BIH

Vakcine protiv bjesnila poskupjet će čak 50 posto?

ALARMANTNO Upozorenje iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona

A. ARNAUTOVIĆ

17.1.2015

Cijene vakcina protiv bjesnila koje građani primaju nakon ujeda pasa lutalica mogle bi poskupjeti za čak 50 posto, potvrdila nam je dr. Azra Džaferagić-Franca iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona (ZJZ TK).

To će se desiti ako Imunološki zavod iz Hrvatske, zbog internih problema, eventualno smanji proizvodnju.

Osigurati sredstva

- U posljednjih šest godina, od kada se antirabična zaštita provodi u ZJZ TK, serum i vakcine dobivali smo od Federalnog zavoda za javno zdravstvo i sredstava koje je osiguravao Zavod zdravstvenog osiguranja TK. Nabavka se vrši na entitetskom nivou, a do sada je serum nabavljan od Imunološkog zavoda iz Hrvatske - kazala je dr. Džaferagić-Franca.

Prema njenim riječima, zbog unutrašnjih previranja u Imunološkom zavodu postoji mogućost da se situacija iskomplicira u narednom periodu, što bi za posljedicu moglo imati smanjenje proizvodnje seruma.

- To znači da će se morati pronaći novi dobavljači iz šireg okruženja, s tim da se sada zna da su njihove cijene antirabičnog seruma znatno više, što će u konačnici značiti da ono što sada košta 2.000 KM vrlo brzo će koštati 2.000 eura - smatra naša sagovornica.

Inače, nakon ujeda psa lutalice, svaki pacijent koji se javi u ZJZ TK biva pregledan, ugrizna rana mu bude odrađena i on dobije upute kako da provodi određenu terapiju.

Smrtni slučaj

- Posljednji smrtni slučaj usljed bjesnoće zabilježen kod nas bio je 70-ih godina prošlog stoljeća. Bitno je pridržavati se rokova zbog perioda inkubacije, stoga građane najčešće zanima hoće li zakasniti s terapijom koja se treba primiti unutar 48 sati od nastanka ugriza. Ako nam je pacijent upućen iz porodične medicine, on je već tamo primio vakcinu protiv trovanja krvi, u narodu znanu kao tetanus - navodi dr. Džaferagić-Franca.

Rasne lutalice

- Godišnje se na području Tuzle zabilježi do 480 ugriza. Zabrinjava nas i činjenica da je na ulicama sve više napuštenih  rasnih pasa koji nisu adaptirani na uvjete života vani, jer su navikli da se o njima neko brine i da ih hrani. Takvi psi su izrazito agresivni. Grad mjesečno zbrinjava 25 pasa, što je nedovoljno - ističe dr. Džaferagić-Franca.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.