Princ Hari (Harry) i Megan Markl (Meghan Markle) postali su početkom sedmice roditelji, a sinu su dali ime Arči (Archie). Cijela kraljevska porodica nije krila radost zbog dolaska novog člana na svijet. Mjesecima se nagađao spol djeteta.
No, za razliku od princa Luisa (Louis), koji je rođen u aprilu prošle godine, četverogodišnje princeze Šarlot (Charlotte) i petogodišnjeg princa Džordža (George), troje djece vojvode od Kembridža, novi član porodice vrlo vjerovatno neće ponijeti titulu princa.
Rezultat je to stoljetnih zakona koje je donio kralj Džordž V (George), otac kraljice Elizabete II (Elizabeth). Zakon ograničava broj direktnih nasljednika trona, koji, ujedno, mogu nositi titulu princa ili princeze. Prema tome, titulu princa zaslužuje samo prvi muški nasljednik do praunučadi prestolonasljednika. Isti zakon podupire i budući kralj, princ Čarls (Charles).
Teška titula
Vrlo je vjerovatno da, ukoliko kraljica i poželi da novom praunuku dodijeli titulu princa, Megan i Hari to neće prihvatiti. Poznato je da je Hari iskreno priznao koliko mu je ta titula otežala odrastanje. Emotivni princ čak je u jednom trenutku života poželio da napusti kraljevsku porodicu i odrekne se titule koju je naslijedio.
Učinila je to i kćerka kraljice Elizabete, princeza Ana (Anne). Njena djeca Zara i Piter Filips (Peter Phillips) nikad nisu dobili titule princa i princeze. Teoretski gledano, kad bi sva djeca prinčeva i princeza kroz povijest imala iste titule, bilo bi ih na hiljade u kraljevskoj porodici.
Ovdje su i neke činjenice u vezi s britanskim kraljevskim rođenjima, tradicije vezane za njih, kao i odstupanja od njih. Zanimljivo je da su kraljice nekad morale po mjesec provoditi zatvorene u mraku, jer se vjerovalo da će tako roditi muškog nasljednika.
Tek su nedavno promijenjeni stoljećima stari zakoni nasljeđivanja, koji su primat davali muškom djetetu. Kćerka je prijestolje mogla naslijediti samo ako nije imala muške braće. No, guverneri 16 nacija Komonvealta, kojima vlada trenutna kraljica Elizabeta II, dogovorili su se 2011. godine o promjeni ovih zakona kako bi i ženska i muška djeca imala jednaka prava na prijestolje, odnosno da mlađi sin nema prednost ispred starije sestre u liniji nasljeđivanja.
Devetero djece
Princ Vilijam (William) prvi je direktni nasljednik britanskog prijestolja koji je rođen u bolnici. Njegovo rođenje najavljeno je službenim dopisom, koji su potpisali svi prisutni ljekari, te je ono pod policijskom pratnjom poslano kraljici u Bakingemsku palaču, a zatim i tadašnjem britanskom premijeru.
Prije Čarlsovog rođenja 1948. godine, običaj je bio da ministar unutrašnjih poslova prisustvuje rođenju kraljevskog djeteta. Zanimljiv je slučaj ministra unutrašnjih poslova Džona Roberta Klajnsa (John Clynes), koji je 1930. godine otputovao u Škotsku kako bi prisustvovao rođenju princeze Margarete, kćerke budućeg kralja Džordža VI i sestre kraljice Elizabete, buduće kraljice, koja je rođena dvije sedmice nakon termina.
Praprabaka kraljice Elizabete, kraljica Viktorija (Victoria) imala je devetero djece, ali je mrzila trudnoću i porode. Majčinstvo za Viktoriju nije počelo lijepo ni lako kad ju je 1840. godine, dok je bila u četvrtom mjesecu trudnoće, pokušao ubiti nezaposleni Londončanin Edvard Oksford (Edward Oxford) dok se vozila u kočiji sa svojim suprugom, princom Albertom. Trudnoću je proglasila "nažalost neizbježnim rizikom" svake supruge, a za svoju djecu je govorila kako su ružna i da liče na žabe te ih je odbijala dojiti.
U 15. stoljeću, Margaret Bofort (Beaufort), majka Henrija VII, postavila je pravila da kraljevske majke moraju najmanje mjesec prije rođenja provesti u samoći i mraku. Kontakt su mogle imati jedino sa ženama koje su ih posluživale, nisu smjele biti izložene prirodnom svjetlu. Vatra je u sobi morala gorjeti čak i usred ljeta. Ova pravila slijedila su se stoljećima, jer se vjerovalo da će ta praksa rezultirati ne samo zdravom nego i - mnogo važnije - muškom bebom. U ono vrijeme ljudi su vjerovali kako se spol djeteta ne formira sve do samog rođenja pa su mislili da mogu utjecati na njega za vrijeme trudnoće.
Osmero unučadi i osmero praunučadi
Britanska kraljica Elizabeta II u 93. godini ima čak osmero unučadi i osmero praunučadi. Baš kao što su djeca princa Čarlsa, prvog kraljicinog nasljednika, najpoznatija javnosti, tako su i mališani princa Vilijama najzastupljeniji u medijima.
