Novčane transakcije iz svijeta prema Bosni i Hercegovini pod velikom su prismotrom istražnih institucija koje se bave sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma. Kao posljedica toga, nekada rutinsko slanje i preuzimanje novca sada je otežano i duže traje, saznaje “Dnevni avaz”.
Osobe s takvim iskustvima, iako su, kako tvrde, prometovale novcem koji je legalan i nema nikakve veze s nečasnim radnjama, imale su, kako nam je potvrđeno, znatne probleme.
Visok rizik
Posljedica je to, kako saznajemo, odluke Moneyval komiteta Vijeća Evrope od 1. juna prošle godine, koji je tada pozvao države članice da u poslovnim odnosima s klijentima iz BiH, zbog nekooperativnosti naše države i nedonošenja traženih izmjena u Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Krivičnom zakonu, primjenjuju pojačane CDD mjere.
Ove mjere primjenjuju se u poslovnim odnosima sa svima koji su klasificirani kao klijenti visokog nivoa rizika, kako u domaćem tako i u međunarodnom platnom prometu. U međunarodnom platnom prometu klijenti su banke, koje za svoje klijente vrše međunarodna plaćanja i naplatu njihovih potraživanja.
Kako nam je objašnjeno u Agenciji za bankarstvo FBiH, Moneyval je ovu objavu 19. septembra prošle godine, poslije usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, revidirao, ali je poziv na primjenu pojačanih CDD mjera ostao na snazi.
Direktive EU
- Moneyval komitet je 12. decembra 2014. godine, kako još nisu bile usvojene tražene izmjene Krivičnog zakona, pojačao sadržaj objave, tako da je poziv za primjenu pojačanih CDD mjera još na snazi. I nakon usvajanja izmjena Krivičnog zakona, koje su izvršene u 2015. godini, poziv za primjenu pojačanih CDD mjera ostao je na snazi – potvrđeno je jučer našem listu u FBA.
Kako objašnjavaju, primjena CDD mjera propisana je međunarodnim standardima - FATF preporuke i EU direktive, a svaka država uređuje ovu oblast svojim zakonima koji moraju biti usklađeni s tim međunarodnim standardima.
- Primjena pojačanih CDD mjera za rezultat može imati produženje vremena izvršenja transakcije. Do ovog produženja dolazi jedino u slučajevima kada se neka transakcija označi sumnjivom i traje onoliko dugo koliko traje provjera te transakcije od relevantne finansijsko-obavještajne jedinice. Međutim, o ovome ne postoje jedinstvene statistike u BiH, jer se eventualne provjere vrše izvan granica naše države – naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Banke: Poštujemo pravila
U nekoliko banaka koje smo kontaktirali u vezi s ovim pitanjem kazali su nam da djeluju u skladu s važećim procedurama, poštujući sva relevantna domaća i međunarodna pravila i propise u poslovanju, da imaju usklađeno poslovanje sa zakonskom regulativom, što, između ostalog, podrazumijeva i tehnike i mehanizme provjere svih sumnjivih transakcija, da nemaju negativnih iskustava u smislu dužeg čekanja na prijem novca…
U Centralnoj banci BiH kazali su nam da ih nijedna njihova inozemna korespondentna banka nije kontaktirala u vezi s ovim pitanjem, kao ni domaća komercijalna banka.