Mislim da će HDZ prihvatiti promjenu Izbornog zakona koja u sebi mora sadržavati odluke Evropskog suda za ljudska prava, jer čini mi se da se nakon razgovora koje su imali sa predsjednikom Evropske pučke partije Žozefom Dolom u Briselu, i nakon sastanaka s predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom, jednostavno Evropa ne udaljava od stavova koje je zauzeo Sud u Strazburu, i traži da Bosna i Hercegovina napokon počne primjenjivati Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, uključujući presude Suda u Strazburu koje su donesene po tvoj konvenciji, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci.
Kako komentirate inicijativu Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je najavio je kako će pokrenuti inicijativu za redefiniranje stava u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno da bude zadržana sadašnja odredba Ustava BiH da Republika Srpska bira Srbina za člana Predsjedništva BiH. Je li to pokušaj zajedničkog udaljavanja od presuda Evropskog suda za ljudska prava od stranaka iz RS i HDZ-a?
- Mislim da je ovaj stav gospodina Dodika na liniji s njegovim stavom da, dokle god je Republika Srpska jedna izborna jedinica, njima je sasvim svejedno šta će pisati pred imenom kandidata, ali mora biti iz Republike Srpske, što, uostalom, Ustav i govori. To jednostavno pokazuje koliku jačinu osjeća SNSD na domaćem terenu.
Odnosi li se to na neko približavanje sa stavovima HDZ-a je pitanje, jer čini mi se da je HDZ, uprkos svojoj lokalnoj snazi, ipak stranka koja je podložna pritiscima i utjecajima, ne samo iz Republike Hrvatske nego i iz Evrope koja indirektno preko Republike Hrvatske može da oblikuje stavove HDZ-a. Mislim da će HDZ prihvatiti promjenu Izbornog zakona koja u sebi mora sadržavati odluke Evropskog suda za ljudska prava, jer čini mi se da se nakon razgovora koje su imali sa predsjednikom Evropske pučke partije Žozefom Dolom u Briselu, i nakon sastanaka sa predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom, jednostavno Evropa ne udaljava od stavova koje je zauzeo sud u Strazburu, i traži da Bosna i Hercegovina napokon počne primjenjivati Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, uključujući presude suda u Strazburu koje su donesene po tvoj konvenciji.
Jednostavno, ne možemo se uvijek pravdati pred Evropom da smo previše specifični i da se kod nas Evropska konvencija ne može primjenjivati, jer time, jednostavno, stavljamo doznanja da nismo spremni da uđemo u EU.
Dakle, Vi smatrate da je preduvjet za izmjenu Izbornog zakona implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava?
- Upravo je sada potrebno naći kompromis kako to oboje učiniti u isto vrijeme. Čini se da je zadnja izjava gospodina Čovića bila na liniji, da i bez promjene Ustava možemo usvojiti izmjene Izbornog zakona, što bi bilo u suprotnosti s evropskim konvencijama i onim čime se HDZ neopravdano kiti, da su oni nosioci evropskih vrijednosti i ideje u Bosni i Hercegovini.
Može li se EU, kao zajednica koja je utemeljena na građanskim pravima, dići ispod bazičnih principa na kojima se temelji?
- Sigurno ne može ići protivno samoj konvenciji i odlukama koje je donio Sud u Strazburu, i to u nekoliko navrata. Presuda "Sejdić i Finci" bila je samo prva, međutim, nakon toga imamo presude u slučaju "Zornić i Pilav" koje su apsolutno na istom fonu, a to je da građani BiH moraju biti ravnopravni, moraju imati ravnopravan pristup i pravu glasa i pravu kandidiranja.
Diskriminacija već postoji, HDZ-ovim prijedlozima dodatno se proširuje, što bi se odrazilo na nejednaku vrijednost glasa po najveći dio građana, a što je sa stanovišta evropskih pravnih normi nedopustivo.
- Naravno, jer naše dijeljenje na konstitutivne i nekonstitutivne dovodi nas do toga da i pripadnici konstitutivnih naroda koji ne žive na "pravom dijelu" teritorije Bosne i Hercegovine, isto tako ne mogu biti kandidati niti izabrani, što je u apsolutnoj suprotnosti, čak i sa našim ustavom, a kamoli sa Evropskom kovencijom o ljudskim pravima.
Kako ste vidjeli osudu presude Suda Ujedinjenih naroda, koju su u Livanjskom kantonu izglasali zastupnici HDZ-a, odnosno deklaraciju kojom se presuda zločinačkoj šestorki osuđuje?
- Jedna takva deklaracija ni u Republici Hrvatskoj ni u EU ne može biti prihvaćena, pa ni u Bosni i Hercegovini ,gdje su ti zločini i učinjeni.
Ni u Republici Srpskoj, u NSRS, nikad nije usvojena deklaracija koja osuđuje presude Suda UN-a, ali u kantonu koji kontrolira HDZ jeste.
- Haški tribunal je nakon suđenja 161 optuženom zatvorio vrata. Nije bilo nijedne presude s kojom su svi bili zadovoljni. Uvijek je govoreno da je presuda protiv nas u korist njih, i na tome se sve završava. Jednostavno, ne postoji pravda koja može sve da zadovolji, a mi se moramo pomiriti s tim da je Haški tribunal u tom smislu najbolja stvar koja se desila.
