EKSKLUZIV

Ros Kaufman za "Dnevni avaz": Strast prema spašavanju tigrova je zarazna

Ljudsko ponašanje dovelo je tigrove na ivicu izumiranja

Razgovarala: N. AjNADŽIĆ

25.3.2019

Britanac Ros Kaufman (Ross Kauffman), filmski producent i reditelj, dobio je pažnju svijeta kad je 2004., zajedno s kolegicom Zanom Briski, napisao, producirao i režirao film “Rođeni u bordelu”. Već naredne godine osvojio je Oskara za to ostvarenje za najbolji dokumentarni film, a zlatni kipić dodijelio im je slavni Leonardo Dikaprio (DiCaprio). 

 Inspiriran misijom

To je najvažnije priznanje za filmaše, iako je ovaj dokumentarac bio nominiran i osvojio brojne druge nagrade. Film priča priču o djeci prostitutki u indijskom gradu Kolkati i njihovom svakodnevnom životu. Film je izazvao reakcije u skoro čitavom svijetu.

Nedavno je Kaufman odlučio da svijetu ukaže na još jedan problem – nestanak tigrova, i to kroz priču dva čovjeka, jednog iz Indije, drugog iz Rusije, koje razdvaja period od 50 godina. Dokumentarac “Zemlja tigrova” bit će prikazan na “Discoveryu” 31. marta, a oskarovac je ekskluzivno za “Dnevni avaz” govorio o ideji i procesu nastanka filma.

- “Discovery” se 2016. spojio s “World Wildlifeom” kako bi pokrenuli projekt “C.A.T”, čiji je cilj osiguranje zdravog staništa za buduće generacije tigrova. “Discovery” mi se obratio zbog stvaranja filma koji bi se mogao uklopiti u inicijativu i koji bi bio sredstvo za angažiranje ljudi i pomoć u kreiranju promjena. Radeći istraživanja, moji producenti bili su inspirirani globalnim naporom da se udupla populacija tigrova do 2024. godine. Bilo mi je jasno da je definitivno postojala potreba za sadržajem kao što je ovaj film – kazao je Kaufman.

Dodao je da je “Discovery” bio veoma otvoren za njegove kreativne ideje te da su mu dali slobodu da napravi zaista nezavisan film.

- Razgovarali smo s ljudima i organizacijama širom svijeta, koji su veoma strastveni u spašavanju tigrova i dobili smo dvije priče, jednu u Rusiji, a drugu u Indiji, oko kojih smo gradili film. Inspiriran njihovom misijom, osjećao sam odgovornost da osiguram budućnost tigrova i drugih ugroženih divljih životinja – ističe oskarovac.

 Šta Vas je tokom snimanja najviše iznenadilo o tigrovima i njihovim životima?

- To je da problem s populacijom tigrova nije samo rezultat krivolova nego je, u konačnici, problem očuvanja staništa. Ako tigar ima dovoljno zemlje i dovoljno plijena, vrsta će napredovati. I ako su zaštićeni.

Jeste li bili u blizini tigrova dok ste snimali? Ako jeste, jeste li se našli u fizički opasnim situacijama?

- Kad smo planirali film, bili smo svjesni da je tigrove izuzetno teško uočiti u divljini tako da smo znali da moramo biti spremni ako ih primijetimo. Ispostavilo se da imamo sreće i uočili smo brojne tigrove u indijskim džunglama i približili im se na ruskom Dalekom istoku. Nikad nismo osjetili da smo u opasnosti, uglavnom zato što smo uvijek bili sa stručnjacima za očuvanje tigrova i bili smo vrlo oprezni kad je u pitanju sigurnost. Njihova ekspertiza omogućila nam je da snimimo ono što nam je bilo potrebno za snimanje na način koji nas nije stavio u opasnost.

Je li, prema Vašem mišljenju, moguće ponovo tigrovima naseliti Daleki istok Rusije?

- Ne samo da je moguće, to se već i dešava. Različite organizacije za očuvanje, od kojih su neke naglašene u filmu, rade nevjerovatan posao vraćajući populaciju tigrova već skoro 30 godina. “Discovery” i WWF-US predstavili su sada svoj pogled na najnoviji i najveći nacionalni park u Rusiji – Bikin, koji je prikazan u filmu. Njihov cilj je da podrže populaciju tigrova u okviru tog parka i da u potpunosti finansiraju gradilište do 2022. godine.

Šta publika treba da ponese sa sobom nakon gledanja ovog dokumentarca?

- Moj jedini cilj je da pokažem strast naših likova prema spašavanju tigrova. Ako možemo da natjeramo ljude da se zaljube u naše likove i njihovu strast, onda se nadam da će naša publika biti motivirana da pomogne spašavanje tigrova na način koji im najviše daje smisla. Ključ je stvoriti zajednički osjećaj ljubavi i strasti prema spašavanju tigrova.

