula koji ga je pokretao, objavila je Indijska organizacija za istraživanje svemira. </p><p>Prvi pokušaj 2019. je propao, jer se modul za slijetanje srušio na površinu Zemljinog satelita.</p><p>Modul će sada nastaviti letjeti Mjesečevom orbitom izvodeći niz testova, a slijetanje na Mjesec planirano je za 23. ili 24. avgust.</p><p>Misija Chandrayaan-3 krenula je sredinom jula i cilj joj je što više saznati o gotovo neistraženoj južnoj strani Mjeseca.</p><p>Ruska svemirska misija Luna-25 je u srijedu dosegnula Mjesečevu orbitu i očekuje se da će iduće sedmice sletjeti na južni pol. Svrha joj je pronaći vodu na Mjesecu, piše 24.hr.</p>

Modul će sada nastaviti letjeti Mjesečevom orbitom izvodeći niz testova, a slijetanje na Mjesec planirano je za 23. ili 24. avgust

Velik uspjeh Indije u drugom pokušaju slijetanja na Mjesec

<p>Milijarder Džef Bezos (Jeff) uplovio je prije nekoliko dana u Hrvatsku svojom superjahtom „Koru“, koja je vrijedna 500 miliona dolara. </p><p>Međutim, kako prenosi Index.hr, fotografi su snimili kako je uz „Koru“ u dubrovački akvatorij uplovila još jedna jahta iz privatne flote osnivača Amazona.</p>

<p>Riječ je o jahti „Abeoni“, koja je duga 75,25 metara, a široka 12 metara. Ima gaz od četiri metra, čelični trup i aluminijsko nadgrađe. Tu je i mini heliodrom. „Abeona“ je zapravo prateće plovilo za „Koru“ te služi za prijevoz namirnica, vozila i opreme za glavnu jahtu.</p><p><br></p>

<p>Dok je „Koru“ Bezos platio oko pola milijarde dolara, „Abeona“ ga je koštala 75 miliona dolara. „Abeona“ se nalazi na 227. mjestu najvećih jahti svijeta.</p><p>„Koru“ je dugačka 127 metara, može primiti 18 gostiju i zahtijeva posadu od čak 40 ljudi. Za godišnje održavanje i pogon ovog luksuznog plovila Bezos će morati izdvajati oko 25 miliona dolara.</p><p>Ono što izdvaja "Koru" od drugih superjahti je njen ekološki fokus. Ova jedrilica se može pohvaliti titulom "najekološkije jahte na svijetu", jer je njeno kretanje većinski pokretano vjetrom.<br></p>

„Koru“ je vrijedna 500 miliona dolara

Dvije jahte Džefa Bezosa uplovile su u Hrvatsku: Pogledajte kako izgledaju

<p>U Jadranskom moru, u okolini Ulcinja, fotografirana je jedna od ugroženih morskih životinjskih vrsta, koja je izuzetno rijetka u našim krajevima – sredozemna medvjedica.</p><p>Ova vrsta foke je najugroženiji sisar Mediterana, čija se ukupna brojnost procjenjuje na oko 700 jedinki, a fotografija ovog predivnog primjerka je zabilježena u blizini Ulcinja.</p><p>U Crnoj Gori sredozemna medvjedica je strogo zaštićena vrsta. Institucije koje se bave zaštitom životne sredine apeluju na građane i turiste koji posjećuju primorje da, ukoliko primijete ovo divno i ugroženo stvorenje, da ga ne uznemiravaju, prenosi City Magazin.</p>

<p>Ovi morski sisari, zahvaljujući naporima naučnika i međunarodnim programima zaštite, izgleda da su uspjeli da obnove svoju populaciju tako da se danas smatra da ih postoji više od 700. Malobrojne izdvojene jedinke, poput ove kod Ulcinja, usamljeno lutaju Sredozemnim morem i povremeno bivaju registrovane na raznim obalama.</p><p>Najstabilnije sredozemne populacije nalaze se u Grčkoj i Turskoj, dok se najveća izdvojena kolonija od preko 300 jedinki nalazi na poluotoku Kabo Blanko – na granici Zapadne Sahare i Mauritanije.</p>

Najugroženiji sisar Mediterana

Rijetka i zaštićena vrsta foke pojavila se u Jadranu

<p>Studija temeljena na posmatranjima svemirskog teleskopa Gaia Evropske svemirske agencije otkrila je ''gravitacijsku anomaliju'' koja dovodi u pitanje naše temeljno razumijevanje svemira.<br></p><h2>U labavoj orbiti</h2><p>Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Ajnštajn (Einstein) i Isak Njutn (Isaac Newton).</p><p>Astronom Kju-Hjun Čae sa Univerziteta Sejong u Južnoj Koreji došao je do otkrića dok je proučavao binarne zvjezdane sisteme.</p><p>Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Njutnovog univerzalnog zakona gravitacije i Ajnštajnove opće relativnosti.</p><p>Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ''tamne tvari'', koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutrašnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sistema.</p><p>Model poznat kao modificirana Njutnonova dinamika mogao bi objasniti zašto ti prethodni teorijski okviri nisu mogli ponuditi objašnjenje kretanja zvijezda.</p><h2>Tamna tvar</h2><p>Taj je model prvi konceptualizirao izraelski fizičar Mordehai Milgrom, koji je predložio modifikaciju zakona gravitacije pri malim akceleracijama kako bi objasnio uočene nepravilnosti u galaktičkoj rotaciji bez potrebe za tamnom tvari.</p><p>Čaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira, piše Next Web.</p>

