Građani BiH će u nedjelju, 7. oktobra, imati priliku birati osmi poslijeratni saziv Predsjedništva BiH, Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), predsjednika i potpredsjednike RS, poslanike skupština u deset kantona u FBiH. 

Satirična vijest

S obzirom na dosadašnja iskustva, izbori u BiH ponajmanje su festival demokratije u kojem se najmoćnijim oružjem, olovkom, iskazuje volja naroda i određuje politička sudbina zemlje. Godinama je izborni proces u BiH opterećen manipulacijama, prevarama, netransparentnošću, devijacijama koje nikada nisu procesuirane i sankcioniranje.

Zato je kod nas odavno ustaljeno mišljenje da izborne pobjednike odlučuju „brojači, a ne birači“, a birački odbori najslabija karika. Naravno, vladajućima to ide naruku i ništa ne žele ni mijenjati, jer i zašto bi kada su davno uvidjeli da je ključ uzimanja vlasti u biračkim odborima, čije članove biraju stranke.

Ni iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH nisu učinili ništa konkretno da u djelo pretvore svoja dugogodišnja deklariranja za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

Tako ni na ovogodišnjim izborima neće biti prozirnih glasačkih kutija, bolje kontrole biračkih odbora i unapređenja transparentnosti. Jedina „inovacija” je glasanje isključivo hemijskim olovkama s plavom tintom, dok će članovi biračkih odbora moći koristiti samo one s crvenom tintom.

Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu i jedan od inicijatora uvođenja elektronskog brojanja glasova i drugih tehnoloških inovacija koje bi spriječile izborne krađe, kaže da se od ovog ozbiljnog pitanja pravi tragikomedija.

- U 21. stoljeću, kada optičko brojanje i drugi vidovi elektronskog glasanja postaju norma, CIK-ova odluka o plavim i crvenim olovkama zvuči kao vijest sa satiričnog portala. Čak su i Filipini, zemlja sa 55 miliona glasača, proveli već treće izbore koristeći optičke skenere za brojanje glasova, čime su izborne prevare eliminirane. Skenere su nabavili od britanske firme po cijeni od oko 900 eura po komadu. To bi se na 5.000 biračkih mjesta u našoj zemlji isplatilo za samo dva izborna ciklusa, jer članove biračkih odbora, kod kojih se najviše izbornih krađa i dešava, trenutno plaćamo oko 4,5 miliona KM. No, s Bakirom Izetbegovićem u Predsjedništvu i Denisom Zvizdićem u Vijeću ministara BiH je ne samo pala iza susjeda već, evo, kaskamo i za Filipinima - kaže Arnaut.

Krivica apstinenata

Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu i također jedan od predlagača izmjena Izbornog zakona u smislu uvođenja novih tehnologija, napominje kako CIK sve više gubi povjerenje javnosti.

- Centralna izborna komisija, umjesto da bude faktor povjerenja, posljednjim dešavanjima i aferama proizvodi suprotan efekt. Činjenica je da smo država u kojoj “mrtvi glasaju”, a vladajuće nacionalističke stranke sprečavaju usvajanje izmjena Izbornog zakona, koje bi doprinijele mnogo poštenijim izborima. Zato je jedina opcija da svi oni koji se zalažu za fer i poštene izbore međusobno sarađuju u borbi protiv onih kojima je cilj ukrasti glasove - smatra Magazinović.

Inače, prema presjeku Centralnog biračkog spiska u utorak u ponoć, na njemu se nalazilo 3.381.963 glasača. Taj broj sadrži i imena 27.317 birača koji nemaju određeno entitetsko državljanstvo u Brčko Distriktu. U CIK-u su priznali da su se donedavno na spisku nalazila imena 6.000 mrtvih osoba, a da su uspjeli ažuriranjem spiska ukloniti 3.000 imena. Potvrdili su da je ostalo još 2.000 imena umrlih, ali nisu pojasnili gdje se „izgubilo“ još 1.000.

Nadalje, jedina smo zemlja u Evropi koja ni 23 godine nakon rata i potrošenih desetina milijardi maraka nije uspjela ni limene glasačke kutije zamijeniti onim prozirnim.

U BiH biračko pravo se stječe automatski s napunjenih 18 godina. Međutim, analize pokazuje da skoro polovina građana s pravom glasa u BiH godinama ne izlazi na izbore.

Razočarani, izvarani, siti praznih obećanja, ne vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti.

U zemljama stabilnih demokratija, u kojima se redovno održavaju izbori, izlaznost je obično u granicama prosjeka, ali ako dođe do nekih značajnih poremećaja u funkcioniranju njihovih društava, to obično rezultira većom izlaznošću na izbore.

U BiH je i u tom segmentu sve suprotno, jer što je stanje u zemlji lošije i izlaznost je manja.

Apstinenti, nažalost, još nisu shvatili da je njihovo neglasanje direktno davanje glasova strankama na vlasti, koje su u posljednje dvije decenije zbrinule armiju svojih glasača, a koji zauzvrat redovno izlaze na izbore i glasaju, naravno, za one od kojih imaju korist.

Koliko koštaju 

- 8,5 miliona KM koštat će ovogodišnji izbori

- 4,7 miliona KM koštat će rad biračkih odbora

- 1,2 miliona KM koštat će štampanje i pakovanje glasačkih listića

Rokovi

- 8. maja - počeo teći rok političkim subjektima za prijavu za učešće na izborima

- 24. juli - rok do kada se mogu prijaviti glasači iz inozemstva

Koga biramo

- 3 člana Predsjedništva BiH

- 42 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH

- 98 poslanika u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH

- 83 poslanika u Narodnu skupštinu RS

- 1 predsjednika i 2 potpredsjednika RS

- 289 poslanika u 10 kantonalnih skupština u FBiH