TURISTIČKA PATROLA

Dobro došli u Olovo, grad budućnosti koji obiluje kulturno-historijskim naslijeđem

E.TRAKO
10.07.2018 15:34

“Dobro došli u grad budućnosti”, velika tabla dočeka u posljednje vrijeme brojne goste na kapiji gradića Olovo, koji se nalazi na putu između dva velika centra - Sarajeva i Tuzle.

Po plumbumu je dobio ime. Bogat rudom, ovaj gradić danas postaje i nezaobilazna turistička destinacija. Vidi se to i na petnaestak kilometara prije grada u Sportsko-rekreativnom centru “Ajdinovići”.

Sve je lijek

Ali, prije toga, svi koji naume put ovog gradića, negdje odmah poslije kompleksa Bijambare, zapne im za oko simpatični natpis “Seljačka posla” na maloj drvenoj brvnari. To Hadžija sa svojom porodicom prodaje sve što priroda nudi.

- Heljdino brašno, čajeve, gljive, prirodne sokove. Sve što dragi Bog da, mi to uzmemo i prodajemo narodu. Nije skupo, a svaki proizvod je lijek – govori nam Hadžija, okružen svojim sinovima

  • Dženeta Helać
    Dženeta Helać

Ukaza se i tabla za skretanje prema Sportsko-rekreativnom centru “Ajdinovići”. Nešto lošiji put ne ulijeva neku sigurnost i pretjerano oduševljenje. No, kao i mnogo puta ranije, i sad je “halo-efekt” učinio svoje. Ili, što bi se u onoj pjesmi reklo: “Ne sudi po ambalaži.” Tako je i s “Ajdinovićima”.

Na glavnoj kapiji dočekuje nas Dženeta Helać.

- Dobar dan, dobro došli – pozdravlja nas Dženeta.

Kasnije nam je Amer Čulov objasnio da se osoblju strogo naređuje da ljude tako srdačno dočekuje na kapiji.

- Jer, sa glavne ceste ima 6 kilometara. Dakle, ko je krenuo u “Ajdinoviće”, nije zalutao i nije mu usput nego je ciljano krenuo ovdje – kaže Čulov.

Spuštamo se dalje prema gradu. Puca pogled na grad, izgleda kao kad se planinski potoci sliju u ravan pa svaki svoj put ima. Prelijepa panorama. Dosta zelenila. Bez dimnjaka i ostalih zagađivača. Tu je i nezaobilazni restoran “Panorama”. Gazde Zlaje nema. Ima obaveza.

- Dvije porcije gulaša i sezonsku salatu – govori kuharima dok desetak gostiju ulazi na vrata

Treba li ko šta pričati o kvalitetu usluge, hrane, gurmanske ponude kad u 13 minuta u restoran uđe 25 gostiju? Sigurno su svi ti gladni putnici dokaz kako se jede kod gazde Zlaje u njegovoj “Panorami”.

U Olovo se danas ide na liječenje. Sve zahvaljujući prirodnim blagodatima i ljudskom umijeću da te blagodati kanališe.

Jasno je da okosnicu potencijala i turističke ponude čine izvori mineralne vode. Ima devet izvorišta termomineralne vode. Jedno od tih se nalazi u centru samog grada Olova. Dovoljno je reći “Aquaterm”, gdje dolaze ljudi iz cijele BiH, ali i regiona.

Još 1887. godine vršene su analize sastava vode i njene temperature, koja je, prema zapisu iz tog perioda, iznosila 31,5 Celzijevih stepeni.

Termalno vrelo u Olovu je vrlo izdašno, vrelo je razbijeno pa voda izbija na više mjesta. Temperatura vode iznosi 36 stepeni – zapisano je.

I zapisi Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS govore o vodi jedinstvenoj po hemijskom sastavu (blago mineralizirana voda) i temperaturi u rasponu od 34 do 36 stepeni.

Senad Selimović, direktor “Aquaterma”, pokazuje nam radove radi proširenja objekta.

- Trenutnim kapacitetima ne možemo odgovoriti potrebama. Odlučili smo se na ovu investiciju od 2,5 miliona KM – otkriva nam Selimović.

U restoranu lječilišta zatječemo i goste iz Sarajeva Nedžiba Šarkića i Zajka Aladžuza.

- Lijepo, lijepo, lijepo. Svi nasmijani, osoblje, konobari, medicinsko osoblje. Samo riječi hvale – govore nam Šarkić i Aladžuz. 

Gospo Olovska

Nedaleko od centra grada je i prelijepo izletište Zeleni vir. A iznad grada Svetište Gospe Olovske.

- Gospo Olovska, moli za nas – piše iznad ulaza.

To je, kažu historičari, najstarije marijansko svetišta na Balkanu. Postojanje crkve u Gornjem Olovu je još 10. aprila 1454. godine zabilježio “Dubrovački ljetopis”. Spominje se, o čemu svjedoči ploča na ulazu, pomirenje čuvenog hercega Stjepana Kosače s Dubrovnikom i sa svojim zetom, bosanskim kraljem pa su njegove kćerke Katarina Kosača, bosanska kraljica, kao i njena sestra Marija, poslale darove Gospinoj crkvi u Olovo.

Uz samostan u Olovu veže se i ime fra Matije Divkovića, utemeljitelja bosanske franjevačke književnosti. Matija Divković je tu i umro i ukopan je. U toku je rekonstrukcija ovog vjerskog i kulturnog spomenika.

 Brojni stećci

Olovo obiluje kulturno-historijskim naslijeđem. Najznačajnija dimenzija su stećci, nadgrobni spomenici iz prošlosti BiH. Na skoro 40 lokaliteta nalaze se stećci i predstavlja najveću koncentraciju na području jedne općine. Ima ih u Jela Šumi, kraj puteljka koji od Ivanjskog brda vodi prema selu Krivajevićima, Musićima i Mramorju oko 80 spomenika, od kojih je ukrašeno 12 i koji su uvršteni na UNESCO-vu listu, u Bakićima, Kozjacima, Boganovićima, Križevićima.

Od 263 spomenika na ovim lokalitetima, ukrašen je 61. Osim stećaka, treba naglasiti i postojanje Obeliska na kraju šume Vlaškovac. Spomenik je veoma bogato ornamentisan.

NA VRH