TURISTIČKA PATROLA U gradu na Bregavi

Stolac: Vječni grad dobrih Bošnjana

M. SMAJKIĆ
04.08.2018 12:57

Foto: Stari grad Vidoški

Teško da ijedan grad u BiH ima fascinantniju sliku dobrodošlice nego Stolac. Jer, u predvorju grada na Bregavi nalazi se Radimlja, najveća i najpoznatija nekropola stećaka, to vječno počivalište dobrih Bošnjana, inspiracija pjesničkog velikana, Stočanina Mehmedalije Maka Dizdara. 

Urbana sredina

To mjesto UNESCO-ove baštine skoro svakodnevno privlači turiste iz cijelog svijeta. Broj onih koji su ove godine koračali ovim mističnim mjestom, mogao bi premašiti 9.000.

  • Mlinice u Stocu
    Mlinice u Stocu

Kazao nam je to jučer, za vrijeme naše posjete Stocu, Ante Vujnović, arheolog, povjesničar i direktor Javne ustanove “Radimlja”.

- Radimlja, zaista, kod turista izaziva strahopoštovanje. Nalaze li se tu, zaista, pokojnici? Jesu li kosturi ispod toga? Koliko su stari? Ko su bili? To su nezaobilazna pitanja koja nam turisti postavljaju. U najkraćem, ovo mjesto sve njih fascinira, pogotovo kad im kažemo da su stećci na UNESCO-ovoj listi – ispričao nam je Vujnović.

Uz Radimlju, u Stocu se nalazi još jedna nekropola stećaka - Boljuni. Ove dvije nekropole zajedno broje više od 400 stećaka, a uz njih, turiste sve više privlači i stari grad Vidoški. Smješten je na uzvišenju iznad današnjeg centra Stoca i predstavlja odbrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bh. gradova. Nekada, u 17. stoljeću, bio je to najbolje utvrđen grad u BiH, a danas je česta pozornica za razne manifestacije, poput “Stolačke tarče” i “Slova Gorčina”.

Stolac krasi još jedan helenističko-ilirski grad Daorson. Sagradili su ga i u njemu obitavali Daorsi, pleme koje je u dolini rijeke Neretve živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere. Upravo im je Daorson u Stocu bio glavni grad.

  • Radimlja: Najpoznatija nekropola u BiH
    Radimlja: Najpoznatija nekropola u BiH

U svom pripovijedanju o Stocu kao prelijepoj turističkoj razglednici Vujnović nam je kazao kako je Stolac, zasigurno, najstarija urbana sredina u BiH, jer je arheološki dokazano prisustvo čovjeka još 15.000 godine prije nove ere. U pećini Badanj pračovjek je ostavio svoj trag, gravuru, figuru konja gledanog s desnog boka, napadnutog strelicama.

Vujnović nam je ispričao i kako je malo poznato da Stolac ima najdužu tradiciju maslinarstva u Hercegovini. Svjedoči o tome i naziv naselja Masline, gdje je 1840. godine Ali-paša Rizvanbegović, suvereni vladar Hercegovine, zasadio masline. Bio je to prvi organizirani maslinik u Hercegovini.

A kad smo već kod Rizvanbegovića, dviljenje izaziva Begovina na Bregavi, stambeni kompleks ove kapetanske porodice, koja se nalazi na listi najljepših i najznačajnjih rezidencijalnih kompleksa u BiH.

  • Kamp: Kupanje uz modru rijeku
    Kamp: Kupanje uz modru rijeku

Stari mlin

U samom centru grada je Sultan-Selimova ili Careva džamija, koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. U ovom gradu je 30 nacionalnih spomenika BiH, a poseban ukras Stoca i njegove kristalno čiste Bregave su mlinice.

Građene poput mostova da spajaju ljude, u njima su se mlinarskim i bojadžijskim zanatima bavile brojne stolačke porodice. I danas su neke od njih žive, poput Starog mlina, gdje se brašno počelo mljeti 1917. godine i gdje se danas možete uz prekrasne slapove Bregave opustiti uz sjajnu gastronomsku ponudu. Uz odličnu pastrmku, možda ćete biti iznenađeni koliko je u Stocu ukusna janjetina, jer u njegovoj blizini na kršnim predjelima raste posebna biljka zanovet, kojom se, kažu Stočani, ovce obilato hrane na ispaši. Nezaobilazan je čuveni med od kadulje, vrijeska, drače... sok od divljeg i pitomog šipka (nara), suhe smokve i pekmez od smokve...

Grob Moše Danona

U Stocu su i katolička Crkva svetog Ilije Proroka, pravoslavni hram Vaznesenja Hristova, ali i grob sarajevskog rabina Moše Danona, mjesto koje Jevreji izrazito poštuju.

Prema predaji, sarajevskog rabina Mošu Danona sa deset njegovih najbližih učenjaka zatočio je i u kulu bacio otomanski namjesnik Mehmed Ruždi-paša. No, članovi Jevrejske zajednice su oslobođeni, i to zajedničkom pobunom i peticijom građana Sarajeva svih vjerskih uvjerenja, a Ruždi-paša je nakon toga sklonjen u Travnik.  

Rabin Danon, koji je sve vrijeme vjerovao u istinu i pravdu, zavjetovao se tokom svog tamničenja da će nakon izlaska krenuti na hodočašće u Jerusalem. Svojoj pratnji i porodici dao je zadatak da ga pokopaju u mjestu na kojem se, u slučaju smrti, zadesi tokom putovanja.

Moša Danon preminuo je 1830. godine na putu prema dubrovačkoj luci pa su tako njegove kosti ostale u Hercegovini.

NA VRH