Bosna i Hercegovina već godinama dobiva tek mrvice od stranih investicija koje pristižu u našu regiju. Dok Makedonija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Hrvatska svake godine započnu barem po jednu kapitalnu investiciju sa stranim partnerima, BiH uspjehom smatra čak i kada bude otvoren novi kiosk. 

Tihi bojkot

Takvoj situaciji umnogome kumuju političko-rodbinske i interesne veze koje sputavaju i na perfidne načine reketiraju i najupornije ulagače. Ako se tome doda i prizvuk diskriminacije po nacionalnom porijeklu investitora, dobije se situacija u kojoj je BiH na evropskom i regionalnom začelju po stranim ulaganjima. Na to je, na određeni način, upozorila i direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) Jelica Grujić, izjavivši da je sasvim normalno i očekivano da investitori ne žele ulagati u zemlje u kojima se ne osjećaju dobrodošlo. Pojašnjava da, osim otvorenih i javnih blokiranja pojedinih investicija, značajnije odbijanje čini latentni i tihi bojkot.

- To investitori veoma lako osjete i preusmjeravaju svoje investicije tamo gdje ne doživljavaju takav otpor - istakla je Grujić.  

Najbolji primjer takvog ponašanja, a potvrdila je to i direktorica FIPA-e, jeste odnos prema ruskim investicijama, posebno u Federaciji BiH. Skoro istovremeno kada je vodeća farmaceutska kompanija u BiH „Bosnalijek" objavila impozantne poslovne rezultate u prošloj godini (kakvim se malo koja kompanija u BiH može pohvaliti), Državno tužilaštvo pokrenulo je istragu o navodnim nepravilnostima prilikom ulaska ruskih investitora u vlasničku strukturu „Bosnalijeka". 

Grujić: Upozorila na diskriminaciju

Naravno, niko normalan ne spori pravo tužilaštva da vodi i otvara istrage, ali bode oči činjenica da se isto to pravosuđe, kao i nesposobna vlast sa SDA na čelu, godinama oglušuju o upozorenja i apele radnika desetaka uništenih i opljačkanih bh. preduzeća da poduzmu nešto i procesuiraju one koji su ih pokrali i opljačkali. 

I tako, umjesto da odgovore hiljadama prevarenih radnika ko je kriv za propast „Aide", „Konjuha", „Hidrogradnje", „Vranice", „Livnice čelika" Tuzla... politički lešinari i njihovi pravosudni egzekutori svoju pažnju, vrlo revnosno, fokusiraju na jednu od rijetkih uspješnih kompanija, pokušavaju naći mrlju u načinu na koji je jedna od vodećih ruskih farmaceutskih kompanija ušla u vlasničku strukturu „Bosnalijeka".

Pokradeni milioni

Situacija je apsurdna. Nesposobnoj vlasti i politički instrumentaliziranom dijelu pravosuđa ne odgovara investicija koja je samo prošle godine po osnovu direktnih i indirektnih poreza državi BiH donijela 12 miliona maraka. 

Na drugoj strani, oni koji su istoj toj državi ukrali milione nisu predmet tužilačkih istraga. Takvi „biznismeni" s političkom zaleđinom, čini se, briga su samo ojađenih radnika koji svakodnevno protestiraju u Tuzli i drugim bh. gradovima.