Lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić za “Dnevni avaz” kaže da će se vlast u RS, ukoliko realizira referendum, suočiti s istom onom dilemom u razgovorima s EU koju danas ima grčki premijer Cipras.
Tri pitanja
- S jedne strane, morat ćemo da provedemo ono što je referendum definisao, a, s druge, suočit ćemo se s tim da je to gotovo nemoguće provesti u stvarnosti - smatra Čavić.
Koji aspekti referendumskog pitanja smatrate nepotrebnim i suvišnim?
- Referendumsko pitanje ima zapravo tri pitanja. Jedno je o spornosti zakona nametnutih od OHR-a. Drugo je o posebnosti odluka koje su potpisali Sud i Tužilaštvo BiH. I konačno, treće pitanje odnosi se na primjenu tih odluka na teritoriji RS. Svako od ovih pitanja nosi specifičnu težinu.
Šta je, prema Vama, sporno u tim pitanjima?
- Ako su sve odluke visokog predstavnika neustavne i nelegitimne, zašto se u referendumskom pitanju apostrofiraju samo Sud i Tužilaštvo? I kako je moguće da manjina neustavnih ustanova bude nelegitimno, a sve ostalo legitimno? Nedopustivo je da parlament RS radi na osnovu ovakve selektivnosti.
Sud i Tužilaštvo BiH iza sebe imaju čitav niz odluka i presuda. Osporiti legitimitet ovih ustanova na teritoriji RS znači osporiti i legitimitet tih odluka i presuda. Šta onda s onima koji su osuđeni? Šta ćemo s postupcima u kojima je Tužilaštvo BiH otvorilo istrage? Šta ćemo sa sudskim postupcima koji su otvoreni? Šta ćemo ako SIPA nastavi da djeluje u skladu sa zakonom koji postoji na nivou BiH i ako po nalogu Tužilaštva BiH nastavi da djeluje na teritoriji RS? Da li će policija RS spriječiti takvo djelovanje?
Strukturalni dijalog
Da li će?
- Ova odluka o referendumu je ista kao i ona prošla iz 2011. godine, s istom namjerom i istim ciljem - da se poboljša pregovaračka pozicija u strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa. U zajedničkoj izjavi Ketrin Ešton i Milorada Dodika uopšte nije postavljeno pitanje ustavnosti i legitimnosti postojanja Suda i Tužilaštva BiH. Vlast je tada odustala od teze da su ove ustanove neustavne i u sporazumu s Ketrin Ešton formulisali su četiri grupe pitanja koja će se rješavati u postupku strukturalnog dijaloga kako bi se unaprijedio pravosudni sistem u RS.
Zaustavljanje istraga o aferama
Želi li vlast u RS na ovaj način zaustaviti neke istrage koje je Tužilaštvo BiH pokrenulo, poput istrage o prodaji robne kuće “Boska”?
- Kada je na površinu izbila afera o “Bobar banci” i kada je stečajni upravnik Savo Ševaljević utvrdio brojne kriminalne radnje, slučaj je preuzelo Okružno tužilaštvo u Bijeljini. Naprosto je bilo prinuđeno da to radi, jer je, između ostalog, nestalo deset miliona maraka koje su postojale u papirima, ali ne i u trezoru banke. Fizički nije postojalo. Više od 300 radnika je mobingovano, digli su fiktivne kredite, stavili hipoteku na svoju imovinu, a nisu vidjeli ni fening od svojih kredita.
Okružno tužilaštvo je taj predmet proslijedilo Specijalnom tužilaštvu RS, a ono je odbilo da ga preuzme. Onda je Okružno tužilaštvo taj predmet uputilo Tužilaštvu BiH. Nakon toga imamo inicijativu da se Tužilaštvo BiH ukine. Šta ja treba da zaključim iz toga? Specijalno tužilaštvo RS nije željelo vrući krompir u svojoj ruci. Ako ukinemo Tužilaštvo BiH, ukinut ćemo istragu o “Bobar banci”, ali i o mnogim drugim aferama.
