Hrvatska će predsjedavati Evropskom unijom u prvoj polovici 2020. godine, odlučilo je u utorak Vijeće EU.
Nakon referendumske odluke o izlasku Velike Britanije iz EU, vlada te zemlje donijela je odluku da neće preuzeti rotirajuće predsjedništvo, koje je trebalo doći na red u drugoj polovici 2017. godine.
Sada je odlučeno da će umjesto Velike Britanije u drugoj polovici sljedeće godine predsjedati Estonija, čije je predsjedništvo ranije bilo predviđeno za prvu polovicu 2018. Slijedom te odluke sva se predsjedništva pomiču za šest mjeseci tako da da će nakon Estonije predsjedati Bugarska u prvoj polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018., a Rumunija i Finska predsjedat će tokom 2019. godine.
Umjesto Finske koja je trebala predsjedati u prvoj polovici 2020. godine, sada je uskočila Hrvatska koja bi tada trebala preuzeti rotirajuće predsjedništvo.
Novom odlukom utvrđen je redoslijed predsjedništava sve do 2030. godine.
U drugoj polovici 2020. godine nakon Hrvatske predsjedništvo preuzima Njemačka, 2021. predsjedavat će Portugal i Slovenija, 2022. Francuska i Češka, 2023. Švedska i Španija, 2024. Belgija i Mađarska, 2025. Poljska i Danska, 2026. Cipar i Irska, 2027. Litvanija i Grčka, 2028. Italija i Latvija, 2029. Luksemburg i Holandija i 2030. Slovačka i Malta.
Prema ranijim zamislima, još dok se nije ni razmišljalo da će Velika Britanija izići iz EU-a, Hrvatska je trebala upasti u redoslijed predsjedanja između Kipra i Irske, dakle u drugoj polovici 2026. godine.
Hrvatska će tako predsjedavati šest i pol godina ranije nego što je bilo predviđeno po prvobitnim idejama, a predsjedanje će preuzeti šest i pol godina nakon ulaska u EU.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. decembra 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne više premijer zemlje predsjedateljice.
