Za izgradnju Drinskog nasipa od oko 34 kilometra, koji će biti finansiran kreditom Svjetske banke u iznosu od 13,8 miliona dolara, bit će neophodno izvršiti eksproprijaciju, odnosno oduzimanje plodnog zemljišta pored Drine mještanima nekoliko semberskih sela, Janje, Kojčinovca, Amajlija, Popova i Međaša. 

Najplodnije zemljište

Vlasnici zemljišta su nezadovoljni iznosima novca koji im je ponuđen za obeštećenje. Ističu da su njihove parcele najplodnije zemljište u Semberiji, s kojeg se mogu i po dva puta godišnje ubirati prinosi.

Samo jedna etapa izgradnje Drinskog nasipa u Janji i Kojčinovcu od oko 2,8 kilometara podrazumijeva oduzimanje oko 134 hektara najplodnije semberske oranice. Na tom potezu je više od stotinu vlasnika zemljišta koji ne pristaju na oduzimanje oranica, iako se radi o projektu koji je od općeg interesa.

Braća Stevan i Ljubomir Stjepanović iz Kojčinovca kažu da su mještani ogorčeni zbog činjenice da će im biti oduzeto najplodnije zemljište. Stevan (55) kaže da on i njegov brat žive isključivo od poljoprivrede, a oko četiri hektara zemljišta naslijedili su od oca.

- To su njive koje nas nikad ne izdaju. Nikada Drina nije došla do naših njiva. Oni to nama ne mogu ni platiti, a ni nadoknaditi bilo kakvim parama. Ljudi su ogorčeni i nezadovoljni. Predviđena je izgradnja nasipa širokog oko 40 metara. Spominje se cijena za obeštećenje od dvije marke po kvadratnom metru, što je smiješno. Nema cijene za tu zemlju. Nije nas izdala ni za vrijeme velikih suša, a ni za vrijeme poplava. Opština je svojevremeno dala kvalitetnu zemlju u koncesiju na rok od 15 do 20 godina. Oni nemaju zemljište sličnog kvaliteta koje bi nam mogli ponuditi za zamjenu. Mi njih nećemo tužiti, a oni nas neka tuže - kaže Stevan Stjepanović.

Kao gram zlata

Ljubo Maletić, mještanin Kojčinovca, također potvrđuje da su mještani nezadovoljni, a ima ih puno u ovom selu, i traže pravičnu nadoknadu u zemljištu, a ne novac.

- Ovo nije 1945. godina pa da se oduzima zemlja seljacima. Država je uništila i rasprodala sve fabrike, uništila šumu, ostala je samo poljoprivreda. Na ovom području gram zemlje je vrijedan koliko i gram zlata. Niko od nas nije protiv nasipa, ali trebalo ga je drugačije projektovati, da nasip ne prolazi kroz srce najplodnijih njiva. Neka oni ponovo izađu na teren i neka se pozabave ozbiljno projektovanjem nasipa - kaže Maletić.

Sead Šerifović iz Janje kaže da je projektom predviđeno da mu za potrebe izgradnje nasipa oduzmu oko dva dunuma najkvalitetnije zemlje. Međutim, i ono što bi ostalo za njega, bilo bi u tom slučaju neupotrebljivo.

- Moja šesteročlana porodica živi od poljoprivrede. Drugih izvora prihoda nemamo. Nasipom se želi odbraniti Bijeljina od poplava i ja to razumijem. Međutim, nama ne nude adekvatnu zamjenu za naše zemljište. Na mojoj njivi moguće je organizovati i dvije žetve, odnosno berbe godišnje. Može se saditi rani i pozni kupus, što je neizvodivo na drugim parcelama. Neka mi kupe parcelu istog kvaliteta pa ću pristati na zamjenu - kaže Šerifović, ističući da njegova njiva pored Drine nikada nije plavljena, jer je kilometar udaljena od glavnog riječnog toka.

Mještani Janje ističu da njih ni ranije nije ugrožavala Drina, već rijeka Janja, koja je plavila i naselje i oranice.

Iz Ministarstva tvrde da će biti osigurana pravična nadoknada 

Mihajlo Stevanović, koordinator projekta izgradnje Drinskog nasipa, u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kaže da je projektna dokumentacija izrađena u 2015. godini i da je pravovremeno prezentirana i lokalnoj zajednici i mještanima semberskih sela kroz koja prolazi Drinski nasip.

- Svjetska banka insistira na pravičnoj nadoknadi i na planu preseljenja, kao da je u pitanju izgradnja hidrocentrale. Oni su insistirali da se organizuju javni uvid i javno izlaganje projektne dokumentacije. Organizovane su do sada tri javne rasprave, u Janji, Amajlijama i Popovima. Vodit će se računa i o takozvanim „socijalnim slučajevima“, porodicama kojima je to zemljište glavni izvor prihoda. Kada je trasa povučena, vodilo se računa i o tome da ona ide rubom parcela. Ovo jeste opšti interes i građani to moraju imati u vidu. U Janji će biti otkupljeno oko 20 hektara zemljišta od 150 vlasnika. To su, uglavnom, parcele površine dunum i nešto više. Svi će biti pravično isplaćeni i ne očekujem veće nezadovoljstvo ljudi - kaže Mihajlović.