U pjesmi opjevan, u priči ispričan, u drami odigran, u historiji zapisan, u narodu živ dok je svijeta i vijeka, zapisano je u predgovoru historičara Husnije Kamberovića o Husein-kapetanu Gradaščeviću, koji je umro prije 181 godinu - 17. avgusta 1834. 

Pravi vojnik

Husein-kapetan Gradaščević, Zmaj od Bosne, najpoznatiji borac za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu, čovjek koji je bez ustručavanja i hrabro digao glas protiv ugnjetavanja velike svjetske sile onog vremena, jarma Osmanskog carstva, umro je u Istanbulu u svojoj 32. godini. 

Do danas Bosna čeka svog Zmaja, jer posmrtni ostaci nikada nisu vraćeni u BiH!

Husein-kapetan Gradaščević: Ustao protiv turskog jarma 

Muhamed Bego Gradaščević, sin Mustajbega Gradaščevića, unuk hadži Muhamed-bega Gradaščevića zvanog Hadžibeg, sina rođenog brata Husein-kapetana Gradaščevića, i danas živi u rodnoj kući Husein-kapetana, koja je sagrađena 1786. godine.

- Navodno je njegov mezar na Ejubu u Istanbulu, Turska. Došlo je do prenošenja tih mezarja, ali su ostali nišani. Svi žele da se prenesu ostaci, ali uvijek negdje koči, neka se podmukla šutnja pojavi - kaže Bego Gradaščević. 

Ističe da će povodom godišnjice smrti Huseina Gradaščevića biti organizirana tribina, odnosno historijski čas o njegovom životu i djelu. 

- Postojalo je mnogo opcija da se ostaci prenesu u Gradačac. Mnogi ljudi su nudili pomoć, pa da pred turbetom čuvaju stražu kao pravom vojniku. Rahmetli Adil-beg Zulfikarpašić mi je slao svog prijatelja, uvjeravao me da će i on snositi troškove. Ali, eto, svake godine, osim novinara, na ovaj datum rijetko ko da zovne, da priča o tome. Ovi naši na vlasti odu u Tursku, kunu se u nekakvo prijateljstvo s Turcima, a nikako da poduzmu konkretne korake - priča Bego Gradaščević. 

Godišnjicu smrti ovog velikana, nažalost, zvanične institucije u BiH ni na koji način ne obilježavaju. Jedini političar koji je najavio da će raditi na vraćanju ostataka Husein-kapetana Gradaščevića u BiH je Fahrudin Radončić, lider SBB-a. Radončić je, za razliku od onih koji se kunu u identitet bošnjačkog naroda, prepoznao značaj ličnosti Huseina Gradaščevića za historiju i identitet bošnjačkog naroda.   

Mezar u Istanbulu: Na današnji dan 1834. umro veliki borac za nezavisnost Bosne

Je li otrovan

Ugledni profesor historije Enver Imamović kaže da je Gradaščević, uz Kulina bana i kralja Tvrtka, najvažnija historijska ličnost u borbi za nezavisnost Bosne.

- Događaji koje je pokrenuo Husein-kapetan Gradaščević imali su oslobodilački karakter od turske okupacije. Bila je to borba za dobivanje autonomije. Njegov pokret su podržavali muslimani, ali i katolici iz sjeverne Bosne, Posavine, koji su ustali protiv turskog jarma - ističe Imamović. 

Podijeljena su mišljenja historičara o tome je li Gradaščević umro prirodnom smrću ili je otrovan. Halid Kadrić, poznavalac historijskih prilika u BiH, za naš list kaže da je mnogo više argumenata koji idu u prilog teoriji da je otrovan. 

- Govore da je bio bolestan, ali zar bi sultan htio da mu takav bolestan čovjek dođe? Svi kapetanovi ahbabi su protjerani, ali Husein-kapetana sultan je ostavio kod sebe, da mu je na očima. Vezir je jedanput pitao sultana zašto ga toliko dugo drži, zašto ne odluči ili da ga smakne ili da ga pusti, ovaj odgovara: „Pa koliko puta je Husein-kapetan porazio našu vojsku, a ti mene pitaš što mi treba takav čovjek.“ Dakle, Husein-kapetan je bio itekako zdrav u to doba - pojašnjava Kadrić. 

Zašto se nije smjelo znati da je ubijen

- Činjenica da je odbio sve sultanove prijedloge, ne samo da bude u Bosni vezir već da bude prvi do njega, najuvjerljiviji je razlog da nije umro prirodnom smrću. Zašto se nije smjelo znati da je Husein-kapetan otrovan, ubijen? Nije jer je sultan morao bečkom caru dati garanciju da Husein-kapetan neće biti pogubljen, inače ga Austrija ne bi isporučila - ističe Halid Kadrić. 

Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira k’o dorata svoga, govorio je Husein-kapetan Gradaščević