Plan Velike Britanije i Njemačke za deblokiranje reformi i izvlačenje Bosne i Hercegovine iz blata stagnacije, kovan je mjesecima. Daleko od očiju javnosti, London i Berlin konsultirali su predstavnike diplomatske i međunarodne zajednice u BiH, ali i Briselu, nevladin sektor, nezavisne intelektualce, saznaje "Dnevni avaz".

Četiri koraka

Između želja i realnosti, nastao je plan u četiri koraka kojim bi se BiH trebala dovesti do stadija u kojem birokrati EU češljaju poglavlje po poglavlje i peglaju BiH u skladu s evropskim standardima. Ambicija je da se do kraja naredne godine naša zemlja nađe u istom rangu sa - barem Albanijom. Odnosno, nakana Londona i Berlina je da BiH na kraju 2015. ima kandidatski status i početak pregovora o članstvu.

Ako se taj plan ostvari, BiH je najkasnije za deset godina, ako bude postojala politička volja vlasti naše države, punopravna članica EU. Ideja o novom pristupu EU rodila se nakon februarskih protesta građana.

Kako su i sami evropski zvaničnici priznali, Unija je bila „zatečena i iznenađena“ silinom pobune građana. Tadašnji šef britanske diplomatije Vilijam Hejg (William Hague) ocijenio je da su demonstracije u BiH bile „poziv na buđenje međunarodne zajednice“ i - Britanija se probudila. Pod Hejgovim vodstvom, uz tijesnu koordinaciju sa SAD, Njemačkom i Francuskom, počelo je skiciranje plana za BiH.

Ako se reforme budu provodile, BiH će, plan je Zapada, biti nagrađena. Ako toga, međutim, ne bude, Zapad će sankcionirati BiH i njene političare. O ovom drugom segmentu u zapadnim prijestonicama trenutno se previše ne govori. No, „Dnevnom avazu“ rečeno je da će Zapad biti direktan, a potom i oštar.

- Našim novcem vlast se održava u životu. Mi dajemo za plaće i penzije, krpimo budžetske rupe, izdvojili smo ogroman iznos, veći nego što ste očekivali, za sanaciju posljedica poplava. Ako vaši vlastodršci odbiju reforme koje tražimo, to znači da možete i bez našeg novca – rekao nam je jedan visoki zvaničnik EU govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Finansijski dio

Da takva spremnost sasvim ozbiljno postoji, svjedoče i izjave novog britanskog šefa diplomatije Filipa Hemonda (Philip Hammond) da su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka znatno uključeni u novi plan za BiH. Uz njih, BiH može računati i na najmanje 550 miliona eura pomoći EU iz tzv. IPA, odnosno fondova pretpristupne pomoći.

Ako reformi ne bude, BiH će izgubiti ne samo evropsku perspektivu nego i milijarde maraka pomoći! Pred BiH je vrlo jednostavan izbor: ili će se odlučno okrenuti reformama koje će njenim građanima, u prvom redu, donijeti bolju budućnost, ili će još dublje potonuti u stagnaciju i samoizolaciju. A nema vlasti koja to može preživjeti.

Prerastanje u inicijativu EU

Ministri vanjskih poslova država  EU već u ponedjeljak, 17. novembra, na sjednici Vijeća za vanjske poslove (FAC) raspravljat će o njemačko-britanskom planu. Formalna odluka o tome mogla bi se donijeti ili 17. novembra ili, vjerovatnije, 12. decembra, kada bi FAC trebao zadužiti Evropsku komisiju da pristupi razradi detalja plana.

Radončić prinio ambasadore Njemačke i Velike Britanije

U prostorijama SBB-a predsjednik ove stranke Fahrudin Radončić jučer je imao zajedničke razgovore s ambasadorom Republike Njemačke Kristijanom Helbahom (Christian Hellbach) i ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Edvardom Fergusonom (Edward).

Njih trojica razgovarala su o britansko-njemačkom planu, odnosno o dokumentu o novom pristupu prema BiH. Nakon upoznavanja s detaljima, predsjednik SBB-a iskazao je veliko zadovoljstvo sadržajem mape puta za napredak ka EU i istakao da je to veliki podstrek svim političkim subjektima u BiH da naša zemlja krene putem ekonomskog i političkog ozdravljenja i snažno zakorači ka euroatlantskim integracijama.

Dvojica ambasadora istakla su spremnost svojih vlada da ulože ozbiljan napor da se pomogne BiH i očekivanja da će domaće vlasti prepoznati svoju šansu, ali i odgovornost u provođenju reformi koje će izuzetno pomoći BiH.

550 miliona eura čeka BiH u IPA fondovima