Teško da ijedan grad u BiH ima fascinantniju sliku dobrodošlice nego Stolac. Jer, u predvorju grada na Bregavi nalazi se Radimlja, najveća i najpoznatija nekropola stećaka, to vječno počivalište dobrih Bošnjana, inspiracija pjesničkog velikana, Stočanina Mehmedalije Maka Dizdara. 

Urbana sredina

To mjesto UNESCO-ove baštine skoro svakodnevno privlači turiste iz cijelog svijeta. Broj onih koji su ove godine koračali ovim mističnim mjestom, mogao bi premašiti 9.000.

Kazao nam je to jučer, za vrijeme naše posjete Stocu, Ante Vujnović, arheolog, povjesničar i direktor Javne ustanove “Radimlja”.

- Radimlja, zaista, kod turista izaziva strahopoštovanje. Nalaze li se tu, zaista, pokojnici? Jesu li kosturi ispod toga? Koliko su stari? Ko su bili? To su nezaobilazna pitanja koja nam turisti postavljaju. U najkraćem, ovo mjesto sve njih fascinira, pogotovo kad im kažemo da su stećci na UNESCO-ovoj listi – ispričao nam je Vujnović.

Uz Radimlju, u Stocu se nalazi još jedna nekropola stećaka - Boljuni. Ove dvije nekropole zajedno broje više od 400 stećaka, a uz njih, turiste sve više privlači i stari grad Vidoški. Smješten je na uzvišenju iznad današnjeg centra Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bh. gradova. Nekada, u 17. stoljeću, bio je to najbolje utvrđen grad u BiH, a danas je česta pozornica za razne manifestacije, poput “Stolačke tarče” i “Slova Gorčina”.

Stolac krasi još jedan helenističko-ilirski grad Daorson. Sagradili su ga i u njemu obitavali Daorsi, pleme koje je u dolini rijeke Neretve živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere. Upravo im je Daorson u Stocu bio glavni grad.

U svom pripovijedanju o Stocu kao prelijepoj turističkoj razglednici Vujnović nam je kazao kako je Stolac, zasigurno, najstarija urbana sredina u BiH, jer je arheološki dokazano prisustvo čovjeka još 15.000 godine prije nove ere. U pećini Badanj pračovjek je ostavio svoj trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka, napadnutog strelicama.

Vujnović nam je ispričao i kako je malo poznato da Stolac ima najdužu tradiciju maslinarstva u Hercegovini. Svjedoči o tome i naziv naselja Masline, gdje je 1840. godine Ali-paša Rizvanbegović, suvereni vladar Hercegovine, zasadio masline. Bio je to prvi organizirani maslinik u Hercegovini.

A kad smo već kod Rizvanbegovića, dviljenje izaziva Begovina na Bregavi, stambeni kompleks ove kapetanske porodice, koja se nalazi na listi najljepših i najznačajnjih rezidencijalnih kompleksa u BiH.

Stari mlin

U samom centru grada je Sultan-Selimova ili Careva džamija, koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. U ovom gradu je 30 nacionalnih spomenika BiH, a poseban ukras Stoca i njegove kristalno čiste Bregave su mlinice.

Građene poput mostova da spajaju ljude, u njima su se mlinarskim i bojadžijskim zanatima bavile brojne stolačke porodice. I danas su neke od njih žive, poput Starog mlina, gdje se brašno počelo mljeti 1917. godine i gdje se danas možete uz prekrasne slapove Bregave opustiti uz sjajnu gastronomsku ponudu. Uz odličnu pastrmku, možda ćete biti iznenađeni koliko je u Stocu ukusna janjetina, jer u njegovoj blizini na kršnim predjelima raste posebna biljka zanovet, kojom se, kažu Stočani, ovce obilato hrane na ispaši. Nezaobilazan je čuveni med od kadulje, vrijeska, drače... sok od divljeg i pitomog šipka (nara), suhe smokve i pekmez od smokve...

Grob Moše Danona

U Stocu su i katolička Crkva svetog Ilije Proroka, pravoslavni hram Vaznesenja Hristova, ali i grob sarajevskog rabina Moše Danona, mjesto koje Jevreji izrazito poštuju.

Rabin Danon, koji je sve vrijeme vjerovao u istinu i pravdu, zavjetovao se tokom svog tamničenja da će nakon izlaska krenuti na hodočašće u Jerusalem. Svojoj pratnji i porodici dao je zadatak da ga pokopaju u mjestu na kojem se, u slučaju smrti, zadesi tokom putovanja.

Moša Danon preminuo je 1830. godine na putu prema dubrovačkoj luci pa su tako njegove kosti ostale u Hercegovini.