 Ključna uloga

 Zašto tigrovi? 

- Tigrovi su najveća vrsta mačaka i jedna od najpoznatijih životinja na planeti. Kao djeca ih obožavamo, ali ih, kao odrasli, često zaboravljamo. Nakon što sam vidio sina kako se igra igračkom tigra, počeo sam ih viđati svuda i shvatio sam koliko je njihovo prisustvo u kulturi. Populacija tigrova opala je za 96 posto u posljednjih sto godina zbog smanjenih staništa, krivolova i sukoba između ljudi i tigrova. Prije jednog stoljeća, postojalo je 100.000 tigrova koji su lutali planetom, ali danas samo 3.890 tigrova ostaje u divljini. Mnoga ponašanja koja oštećuju našu planetu, dovela su ove tigrove na ivicu izumiranja. Moj tim i ja osjećamo odgovornost da ove priče predstavimo javnosti i istaknemo bogatu historiju tigrova i šta oni znače ljudima širom svijeta. Kao grabežljivci, tigrovi su poput kišobrana. Igraju ključnu ulogu u održavanju zdravog ekosistema. Štiteći tigrove i njihovo stanište, pomažemo i zaštitu drugih rizičnih životinja koje dijele ovo stanište i važne vrste plijena.

 Šta Vas je dovelo do Pavla Fomenka i Kailaša Šankale (Kailash Sankhala)?

- Dok smo kopali u svijet tigrova, bili smo dirnuti ljudima koji su bili predani ovim velikodušnim stvorenjima. Tražili smo daleko i osjetili bogatstvo pripovijedanja fokusirajući se na dvojicu muškaraca, razdvojenih 50 godina, koji dolaze iz Rusije i Indije, dvije zemlje s najvećom populacijom tigrova u svijetu. U našem filmu, Indija je priča o nasljedstvu, a Rusija je priča budućnosti. Amit dolazi iz dugogodišnjeg konzervatorija tigrova u Indiji. Kailaš Šankala odavno je poznat kao Indijski tigar. Njegova priča je ispričana kroz njegovo pisanje i pričanje njegove porodice o njegovoj strasti prema tim životinjama. Štaviše, njegova porodica je nastavila svoje naslijeđe. Amit, Kailašov unuk, radi na mnogim frontovima kako bi podigao svijest o tigrovima u divljini i osigurao alternativne izvore prihoda za zajednice koje okružuju nacionalne parkove, dok Jai, Kailašov praunuk, pokazuje kako je on budućnost očuvanja divljih životinja. Pavel Fomenko ima veoma praktičan, rizičan pristup konzervaciji, često provodeći mjesece u divljini, prateći tigrove i štiteći ih od lovokradica.


Snimanja na minus 20 stepeni

S kojim ste se izazovima suočili dok ste snimali?

- Snimali smo na Dalekom istoku Rusije tokom zime, na temperaturama od minus 20 Celzijevih stepeni i nižima. Morali smo imati poseban set objektiva za snimanje eksterijera i interijera istog dana, inače bi trebalo i do sat da se objektivi odmrznu svaki put kad bismo otišli unutra ili natrag. I nije bilo lako spakirati svu tu opremu na toboganima i motornim sankama.

Kovčeg i sveti gral

- Tražili smo arhivsku građu Kailaša Šankale i Amit nam je pokazao sve što je imao. Bili smo zabrinuti da nećemo imati dovoljno da ilustriramo nevjerovatne trenutke rada njegovog djeda, ali smo onda u “Kanha Jungle Lodgeu” u posljednjem trenutku pronašli kovčeg starih stvari, koje je tamo poslala Kailašova udovica. Izvukli su ga i otvorili, bilo je to kao da nađete sveti gral! Njegove terenske bilješke, njegove fotografije, pisma za i od svjetskih vođa – kazao je oskarovac.

Inspiracija za učenje

Šta možemo uraditi da pomognemo i zaštitimo populaciju tigrova?

- Doktor Džef Periš (Jeff Parrish), jedan od naših konsultanata iz nauke o očuvanju, najbolje je rekao: “Konzervacija je jedan posto nauka i 99 posto ljudi.” I to je ono što će konzervacija tigrova, svih ugroženih vrsta, i naše planete uzeti - trajnu posvećenost ljudi. Nadamo se da će publika gledati priče o Pavlu i Kailašu i biti inspirirana da nauči više, a možda i postane dio napora za očuvanje. Najbolje mjesto za više informacija je web-stranica projekta C.A.T.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.