Trebinjska porodica Pažin, koju čine Ognjen i Žanela sa sinovima Petrom i Pavlom te Ognjenovi roditelji Dragan i Plana, obaveze za najveći hrišćanski blagdan pravično su rasporedili na sve članove.

Zapaljene svijeće

- Moja obaveza je da usiječem i unesem badnjake i to dva na Badnje veče po povratku iz hrama, a treći ostavljamo za mali Božić, koji se proslavlja sedam dana nakon Božića. Pomažu mi sinovi, a unosimo ih između dvije zapaljene svijeće i prinosimo do vatre, koja gori u peći - priča Ognjen.

Žanela dodaje da je za djecu posebna radost sjedenje na slami koja se također unosi na Badnje veče te darovi koje dobiju za Božić.

- Obaveza bake je da za djecu ispeče specijalni, tzv. čobanski kolač, koji oni zagrizaju po tri zagriza, koji se ostavljaju da se na Božić stave pored svijeće sa žitom, što simboliše Svetu Trojicu, zajednicu, jer sve biva od oca kroz sina u Duhu svetom. Nastojimo da i u ovim gradskim uslovima makar malo dočaramo tradiciju. Na Božić ujutro nam dolazi polaznik, rođak, s kojim lomimo česnicu. Prije dolaska polaznika ukućani se omrse mesom, okrećemo česnicu, palimo Božićnu svijeću i mirbožimo se - objašnjava Žanela.

Moderna jela

Baka Plana nam je ispričala da se za Božić tradicionalno priprema česnica, koja se peče na Božić rano ujutro, skrob (jelo od kukuruznog brašna, masla, sira iz mijeha), pečenica koja se ispekla na Badnji dan, a pripremila dan prije na Tucin dan, a nekada se na suhom mesu kuhao krompir, ali su danas to zamijenila moderna jela.

Najljepše na selu

Baka Plana prisjeća se da su najljepše proslave Božića u seoskom ambijentu.

- Prosipala se slama, na kojoj su sjedila djeca, a starije žene bi djeci davale kocke šećera. Unosili su se badnjaci, koji su posipani vinom, a onaj koji unosi badnjak posipan je žitom isto kao i polaznik i bila je svečana trpeza - kaže Plana, a djed Dragan dodaje da su na selu na Badnje veče palili svijeće u stajama i čobani bi zagrizali kolač s tri strane.