Južnokorejski astronom otkrio je anomaliju koja ne može biti objašnjena sadašnjim modelima koje koristimo kako bismo razumjeli svemir

Novo otkriće: Ajnštajn i Njutn su možda bili pogriješili u vezi s gravitacijom

<p>Rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika neočekivano je velika za ovo doba godine, što je dovelo do straha da bi to moglo da dovede do daljeg zagrijavanja kontinenta na kome je južni pol, piše IFLScience.&nbsp;</p><h2>Isparenje vode</h2><p>Čudi to što se čini da je povećanje ozonske rupe posljedica isparenja vode koja su završila u stratosferi nakon erupcije vulkana Hunga Tonga-Hunga Hapaji 2022, što je bila najveća prirodna eksplozija na planeti tokom posljednjih sto godina.<br></p><p>Ozonska rupa iznad Antarktika raste i smanjuje se u skladu s godišnjim dobima. Tokom proljeća na južnoj hemisferi rupa se povećava, a najveća je između sredine septembra i sredine oktobra. Sredinom avgusta ona gotovo da nije postojala 2021. i 2022. Ove godine porasla je mnogo ranije, pa se očekuje dodatni rast prije vremena.</p><p>Ozonski omotač je region stratosfere između 15 i 30 kilometara iznad Zemljine površine, koji ima više koncentracije plina ozona u odnosu na ostale dijelove atmosfere. Djeluje kao nevidljivi štit naše planete jer upija najveći dio štetnih ultraljubičastih sunčevih zraka.</p><h2>Korištenje hemikalija</h2><p>Tokom sedamdesetih i osamdesetih naučnici su otkrili rupu u ozonskom omotaču iznad južnog pola, što je pokrenulo paniku i dovelo do promjene u korištenju hemikalija. Zabrane i promjene u navikama dovele su do toga da je ozonski omotač na putu oporavka, ali sezonske promjene i dalje mogu da se vide.</p><p>Podvodna erupcija vulkana Hunga Tonga-Hunga Hapaji, koja se završila u januaru 2022., mogla bi da bude jedan od razloga neočekivano velike rupe u ozonskom omotaču. Podvodna erupcija u Pacifiku otpustila je energiju jednaku kao 20 megatona TNT u pet eksplozija, od kojih je najveća imala 15 megatona, što je čini najvećom prirodnom eksplozijom u prošlom stoljeću.</p><p>Osim što je u atmosferu izbacila veliku količinu pepela i plina, ona je izbacila i ogromnu količinu morske vode u atmosferu. Naučnici su upozorili da ovaj višak pare može da dovede do degradacije ozonskog omotača u narednim godinama i čini se da su njihove prognoze bile tačne.</p><p>Neočekivano velika rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika, koji već osjeća velike posljedice klimatskih promjena, loša je za ovaj region. Kako je ozonski omotač zaštita od UV zračenja, ovaj kontinent bi mogao da bude na udaru još viših temperatura.</p><h2>Postoji rizik</h2><p>- Što više ultraljubičastog zračenja stigne do Antarktika i Južnog okeana, postoji više energije koja može da topi led. Sada imamo tako malo leda, pa umjesto reflektivnog bijelog pokrivača, tu su sad veoma tamni dijelovi okeana. Postoji rizik da se Južni okean dodatno zagrije i utječe na daljnje topljenje okeana - rekao je za Guardian dr. Martin Džuker, profesor Istraživačkog centra klimatskih promjena Univerziteta Novog Južnog Velsa, piše Telegraf.rs.</p>


Što više ultraljubičastog zračenja stigne do Antarktika i Južnog okeana, postoji više energije koja može da topi ledeni pokrivač, upozorili naučnici

Ozonska rupa iznad Antarktika neočekivano velika, stručnjaci strahuju od dodatnog otapanja leda

