BIH

Packe EU za Zapadni Balkan: Zabrinutost zbog nedostatka slobode govora i izgradnje slobodnih medija u BiH

Radio Slobodna Evropa

21.6.2018

Dijalog između Beograda i Prištine i normalizacija odnosa, vladavina prava i neusaglašena vanjska politika stvari su zbog kojih Srbija od Evropske unije (EU) može da očekuje kritike. 

O njima će više riječi biti na samitu u Briselu 28. i 29. juna, kada će se razgovarati o svim zemljama Zapadnog Balkana koje su u prosjecu ili žele da se pridruže Uniji, i kada će im biti predočeno šta dobro rade, ali i gdje greše i šta moraju da poprave.

Osim Srbije, “na tapetu” je još pet zemalja iz okruženja, a jedna od stvari koja će posebno biti apostrofirana je i ubistvo lidera GI SDP Olivera Ivanovića, koje do danas nije rasvijetljeno.

Nacrt završnih zaključaka za svaku zemlju ponaosob je završen, predat je zemljama članicama EU, i njegovo usvajanje se očekuje na skupu kome će prisustvovati svi šefovi evropskih država i vlada, piše RSE.

SRBIJA - Vize, dijalog, vladavina prava

I ovoga, kao i mnogo puta ranije, Srbija će dobiti upozorenje da nije usklađena, tačnije da odstupa od zajedničke vanjske politike Unije, zbog čega će se tražiti postepeno usaglašavanje sa Briselom. Takođe, u nacrtu zaključaka se navodi da bi trebalo da se promijeni taj “silazni trend kao prioritetno pitanje”.

Još jedna stvar koja će biti apostrofirana, a ovih dana se o njoj govori i u medijima u Srbiji, jesu vize. Tačnije, EU će tražiti od Srbije da poštuje zajedničku politiku o vizama, i skrenuti joj pažnju na to što samoinicijativno sklapa sporazume o viznoj liberalizaciji sa određenim, trećim zemljama, zbog čega je Unija zabrinuta.

Naravno, dijalog Beograda i Prištine je nešto što je postalo nezaobilazno u svim izvještajima i razgovorima oko eurointegracija Srbije, što će biti slučaj i ovoga puta. I u slučaju Srbije, ali i Kosova, EU će izraziti zabrinutost zbog nedovoljne primene svih sporazuma iz Briselskog dijaloga. Skreće se pažnja i na sporost čitavog procesa, ali se pozdravlja, doduše zakasnili, početak rada na izradi statuta Zajednice srpskih opština (ZSO). Takođe, i ovog puta se eurointegracije vezuju za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, i u slučaju Srbije, ali i u slučaju Kosova.

Pohvale će biti upućene za ekonomske reforme, kao i posvećenost eurointegracijama generalno, a bit će data i preporuka da bi ova strateška odluka nedvosmisleno trebalo da dominira i u javnoj raspravi.

Još jedna od stvari koja se stalno, pa i ovog puta ponavlja, je vladavina prava koja je neophodna, a bit će izražena i “sve veća zabrinutost” zbog nedostatka napretka u oblasti slobode izražavanja.

KOSOVO - Ko je ubio Ivanovića?

Vladavina prava je nešto čime će Kosovo morati “pod hitno” da se pozabavi, uključujući i nezavisnost pravosuđa. Unija se posebno osvrće na to da na sjeveru Kosova “postoje posebni izazovi, naročito oni koji su vezani za borbu protiv kriminalnih mreža, a koje zahtijeva hitnu i efikasnu saradnju svih aktera”.

Ubistvo Olivera Ivanovića je takođe nešto o čemu će biti reči, a EU će od kosovskih vlasti tražiti da se otkriju i privedu počinioci.

Brisel je zabrinut i zbog deportacije šest turskih državljana sa Kosova “bez poštovanja njihovih zagarantovanih prava”, što je bio slučaj koji je doveo i do veoma ozbiljnih "trzavica" između kosovskog premijera Ramuša Haradinaja i tuskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan).

“Na tapetu” Kosovo će biti i zbog pokušaja kosovske Skupštine da ukine Specijalni sud.

Kao i u slučaju Srbije, dijalog između Beograda i Prištine takođe se ističe kao jedan od prioriteta od koga zavisi odnos Kosova i EU, i sugeriše se kosovskim vlastima da “odmah i u pozitivnom duhu” primijene sve obaveze koje proizilaze iz njega.

BOSNA I HERCEGOVINA - Želja da se “prevede” u rezultate

U slučaju BiH nije dovoljno samo da se želi ulazak u EU, već su neophodni konkretni rezultati, bit će jedan od zaključaka briselskog samita. U njima će biti navedeno da je retorika podjela tokom preduzborne kampanje u BiH usporila reforme, i da bi to moralo da se promijeni, a ističe se i zabrinutost zbog nedostatka napretka u slobodi izražavanja i izgradnji nezavisnih medija

EU će potvrditi teritorijalni integritet zemlje i podršku evropskom putu, ali će kritike dobiti političke partije koje nisu spremne na kompromise, a sugestija je i da se pitanje Predsjedništva BiH treba pokrenuti nakon izbora koji se održavaju na jesen.

BiH će dobiti upozorenje zbog vladavine prava, slabe biznis klime, nedostatka zajedničkog ekonomskog tržišta, korupcije, nebalansiranog tržište rada, ali i zbog “glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca”.

MAKEDONIJA - Sve pohvala do pohvale

Evropski savjet će pozdraviti prevazilaženje duboke političke krize u Makedoniji, ali i novoformiranu vladu što je “uspjela da povrati kulturu kompromisa time što se otvorila prema svim relevantnim faktorima, uključujući i opoziciju”.

Pohvale stižu i zbog napretka ka uspostavljanju nezavisnog sudstva i poboljšanja rada u sudovima, zbog uspostavljanja pravne odgovornosti za sva nedjela koja su iznijeta u aferi “prisluškivanje” 2015. godine, ali se ističe i da se mora utvrditi odgovornost za napad na makedonski parlament koji se desio prošle godine.

Čestitke stižu i za sve veću usklađenost zemlje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Jedina stvar koja je još uvijek bez odgovora jeste da li će Makedonija konačno, formalno, dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

CRNA GORA - Više “opipljivih” rezultata

Cjelokupni pravosudni sistem Crne Gore će, prema nacrtu zaključaka, morati da proizvede “više opipljivih rezultata, kao i jače održive dokaze”, a napredak u eurointegracijama upravo se vezuje za ovu oblast - vladavinu prava.

Crna Gora dobija podršku za dalje unapređivanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pranja novca i trgovine ljudima, uključujući efikasne istrage, krivično gonjenje i pravosnažne presude. Međutim, kritika stiže zbog napada na novinare u ovoj zemlji. Po mišljenju EU, politička debata mora da se vrati u crnogorski parlament.

Pozitivne ocjene stižu zbog ekonomskih reformi, i za veoma uspješno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike sa politikom EU.

ALBANIJA - Korupcija, kriminal, trgovina drogom

Unija će od Albanije tražiti veći napredak i intenzivniju reformu pravosuđa, ali i “opipljive i održive rezultate, uključujući i u specifičnu oblast - borbu protiv kultivacije i trgovine drogama”, kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Vlada i opozicija moraju da imaju konstruktivan dijalog u reformama koje su vezane za EU.

Usklađivanje vanjske politike sa EU će biti pohvaljeno, a bit će pozdravljena i posvećenost vlasti u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

Međutim, ono što se postavlja kao pitanje, jeste da li će Albanija konačno dobiti “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.