Klizište koje je pogodilo naselje Bare pokrenulo se kada to niko nije očekivao. U prošlogodišnjim majskim poplavama, kada je pola države bilo pod vodom i kada su registrirane stotine klizišta, u Barama niko o tome nije razmišljao. Zbog toga je ova tragedija još više šokirala Kakanjce, koji s pravom pitaju ko je odgovoran za ovo što ih je zadesilo.
Novoizabrani direktor Rudnika mrkog uglja Kakanj Elvedin Čobo za "Dnevni avaz" je kazao da se još od 1956. godine s pogona separacije na Bare dovozi otpadni materijal, tzv. jalovina.
Stoga je pitanja mnogo, od toga ko je sagradio stambene objekte u podnožju odlagališta, do toga je li se išta moglo uraditi na sprečavanju pokretanja tla.
- Zbog načina odlaganja otpada tu su se formirale kule s oštrim kosinama. Ali, činjenica je i da se iz rudnika sedamdesetih godina prošlog stoljeća prestalo s odlaganjem jalovine - naglašava Čobo.
Barake koje su srušene u klizištu sagrađene su iz fonda solidarnsoti sistema bivše države. U njima su živjele porodice slabijeg imovinskog stanja.
- I mene zanima ko je odlučio da se 1986. godine u podnožju takve jedne deponije sagrade kuće. Sumnjam da postoje i građevinske dozvole za njih. Bolje nam je svima da iz ovog izvučemo pouku, ali, nažalost, skupe su greške na kojima učimo - riječi su Čobe.