<p>Nova genska terapija resetuje sistem nagrađivanja u mozgu, što može pomoći u liječenju alkoholizma, pokazalo je novo istraživanje na majmunima, piše LiveScience.<br></p><h2>Proizvodnja dopamina</h2><p>Kod majmuna koji mnogo piju kada im se osigura mnogo alkohola hirurška injekcija genske terapije u mozgu povećava proizvodnju dopamina, pokazala je studija. Zauzvrat, to dramatično smanjuje količinu popijenog alkohola kod primata, a efekt je trajao punu godinu.</p><p>Ako se pokaže sigurnom na ljudima, ova terapija mogla bi biti jednokratna pomoć u slučajevima zavisnosti od alkohola, kada osobe ne mogu da prestanu da piju uprkos tome što im to negativno utječe na svakodnevni život. Samo u SAD, napominju naučnici iza studije, alkoholizam dovodi do 140.000 smrti godišnje, a samo su tri lijeka do sada dozvoljena od Administracije za hranu i lijekove (FDA).</p><p>Alkohol pojačava produkciju dopamina, zbog čega se ljudi osjećaju opuštenije i raspoloženiji su. Međutim, u slučaju zavisnosti, mozak se prilagođava tome tako što sam pravi manje dopamina, pa je zavisnicima potrebno više alkohola da bi se osjećali opušteno.&nbsp;</p><h2>Modificiran virus</h2><p>Sve je to slično i kod majmuna koji su ispitivani, a koju su pili mnogo alkohola, rekla je za LiveScience Kejtlin Grant, profesorica bihevioralnih neuronauka na Oregonskom univerzitetu zdravlja i nauke.</p><p>U studiji koja je objavljena nedavno, 14. avgusta 2023., u žurnalu Nature Medicine, tim Grant je ubacio genetski modificiran virus u ventralno tegmentalno područje mozga četiri majmuna. Nakon toga im je dat pristup alkoholnim pićima, ali su smanjili količinu koju su pili za nevjerovatnih 90 posto.</p><p>Ovaj pristup koristi isti sistem genske terapije koji se koristi za liječenje Parkinsonove bolesti, tako što bezopasni virus nosi gen koji utječe na proteine koji čuvaju i obnavljaju neurone. Kada se ubaci u mozak, on dovodi do normalizacije proizvodnje dopamina.</p><p>Endrju Merkilin, profesor Univerzitetskog koledža Londona, koji nije učestvovao u istraživanju, rekao je za LiveScience da dugoročne nuspojave još nisu poznate.</p><h2>Najekstremniji slučajevi</h2><p>- Iako ljudi mogu da podnesu operacije na mozgu relativno dobro, čini se da je ovaj pristup malo previše invazivan za sve osim najekstremnije slučajeve alkoholizma - rekao je on.</p>

Novi pristup za sada je testiran na majmunima, a tek treba da se ispita da li se može sigurno koristiti na ljudima

Virus ubačen u mozak sprečava alkoholizam: Genska terapija uspješna u liječenju bolesti zavisnosti

<p>U prepunoj sali Kongresnog centra „Caesars Forum“ u Las Vegasu, na ovogodišnjoj DEF CON konferenciji za hakere, pet timova iz cijelog svijeta nestrpljivo je čekalo da sazna koji tim će biti proglašen pobjednikom prvog takmičenja u "hvatanju zastave" u svemiru.</p><h2>Putanja satelita</h2><p>Timovi su imali zadatak da preuzmu kontrolu nad malim satelitom pod nazivom „Moonlighter“. Jedan od izazova nazvan "Božić u avgustu" zahtijevao je da takmičari izmijene orbitu „Moonlightera“ tako da se približi Sjevernom polu. Kako promijeniti putanju satelita koji nema potisnike? Timovi su uspjeli da "prevare" GPS prijemnik satelita posebnom skriptom, čime su uspjeli da promijene njegovu putanju, prenosi Telegraf.rs.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Proud to be here with <a href="https://twitter.com/mhackeroni?ref_src=twsrc%5Etfw">@mhackeroni</a> team winning <a href="https://twitter.com/hack_a_sat?ref_src=twsrc%5Etfw">@hack_a_sat</a> space ctf ! <a href="https://t.co/M7mbCa37bY">pic.twitter.com/M7mbCa37bY</a></p>&mdash; Giorgio Campiotti (@giorgiofox) <a href="https://twitter.com/giorgiofox/status/1690820398126931968?ref_src=twsrc%5Etfw">August 13, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Dodatno, takmičari su bili izazvani da hakiraju kameru satelita i naprave fotografiju iz svemira. Ovaj izazov, nazvan "Iron Bank", uključivao je kriptografski problem, i uspješno ga je riješio samo tim „mHACKeroni“.</p><h2>Stvarne prijetnje</h2><p>Pobjednički tim „mHACKeroni“, sastavljen od 60 članova iz Italije, većinom iz akademskog svijeta, osvojio je prvo mjesto i nagradu od 50.000 dolara. Drugoplasirani tim, pod nazivom „Poland Can Into Space“, osvojio je 30.000 dolara, dok je trećeplasirani tim, pod imenom „jmp fs: [rcx]“, osvojio 20.000 dolara.</p><p>Ovo takmičenje, koje je organizovano u saradnji s Američkim ratnim zrakoplovstvom, Svemirskom komandom, Korporacijom za svemirske sisteme i Cromulenceom, pokrenuto je a ciljem da ukaže na stvarne prijetnje cyber sigurnosti svemirskih sistema, prenosi „Cyberscoop“.</p>

