VELIKANI SPORTA

Mirza Delibašić: 70. godišnjica rođenja najboljeg bh. sportiste 20. vijeka

Bio je prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik

Mirza Delibašić Kinđe. radiobrcko.ba

9.1.2024

Na današnji dan 1954. godine, u Tuzli je rođen Mirza Delibašić, najbolji bosanskohercegovački košarkaš, ali i sportista 20. vijeka. Popularni Kinđe, kako su ga Sarajlije zvale odmilja, uvršten je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi.

Delibašić je počeo prvo trenirati fudbal u malom klubu Polet, u njegovoj rodnoj Tuzli. Nakon fudbala okrenuo se tenisu, te četiri godine trenirao u Teniskom klubu “Sloboda” koji je u to vrijeme bio među najbolje organiziranim u cijeloj Jugoslaviji. U svojoj 14. godini, 1968., Mirza je postao pionirski prvak Bosne i Hercegovine u tenisu, ali se opredijelio za košarku, te iste godine potao član košarkaškog kluba Sloboda iz Tuzle. U tom klubu ostao je do 1972., kada je prešao u KK Bosna, odigravši prvu utakmicu protiv KK Jugoplastike iz Splita.

Delibašić: Među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. kosmagazin.com

Uspjeh za uspjehom

Za Bosnu je Kinđe odigrao 700 utakmica i postigao više od 14.000 koševa. S ekipom Bosne je bio prvak Jugoslavije i Evrope, osvojio Kup Jugoslavije u košarci, te bio viceprvak svijeta, osvojivši drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta, Interkontinentalnom kupu odigranom 1979. u Brazilu. Nakon Bosne Kinđe je igrao za španski Real Madrid, ali se, 1983. godine, usljed izljeva krvi u mozak morao penzionisati.

S reprezentacijom nekadašnje Jugoslavije, za koju je ubilježio 176 utakmica i postigao 1.759 poena, Kinđe je bio prvak Balkana, Evrope, svijeta i olimpijski pobjednik.

Prvi selektor reprezentacije BiH

Delibašić je bio prvi selektor košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine. Na Evropskom prvenstvu 1993. u Njemačkoj pod njegovim vodstvom reprezentacija Bosne i Hercegovine osvojila je osmo mjesto, što je i dalje najbolji plasman našeg državnog košarkaškog tima na evropskim i svjetskim prvenstvima. Godine 1995., podnio je ostavku na mjesto selektora, te postao direktor KK Bosna iz Sarajeva, ostavši na tom mjestu do smrti.

Mirza Delibašić je dobitnik mnogih sportskih i društvenih priznanja. Godine 1980., izabran je za najboljeg košarkaša u Jugoslaviji, četiri puta biran je za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, pet puta za najboljeg sportistu grada Sarajeva, a 2000. godine je izabran za najboljeg sportistu 20. vijeka u Bosni i Hercegovini.

Preminuo je u Sarajevu, 8. decembra 2001. godine.

Spomenik košarkaškoj legendi na Skenderiji. autonomija.info

Spomenik na Skenderiji

Na platou sarajevske Skenderije podignut je spomenik u liku slavnog Kinđeta, autora sarajevskog umjetnika Adisa Lukača. Na svečanosti otkrivanja spomenika najboljem sportisti Bosne i Hercegovine, 1. juna 2022. godine, prisutnima se obratio Mirzin sin Danko Delibašić koji je tom prilikom pročitao dio iz priče Semezdina Mehmedinovića.

- Mirza je Bosanac. Moja žena je Bosanka i moja djeca su Bosančad, kaže. Najviše njemu zahvaljujući Bosna je, otkad je u Jugoslaviji bila, postigla svoj kulturni i politički legitimitet 1979. godine, kada je KK Bosna osvojila Kup evropskih šampiona. Zbog toga je prirodna, ali i izuzetno fantastična, njegova odluka da na poziv Reala, da sebe i svoju porodicu iz ratnog Sarajeva evakuira za Madrid, ne otputuje i ostane sa svojim borcima – za poštovanje za svaki trenutak života. Jedne večeri dok je za kafanskim stolom sjedio, na njegov nagovor Zlaja Arslanagić je pjevušio “Noćas mi se snilo”, prepričavao je, zapravo recitirao, homerovski san iz protekle noći. O tome kako su mu u san došli sinovi da ga pitaju. Svaku patetičnost u cijeloj situaciji pobrisala je posljednja rečenica, pitanje koje mu šestogodišnji sin postavlja: “Jel’de tata da je situaciju u Bosni pravo zaj..ana?”, pročitao je Danko Delibašić i odgovorio sa: “Jeste”.

Sportska dvorana Skenderija danas nosi naziv "Dvorana Mirza Delibašić", a u spomen na našeg slavnog sportskog velikana od 2005. igra se međunarodni košarkaški turnir "Memorijal Mirza Delibašić".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.