U posljednje vrijeme provedene su brojne studije o utjecaju robotike i umjetne inteligencije na tržište rada, ali i na način na koji se izvršavaju poslovne obaveze. AI je mnogima u kratko vrijeme postao nezamjenjiv alat za pisanje mailova, dobivanje važnih informacija i slično, a oslanjanje zaposlenika na automatizaciju i robotiku, čini se, ima i još jednu posljedicu na dio zaposlenika.

“Društveno ljenčarenje”

Naime, kako je pokazala nedavna studija, robotika i automatizacija, a slično se vjerovatno može primijeniti i na umjetnu inteligenciju, mogu utjecati da dio zaposlenika postane malo - ljenji. Takav fenomen nije ništa neobično u korporativnom svijetu te je, kako su to objasnili na NY Postu, nazvan kao “društveno ljenčarenje”. Kada se radi u grupi i s kolegama, dio zaposlenika neće dati svoj maksimum jer znaju kako bi neko drugi mogao podviti svoja leđa za kolektiv i napraviti više od njih.

Timski rad je mješovito zadovoljstvo, objasnila je Dietlind Helene Cymek, autorica studije o povezanosti ljudskog rada i automatizirane tehnologije. Kaže da, iako zajednički rad može motivirati ljude da rade bolje, također može dovesti i do pada motivacije, jer se individualni doprinos gubi u takvim situacijama. A kada u taj tim dovedete robote, čini se kako će se motivacija i trud još više smanjiti, piše Zimo.hr.

U ovom istraživanju učestvovale su 42 osobe kojima je bio zadatak sat i po tražiti greške na matičnoj ploči, pri čemu je polovici njih rečeno da je prije njih ploču već ispitao i provjerio robot Panda. Dok je vrijeme koje su obje grupe koje su učestvovale u istraživanju provele pregledavajući matične ploče bilo jednako, osobe koje su ih pregledavale nakon robota pronašle su manje grešaka te su svom poslu općenito pristupili s manje pažnje u odnosu na osobe koje su radile bez pomoći robota. 

Edukacija zaposlenika

Te su osobe bile temeljitije, pronašle su više grešaka i svoj su posao obavile uspješnije i odgovornije.

Iako je ovo istraživanje provedeno u ograničenim uvjetima, naučnici su upozorili na brojne potencijalne negativne posljedice ovakvog ponašanja zaposlenika, što je pogotovo opasno kada je u pitanju sigurnost zaposlenika na radnom mjestu. Općenito u proizvodnji, a pogotovo u situacijama u kojima je sigurnost na radnom mjestu od velike važnosti, često je potrebno dva puta provjeriti strojeve i uvjete rada. No, ako je ta druga provjera, zbog nemotiviranosti zaposlenika slabija, posljedice mogu biti jako velike i opasne.

S obzirom na to da će tehnologija, odnosno umjetna inteligencija i robotika preuzimati sve veći dio poslova i često će ljudi raditi zajedno s robotima, jasno je kako će se trebati provesti dodatna istraživanja, ali i raditi na edukaciji zaposlenika i objasniti im potencijalne opasnosti njihove neodgovornosti na radnom mjestu.