Prva svemirska "Capture the Flag" igra okupila je najbolje hakerske timove na konferenciji DEF CON u Las Vegasu

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

<p>Morske zvijezde nastanjuju gotovo sve okeane i mora.</p><p>Kada je riječ o ovim beskičmenjacima, ljudi obično imaju na umu one morske zvijezde koje se kreću morskim dnom.</p><p>Međutim, postoje razne vrste.</p><p>Jedna od njih je i Brisingidae, vrsta koja živi u dubokom moru i kreće se kroz vodu.</p><p>Snimak jedne takve na Facebooku je podijelio hrvatski podvodni istraživač Velimir Vrzić, prenosi portal 021.rs.</p><p>- Možete li da vjerujete da ovo stvarno postoji? Snimljeno je prije neki dan u Ronilačkom centru Kostrena - napisao je, izazvavši oduševljenje među svojim pratiocima, od kojih su mnogi prvi put vidjeli ovo stvorenje.</p>

<p>Ime su dobile po Brisingamenu, ogrlici iz nordijskog mita. Taj komad nakita pripadao je boginji ljubavi Freji, ali ju je ukrao Loki i sakrio u more.</p><p>Ideju o imenu naučnici su dobili vidjevši njen izgled, odnosno način na koji se kreće, kao da lebdi. Tu je, svakako, i specifičan oblik njenog tijela, zbog kojeg je neko ko nije upoznat s životom pod morem u prvi mah uopće ne bi povezao s morskim zvijezdama.</p>

Ime dobila po Brisingamenu, ogrlici iz nordijskog mita

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

<p>Timovi istraživača iz Perua i SAD pronašli su novu vrstu zmije u peruanskom nacionalnom parku Otiši. Ova vrsta je nazvana po glumcu Harisonu Fordu (Harrison), koji je poznati borac za zaštitu životne sredine.</p><h2>Narušen odnos s prirodom&nbsp;</h2><p>Blijedožućkasto-braon zmija s razbacanim crnim mrljama nazvana je Tachimenoides harrisonfordi.</p><p>Ford, koji je potpredsjednik neprofitne grupe „Conservation International“, rekao je da je ovo otkriće podsjetnik da još ima toliko toga da se nauči o divljem svijetu i da su ljudi jedan mali dio nevjerovatno ogromne biosfere.</p><p>- Na ovoj planeti sve su sudbine isprepletene, a trenutno je milion vrsta na ivici zaborava. Imamo egzistencijalni mandat da popravimo naš narušen odnos s prirodom i zaštitimo mjesta koja održavaju život - rekao je Ford.</p><p> </p><p></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/Cv-OVpxA-He/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Conservation International (@conservationorg)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Po američkom glumcu već su nazvane vrste mrava i pauka.</p><p>Godine 1993. nova vrsta je prvi put dobila ime po Fordu - Calponia harrisonfordi, što je kalifornijski pauk, dok je nekoliko godina kasnije po glumcu nazvan mrav Pheidole Harrisonfordi, piše BBC.</p><h2>Gmizavci u opasnosti od izumiranja</h2><p>Za razliku od lika koji tumači, Indijane Džonsa (Indiana Jones), Ford je više puta rekao da voli zmije, a za novu vrstu je rekao da je s njom „brzo pronašao bliskost".</p><p>- Zmija ima oči u kojima se možete udaviti i većinu dana provodi sunčajući se pored bazena prljave vode - vjerovatno bismo bili prijatelji ranih šezdesetih - rekao je on.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">ALSO <a href="https://t.co/gFtY2bRg5s">https://t.co/gFtY2bRg5s</a> Harrison Ford&#39;s name is used in naming of new Peruvian snake species discovered ... after spider and ant species were named in his honor ~ Story Below <a href="https://twitter.com/hashtag/USA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#USA</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/News?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#News</a> <a href="https://t.co/ZDKjCTbqa9">https://t.co/ZDKjCTbqa9</a></p>&mdash; Follow @JodyField (@JodyField) <a href="https://twitter.com/JodyField/status/1691694916362191226?ref_src=twsrc%5Etfw">August 16, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Istraživanje čiji su koautori stručnjaci organizacije „Conservation International“ pokazuje da su gmizavci posebno u opasnosti od izumiranja i da je više od petine svih gmizavaca trenutno ugroženo.<br></p>

