Distonija se dugo svrstavala u granično područje između psihijatrije i neurologije, sve do prije 20-ak godina, kada su brojna istraživanja bacila novo svjetlo na ovaj poremećaj, koji je nakon toga ipak opisan kao organski. Postoje različiti oblici distonije.
Ovdje nas, prije svega, zanima funkcionalni poremećaj sistema koji regulira skupljanje i širenje krvnih sudova (neurocirkulatorna distonija). Nekoordiniran rad ovog sistema uvjetuje neekonomičnost perifernog krvotoka, koji se ispoljava suvišnim prilivom krvi u neke dijelove tijela, a nedovoljnim snabdijevanjem krvlju drugih dijelova organizma.
Crvenilo kože
Osobe s ovim oboljenjem žale se na otežano disanje i na bolove u predjelu srca. Bolovi su u vidu proboda, oštri kao ubod nožem, ili tupi, a mogu biti trenutni ili traju danima. Bolesnik može pokazati prstom da je bol lokalizirana baš na vrhu srca. Isto tako, česti su osjećaji lupanja srca (tahikardija) i nepravilnog rada srca (osjećaj kao da srce zastane).
Najčešći znaci raspoznavanja neurocirkulatorne distonije su preplašen izgled bolesnika, ubrzano disanje, izražen grub tremor ruku, zažarenost i crvenilo kože lica ili grudnog koša. Često se crvenilo smjenjuje s bljedilom kože ili postoje polja sa crvenom i blijedom kožom.
Interesantno je da se subjektivne tegobe najčešće javljaju na radnom mjestu, zatim u prisustvu drugih osoba ili u napetim situacijama. Jedna od karakteristika ove bolesti je i obilno znojenje u pazušnim jamama i na dlanovima, dok su šake hladne. Koža se izrazito zacrveni kada se preko nje povuče prstom.
Neurocirkulatornu distoniju uzrokuje više različitih faktora. Taj poremećaj se najčešće javlja kod osoba slabije (hipoplastične) konstitucije, zbog čega se smatra da u njenom nastajanju naslijeđe ima određeni značaj. Psihički poremećaji, također, učestvuju u nastanku ovog poremećaja perifernog krvotoka.
Žarišna infekcija
Ovo oboljenje se javlja i kao popratna pojava kod bolesnika s raznim bakterijskim, virusnim infekcijama i različitim intoksikacijama. Distonija je znatno češća kod osoba čija je fizička aktivnost smanjena (službenici i druge vrste zanimanja koja se obavljaju pretežno u sjedećem položaju).
Da bi se utvrdila neurocirkulatorna distonija, obavljaju se različita ispitivanja kako bi se isključile druge bolesti. Pri tome se obavezno obavlja pregled krvne slike, koncentracija željeza u plazmi (da bi se isključila prikrivena anemija). Osim toga, vrše se različita ispitivanja da bi se isključila žarišna infekcija. Također, uzimanjem anamnestičkih podataka i pregledom bolesnika isključuju se druge bolesti i moguće intoksikacije.
Fizička aktivnost
Ukoliko je distonija popratna pojava drugih bolesti, onda se, naravno, najprije liječi osnovna bolest. Suviše emotivne osobe liječe se sedativima. Poseban značaj u liječenju distonije zauzima i fizička aktivnost (kretanje, šetnja, gimnastika, plivanje itd.).
Isto tako, korisno je, ako uvjeti dozvoljavaju, na određeno vrijeme promijeniti sredinu i mjesto boravka. Odmor na moru, posebno u proljeće i jesen, uz kupanje, može biti vrlo koristan u liječenju ove bolesti. Uz to, preporučuje se i aktivni odmor.
