IZAZOVI Evropa se suočava sa vlastitim problemima

EU ostaje opredijeljena za proširenje zemljama zapadnog Balkana

Učesnici konferencije podvukli su potrebu vladavine prava i kontinuiteta u donošenju i implementaciji zakonskih rješenja jer je to od ključnog značaja i za ekonomski razvoj regije

Fena
28.09.2018 12:27

Foto: Fena

U situaciji kada se Evropska unija suočava s vlastitim izazovima poput izbora naredne godine i izlaska iz Unije Velike Britanije, njen pristup zemljama zapadnog Balkana nije se promijenio te ostaje opredijeljena za proširenje, što pokazuju i inicijative koje su u tom smislu pokrenute, poput Berlinskog procesa.

Međutim, pitanje koje ostaje aktuelno je da li će uskoro zemlje zapadnog Balkana odgovoriti na izazove koji su pred njima i odmaknuti se od dnevno-političkih pitanja te, bez obzira na promjenu vlasti, ostati opredijeljene za ispunjavanje uvjeta za članstvo u Evropskoj uniji.

Istaknuto je to na današnjoj konferenciji nazvanoj "Evropska unija i zapadni Balkan: kretanje istim putem ili razilaženje?", koju je u Sarajevu organizirala Vanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine uz nekoliko partnerskih organizacija u okviru koje će eksperti i predstavnici međunarodne zajednice razgovarati o ovim pitanjima.

Ocijenjeno je i da je ovaj skup prilika za nekoliko aktera iz regiona i EU da diskutiraju o tome šta znači regionalna saradnja u kontekstu evropskih integracija te razmijene mišljenje o tome da li je regionalna saradnja samo uvjet za evropske integracije ili ona ovim zemljama svakako treba.

Kako je naglasio direktor Programa za Balkan u okviru Međunarodnog centra za evropsku obuku (CIFE) Tobijas Flesenkemper (Flessenkemper), pitanje koje se postavlja je da li se zemlje kreću zajednički ka članstvu u EU ili se od nje udaljavaju.

Bez obzira na sve poteškoće na tom putu i različitim problemima s kojima se zemlje suočavaju kao i brzini ispunjavanja uvjeta, Flesenkemper smatra da će svih šest zemalja zapadnog Balkana na kraju biti članice Evropske unije, samo je pitanje kada će se to dogoditi.

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Lejla Ramić-Mesihović smatra da se došlo do tačke gdje će posebno BiH morati odlučiti gdje i na koji način želi ići, zbog čega treba otvoreno govoriti i o alternativama evropskom putu od kojih se ne zna koja bi bila lošija opcija.

Mišljenja je da je važno ponovno reafirmirati ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU, jer u periodu kada EU očekuje unutrašnja reforma, Brexit i izbori za Evropski parlament od presudnog je značaja održati na agendi temu proširenja kao nešto što je relevantno i kredibilno.

- U BiH nema dovoljno političke svijesti da je potrebno kvalitetno odgovoriti na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije bez čega nema ni mišljenja Evropske komisije, a kamoli kandidatskog statusa za BiH - pojasnila je.

Ambasador Republike Austrije u BiH, koja predsjedava Evropskom unijom, Martin Pamer (Pammer) naglasio je danas da Evropa i jugoistočna Evropa imaju svoje izazove i mnogo je zadataka koji se trebaju ispuniti, ali bez obzira na to izrazio je nadu da se može napraviti napredak u interesu građana.

Smatra da je BiH poseban slučaj u smislu činjenice da se svake dvije godine organiziraju izbori te je uoči ovogodišnjih oktobarskih izbora pozvao političare da koriste manje nacionalističku retoriku, a da više razgovaraju o reformama. 

Doktor političkih nauka Adis Merdžanović s "Oxforda" smatra da je današnja konferencija prilika da se razmisli o procesu evropskih integracija, a za njega je od ključnog značaja da se razmisli o regionalnoj saradnji koja ne treba biti samo zbog članstva u EU. 

Ocijenio je da ima pomaka u tom smislu, ali administracije država su veoma ovisne, kaže, o političkim strujama, dok bi s druge strane regionalna saradnja mogla imati brojne benefite za građane jer će doprinijeti, primjera radi, boljoj infrastrukturnoj povezanosti ili ukidanju rominga.

Direktorica Instituta za evropske politike iz Skoplja Simonida Kacarska ističe da je cijela EU izgrađena na bazi regiona, zbog čega bi i zemlje zapadnog Balkana trebale gledati tako na tu saradnju jer je važna i trgovinska povezanost koja treba svim građanima.

- Priča o evropskim integracijama odvijala se u fazama još od 50-ih godina prošlog vijeka, a kod nas su stvari počele naopako, prvo smo počeli pričati o političkim pitanjima a onda tek unazad nekoliko godina počeli smo pričati o zajedničkom tržištu - kazala je Kacarska.

Učesnici konferencije podvukli su još jednom potrebu vladavine prava i kontinuiteta u donošenju i implementaciji zakonskih rješenja jer je to od ključnog značaja i za ekonomski razvoj regije i takozvanu ekonomsku integraciju.

Oglasi

NA VRH