Po američkom glumcu već su nazvane vrste mrava i pauka

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

<p>Naučnici su uspjeli rekonstruirati pjesmu „Another Brick in the Wall“ benda ''Pink Floyd'' osluškujući moždane valove pacijenata, što je prvi put da je prepoznatljiva pjesma dekodirana iz snimaka moždane aktivnosti, piše Guardian.&nbsp;</p><p>Ovaj poduhvat, piše ScienceNews, liči na događaj iz naučnofantastičnih filmova.<br></p><h2>Obnova muzikalnosti</h2><p>Naučnici s Univerziteta Kalifornije u Berkliju, u SAD, nadaju se da će na ovaj način uspjeti da obnove muzikalnost prirodnog govora kod pacijenata koji imaju problema u komunikaciji zbog neuroloških oboljenja poput šloga ili amiotrofične lateralne skleroze, bolesti od koje je patio slavni fizičar Stiven Hoking (Stephen Hawking).</p><p>Članovi istog tima ranije su uspjeli da dekodiraju govor, pa čak i u tišini zamišljene riječi, zahvaljujući snimcima mozga.</p><p>- U suštini, sve te rekonstrukcije imale su robotski kvalitet. Muzika je, po svojoj prirodi, emotivna i prozodijska - ima ritam, stres, akcenat i intonaciju. Ima mnogo veći spektrum od ograničenih fonema bilo kog jezika, što daje drugu dimenziju dekoderu govora koji može da se implantira - rekao je prof. Robert Najt, neurolog Univerziteta Kalifornije u Berkliju i vođa istraživanja.</p><p>Dok je raniji rad dekodirao aktivnost u moždanim dijelovima za govor, oblasti koja kontrolira mala kretanja usta, vilice, jezika i grkljana, ova prati snimke iz dijelova mozga zaduženih za obradu zvuka.</p><h2>Operacije zbog epilepsije</h2><p>Tim je analizirao snimke moždane aktivnosti 29 pacijenata kojima je puštana skoro trominutna pjesma s njihovog albuma „The Wall“ iz 1979. Moždana aktivnost je detektirana postavljanjem elektroda direktno na površinu njihovog mozga dok su ih spremali za operacije zbog epilepsije.</p><p>Vještačka inteligencija je korištena da dekodira snimke, a onda da napravi reprodukciju zvuka i riječi. Iako veoma zagušena, fraza „Sve je samo još jedna cigla u zidu“ („All in all, it‘s just another brick in the wall“) se jasno prepoznaje uz ritam i melodiju pjesme.</p><p>- Zvuči kao da se pjeva pod vodom, ali ovo je naš prvi pokušaj da ovo uradimo - rekao je Najt.</p><p>On vjeruje da će korištenje boljih elektroda popraviti kvalitet rekonstrukcije.</p><h2>Udaljenost elektroda</h2><p>- Prosječno su elektrode bile udaljene oko 5 milimetara, ali imali smo nekoliko pacijenata s elektrodama udaljenim 3 milimetra i oni su to najbolje izveli. Sada kada znamo da ovo možemo da uradimo, mislim da bi korištenjem elektroda udaljenih milimetar i po zvuk bio mnogo bolji - rekao je Najt.</p><p>Studija, koju je Najt radio s kolegom neuronaučnikom Ludovikom Belijerom, objavljena je u žurnalu PloS Biology, piše Telegraf.rs.</p>

Tim Univerziteta Kalifornije u Berkliju dekodirao je hit „Another Brick in the Wall“

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

<p>NASA procjenjuje da će njene naučne misije o Zemlji generirati oko četvrt miliona terabajta podataka samo u 2024. godini.<br></p><h2>Neobrađeni podaci</h2><p>Kako bi naučnici o klimi i istraživačka zajednica efikasno koristili ovu gomilu neobrađenih satelitskih podataka, IBM, HuggingFace i NASA će sarađivati na izgradnji geoprostornog modela otvorenog koda.</p><p>Novi model će služiti kao osnova za novu klasu nauke o klimi i Zemlji. Novi AI sistemi će moći da prate krčenje šuma, predvide prinose usjeva i emisije plinova stakleničkih bašta.</p><p>Za ovaj projekt IBM je iskoristio svoj nedavno objavljeni model Watsonx.ai. To je osnovni model koji je koristio godinu podatke s NASA-inog satelita Harmonized Landsat Sentinel-2 (HLS).</p>

<p>Ti podaci se prikupljaju putem dva Sentinel-2 satelita Evropske svemirske agencije (ESA). Sateliti su osmišljeni za prikupljanje optičkih snimaka visoke rezolucije nad kopnenim i obalnim područjima u 13 spektralnih kanala.</p><p>Što se tiče HuggingFaceaa, kompanija će hostovati model na svojoj AI platformi otvorenog koda. Prema IBM-u, finim podešavanjem modela na "označenim mjestima koja su obilježena od stručnjaka kao rizična za poplave i požare", tim je uspio da poboljša performanse modela za 15 posto u odnosu na trenutno stanje tehnike koristeći upola manje podataka.</p><p>- Suštinska uloga tehnologije otvorenog koda je ubrzanje otkrića kritičnih oblasti kao što su klimatske promjene. To nikad do sada nije bilo jasnije - rekao je Sriram Raghavan, potpredsjednik IBM-a.</p><h2>Brža rješenja</h2><p>- Kombiniranjem IBM-ovog osnovnog modela usmjerenog na stvaranje fleksibilnih sistema vještačke inteligencije za višekratnu upotrebu s NASA-inim satelitskim podacima Zemlje i korištenjem na AI platformi otvorenog koda, HuggingFacea, možemo da iskoristimo moć saradnje za implementaciju bržih i efektivnijih rješenja koja će poboljšati našu planetu.</p>

