Tropske temperature uzimaju danak poljoprivrednicima. Rijeka Spreča, koja je od maja do avgusta prošle godine u više navrata poplavila Sprečko polje i pričinila milionske štete, jučer je na pojedinim mjestima skoro pa presušila. Ribari Ekološko-sportsko-ribolovnog društva “Drijenča” kažu da je riba u opasnosti, nedostaje joj kisika pa bježi ka obalama.
Peradari ne spavaju
Ugrožene su i poljoprivredne kulture, posebno kukuruz i povrće, kojima nedostaje vlage. Ipak, najdramatičnije stanje je u peradarskoj proizvodnji, po kojoj je Gračanica poznata u BiH.
Prema riječima predsjednika Udruženja peradara Tuzlanskog kantona Mevludina Kahvedžića, peradari ne spavaju, boreći se da im toplotni udar ne uguši perad.
- I ranije, kada su i niže temperature od ovih sadašnjih pravile velike štete, znalo se desiti da hiljade komada peradi uginu od vrućine. Borimo se da sačuvamo perad u svojim farmama. U tovu imam tri hiljade komada brojlera, nabavio sam veliki ventilator pa farmu rashlađujem. Uz to, krov, vrata i prozore farme nekoliko puta na dan polijevamo vodom - kaže farmer Husein Okić iz Stjepan Polja kod Gračanice.
Foto: Avaz (Farmer Okić: U farmi ugradio veliki ventilator)
I na području Bosanske Gradiške stanje je teško.
- Navodnjavanje je jedina šansa za ovdašnju poljoprivredu. Ne smije nas zavarati prošla godina, koja je bila ekstremno vlažna, po pravilu nakon takve godine dolazi nekoliko sušnih - kaže agronom Momir Cvjetković.
Jedina egzistencija
Poljoprivrednici se dovijaju na razne načine kako bi spasili usjeve, pogotovo kukuruze, koji su sve do početka jula bili u odličnom stanju.
Foto: H. Čalić (Rijeka Spreča skoro presušila, ribe bježe obalama)
- Zajedno s ukućanima navodnjavamo kukuruz noću i rano ujutro. Svjesni smo da, ukoliko ne bude kukuruza, moramo redukovati stočni fond, a to nam je jedina egzistencija - kaže poljoprivrednik iz Nove Topole Slavko Vranić.
Nebriga i neodgovornost vlasti
Značajnije navodnjavanje u Lijevče polju odvija se na parcelama nekadašnjeg kombinata “Mladen Stojanović” iz Nove Topole, gdje koncesionari mahom uzgajaju krompir, kukuruz i krmno bilje. Ipak, nebriga i neodgovornost lokalne i entitetske vlasti dovele su do smanjenja površina pod navodnjavanjem.
Više od 100 hektara s podzemnim cijevima za navodnjavanje pretvoreno je u građevinsko zemljište, gdje se grade benzinske pumpe, poslovni i drugi objekti.