Novi model će služiti kao osnova za novu klasu nauke o klimi i Zemlji

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

<p>Tim arheologa iz Kine koji se specijalizovao za proučavanje drevnih sistema upravljanja vodom otkrio je najraniji sistem za drenažu napravljen od keramičkih cijevi ikada pronađen na kineskom tlu.</p><p>Ovo čudo prahistorijskog inžinjeringa otkriveno je tokom iskopavanja u davno napuštenom neolitskom naselju poznatom kao Pingliangtai u provinciji Henan u sjevernoj centralnoj Kini, navodi se na sajtu Nature Water.</p>

<p>Vjeruje se da je izgradnja sistema za odvodnjavanje, koji je uključivao ogromnu mrežu međusobno povezanih jarkova i ogroman jarak pored podzemnih cijevi, izvedena između 2.100. i 1.900. godine prije nove ere, prenosi Analitika.me.<br></p>

Čudo prahistorijskog inžinjeringa

Sistem za drenažu napravljen od keramičkih cijevi 

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

<p>Kreirajući nove tehnološki usavršene senzore, naučnici s Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu i njihove kolege iz Australije napravili su bakterije koje detektuju prisustvo tumorske DNK u živim organizmima.</p><p>Njihova inovacija, kojom je detektovan rak debelog crijeva kod miševa, mogla bi utrti put novim biosenzorima sposobnim da identifikuju razne infekcije, karcinome i druge bolesti.</p><h2>Mutacije izvan ćelija</h2><p>Bakterije su ranije dizajnirane da izvršavaju različite dijagnostičke i terapeutske funkcije, ali nisu mogle da identifikuju određene sekvence DNK i mutacije izvan ćelija. Nova ćelijska analiza CATCH je dizajnirana da radi upravo to, piše „Science Daily“.</p><p>- Kad smo započeli ovaj projekt prije četiri godine, nismo čak bili sigurni da li je upotreba bakterija kao senzora za DNK kod sisara moguća - rekao je Džef Hejsti, profesor bioloških nauka i inženjeringa na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu, prenosi Telegraf.rs. </p><p>Poznato je da tumori rasijavaju ili šire svoju DNK u okolne sredine. Mnoge tehnologije mogu da analiziraju pročišćenu DNK u laboratoriju, ali ne mogu da detektuju DNK na mjestu gdje je ispuštena. U okviru CATCH strategije, istraživači su kreirali bakterije pomoću CRISPR tehnologije kako bi testirali nevezane sekvence DNK na genomskom nivou i uporedili te uzorke sa ranije utvrđenim sekvencama raka.</p><h2>Detekcija DNK koju oslobađaju tumori</h2><p>- Mnoge bakterije mogu uzeti DNK iz svojih sredina, što je sposobnost poznata kao prirodna kompetentnost - rekao je Rob Kuper iz Instituta za sintetičku biologiju.</p><p>Počeli su da formulišu mogućnost inžinjeringa bakterija, koje su već prisutne u debelom crijevu, kao novih biosenzora koji bi mogli biti upotrijebljeni u crijevima radi detekcije DNK koju oslobađaju tumori. Fokusirali su se na Acinetobacter baylyi, bakteriju u kojoj je Kuper identifikovao elemente neophodne za uzimanje DNK i upotrebu CRISPR radi njene analize.</p><p>- Znajući da DNK nevezana za ćelije može biti upotrijebljena kao signal, ili imput, radili smo na kreiranju bakterija koje bi reagovale na tumorsku DNK u trenutku i na mjestu detekcije bolesti - rekao je Den Vortli, gastroenterolog pri Klinici za kolonoskopiju u Brizbejnu u Australiji.</p><p>Istraživači su dizajnirali, napravili i testirali Acinetobacter baylyi kao senzor za identifikaciju DNK iz KRAS, gena koji mutira u mnogim karcinomima.</p><p>Programirali su bakteriju sa CRISPR sistemom dizajniranim da razlikuje mutirane od normalnih (nemutiranih) kopija KRAS. To znači da bi samo bakterije koje su preuzele mutirane oblike KRAS, koji se nalazi u prekanceroznim polipima i karcinomima, naprimjer, preživjele da signaliziraju ili reaguju na bolest.</p><h2>„Bolesti će biti tretirane i sprečavane ćelijama, a ne pilulama“</h2><p>Novo istraživanje je zasnovano na ranijim idejama u vezi sa horizontalnim genskim transferom, tehnikom koju organizmi koriste da prenose genetski materijal od jednog do drugog na način različit od tradicionalnog genetskog nasljeđivanja roditelj-dijete.</p><p>Iako je horizontalni genski transfer uveliko poznat između bakterija, istraživači su postigli svoj cilj primjene ovog koncepta od tumora kod sisara i ljudskih ćelija do bakterija.</p><p>Istraživači sad prilagođavaju svoju bakterijsku biosenzorsku strategiju sa novim sklopovima i različitim vrstama bakterija za detekciju i tretiranje karcinoma i infekcija kod ljudi.</p><p>Postoji ogroman potencijal u kreiranju bakterija za sprečavanje raka debelog crijeva, tumora koji je uronjen u struju bakterija, koje bi mogle pomoći ili spriječiti njegovu progresiju.</p><p>Vanredni profesor Sidarta Muherdži sa Kolumbijskog univerziteta kaže da će u budućnosti „bolesti biti tretirane i sprečavane ćelijama, a ne pilulama“. Bakterije koje mogu detektovati DNK u crijevima predstavljaju ogromnu šansu da budu čuvari koji će tražiti i uništavati gastrointestinalne i mnoge druge karcinome“.</p><p>- Postoji budućnost u kojoj niko ne mora da umre od raka debelog crijeva - smatra Vortli.&nbsp;</p>

Postoji budućnost u kojoj niko ne mora da umre od raka debelog crijeva, smatra profesor Vortli

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

<p>Snimci unutrašnjosti Marsa su nam dali najpreciznije mjere rotacije crvene planete i rezultati su iznenađujući. Prema podacima sada već „penzionisane“ InSight sonde, rotacija Marsa se ubrzava za nekoliko milisekundi skraćujući dužinu Marsovog dana, što je posljedica promjene ose rotacije za 4 miliarksekunde svake godine, piše Science Alert.<br></p><h2>Posljedica dugotrajnih procesa</h2><p>Razlozi za ove događaje nisu u prvi mah jasni, mada najnovije hipoteze objašnjavaju da je ubrzanje posljedica dugotrajnih procesa, poput nagomilavanja materijala na polarnim ledenim kapama i dinamike Marsovog jezgra.</p><p>Brus Banerd, planetarni geofizičar iz NASA laboratorije za reaktivni pogon, navodi da se njegova višedecenijska uključenost u programe da se spusti geofizička stanica na Mars zaista isplatila s fantastičnim mjernim rezultatima koje je InSight poslao.</p><p>InSight je, bez obzira na programirano vrijeme trajanja od dvije godine, svoj život udvostručio, i trajao je 1.480 zemaljskih, odnosno 1.440 marsovskih dana. Za to vrijeme njegovi mjerni uređaji su snimili i poslali brojne podatke koji se tiču unutrašnjosti Marsa, njegove seizmičke aktivnosti, veličine i sastavu jezgra i trenutnoj aktivnosti planete.</p><h2>Promjene u frekvenciji radiovalova</h2><p>Podaci o studiji rotacije su nam stigli od radiosignala RISE senzora na Marsu i NASA mreže za duboki svemir na Zemlji. Razmijenjeni radiovalovi između ovo dvoje su naučnicima dopustili da otkriju suptilne promjene u frekvenciji radiovalova, što nam je omogućilo da precizno izmjerimo rotaciju Marsa.</p><p>Na osnovu 900 dana radiokomunikacije između RISE i Zemlje, ustanovljeno je blago ubrzanje Marsa. To je vjerovatno u vezi s redistribucijom njegove mase.</p><p>Na Zemlji je situacija obrnuta. Dugoročne pojave nam ukazuju da se Zemljina rotacija usporava zahvaljujući udaljavanju Mjeseca od Zemlje, koji redistribuira masu okeana tako što ih povlači za sobom.</p><p>Pošto Mars nema okeane, nešto drugo utječe na njegovo ubrzanje. Podaci RISE nam omogućuju da precizno mjerimo i veličinu Marsovog jezgra pomoću gibanja planete oko svoje ose, što se naziva nutacija, a izazvano je pokretanjem tečnosti.</p><p>Mjerenja seizmičkim uređajima ukazuju na to da je Marsovo jezgro između 1.780 i 1.830 kilometara u prečniku, iznenađujuće veliko, s obzirom na cjelokupni prečnik planete od 3.390 kilometara.</p><p>Seizmičke analize nam ukazuju i na gustoću jezgra od 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru.</p><p>Podaci su izuzetno bliski podacima dobivenim od RISE, koji kažu da je jezgro prečnika 1.835 kilometara, a da je njegova gustoća 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru. Nutacija nas, međutim, navodi na to da gustoća nije pravilno raspoređena i da postoje razlike u gustoći jezgra, i to će biti ispitano neki drugi put.</p><h2>Historijski eksperiment</h2><p>Sebastijan la Majster, astronom iz belgijskog kraljevskog opservatorija, kaže da je ovo historijski eksperiment u koji je uloženo mnogo napora i energije, i da nas pored toga rezultati iznenađuju, i tek će nas iznenađivati, jer RISE može još mnogo toga otkriti o Marsu, piše Telegraf.rs.&nbsp;</p>

Sve brže se okreće oko svoje ose, pokazala su istraživanja, a to dovodi do skraćenja trajanja dana na njemu

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

<p>Tasili n'Adžer je najveći nacionalni park u Africi&nbsp;koji je osnovan 1972. godine. Obuhvata istoimenu visoravan u jugoistočnom dijelu&nbsp;Alžira, a prostire se 72.000 kvadratnih kilometara u Sahari,&nbsp;što ga čini jednim od najvećih u svijetu.&nbsp;Gotovo dvaput je veći od Švicarske ili dva i po puta od Belgije.</p><h2>Vjetar i voda</h2><p>Cijela regija je geološka zemlja čuda&nbsp;prepuna neobičnih kamenih formacija nastalih još u prekambriju,&nbsp;a koje su prekrivene pješčanim dinama. Smatra se da u samom parku ima više od 300 prirodnih lukova takozvane kamene šume koja je nastajala milionima godina pod utjecajem vjetra i vode.</p><p>Njegove vapnenačke stijene izdižu se nad Saharom do 600 metara visine te ostavljaju bez daha sve one koji ih posjete. Najljepši dio parka za mnoge je predio poznat kao&nbsp;Tadrart Rouge ili crvena planina.&nbsp;Ona je poznata po spektakularnim prizorima crveno-narančastih pješčanih dina u kontrastu s nazubljenim tamnocrvenim stijenama.</p><p>Veličanstvenost ovoga parka ne leži samo u izgledu njegovih prirodnih ljepota, već i tragovima koje su na njima ostavile minule generacije. Tasili n'Adžer je najpoznatiji po gustoj koncentraciji prahistorijskih arheoloških lokaliteta na kojima su pronađeni brojni crteži uklesani u stijene, ali i kameni te keramički predmeti koji svjedoče da je Sahara već u neolitiku bila gusto naseljeno područje.</p><h2>Svjetska baština</h2><p>Upravo zbog tih arheoloških bogatstava&nbsp;Tasili n'Adžer je 1982. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine.</p><p>Francuski arheolog&nbsp;Henri Lot (Lhote)&nbsp;koji je dokumentirao mnoge Tasilijeve umjetnine uklesane i isklesane iz kamena još pedesetih godina prošlog stoljeća&nbsp;govorio je da je ovo područje najveći muzej prethistorijske umjetnosti u cijelom svijetu.</p><p>Ono otkriva i važne podatke o ovome području – naprimjer,&nbsp;da je nekad imalo mnogo umjereniju i vlažniju klimu, te je bilo prekriveno travom.&nbsp;Potvrđuju to i uklesani crteži na stijenama koje prikazuju krda goveda, te životinje poput krokodila, slonova i žirafa.</p>

Veličanstvenost ovoga parka ne leži samo u izgledu njegovih prirodnih ljepota, već i tragovima koje su 
na njima ostavile minule generacije

Prostire se 72.000 kvadratnih kilometara u Sahari

Razvijen novi način borbe protiv raka: Vještačke DNK strukture napadaju maligne ćelije

Velik uspjeh Indije u drugom pokušaju slijetanja na Mjesec

Dvije jahte Džefa Bezosa uplovile su u Hrvatsku: Pogledajte kako izgledaju

Rijetka i zaštićena vrsta foke pojavila se u Jadranu

Novo otkriće: Ajnštajn i Njutn su možda bili pogriješili u vezi s gravitacijom

Ozonska rupa iznad Antarktika neočekivano velika, stručnjaci strahuju od dodatnog otapanja leda

Virus ubačen u mozak sprečava alkoholizam: Genska terapija uspješna u liječenju bolesti zavisnosti

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

Geološka zemlja čuda prepuna neobičnih kamenih formacija

Nauka

Razvijen novi način borbe protiv raka: Vještačke DNK strukture napadaju maligne ćelije

Velik uspjeh Indije u drugom pokušaju slijetanja na Mjesec

Dvije jahte Džefa Bezosa uplovile su u Hrvatsku: Pogledajte kako izgledaju

Rijetka i zaštićena vrsta foke pojavila se u Jadranu

Novo otkriće: Ajnštajn i Njutn su možda bili pogriješili u vezi s gravitacijom

Ozonska rupa iznad Antarktika neočekivano velika, stručnjaci strahuju od dodatnog otapanja leda

Virus ubačen u mozak sprečava alkoholizam: Genska terapija uspješna u liječenju bolesti zavisnosti

Hakerska ekipa uspjela "oteti" satelit: Osvojili 50.000 dolara

U Jadranskom moru snimljena nestvarno lijepa morska zvijezda

U Peruu otkrivena nova vrsta zmije: Nazvana po Harisonu Fordu

Kao u SF filmu: Naučnici rekonstruirali pjesmu ''Pink Floyda'' snimajući moždanu aktivnost ljudi

IBM i NASA se udružuju: Grade Al model za nauku o Zemlji

Arheolozi pronašli 4.000 godina star sistem za drenažu

Sada bakterije mogu detektovati tumorski DNK

Mars nastavlja rotirati brže, a naučnici ne znaju zašto

Geološka zemlja čuda prepuna neobičnih kamenih formacija