Po ko zna koji put politički problemi se prelamaju preko leđa običnih građana ili privrednika. Ovog puta, postizborna blokada Vijeća ministara mogla bi imati nesagledive posljedice na poslovanje bh. tekstilnih, obućarskih i kožarskih kompanija.
Neodržavanje sjednica Vijeća zbog izostanka ministara iz reda hrvatskog naroda, naime, razlog je što još nije donesena odluka o suspenziji i snižavanju carina na repromaterijal za sljedeću godinu.
Niža carina
Amir Međić, sekretar Federalnog udruženja tekstila, obuće i kože (UTOK), ocijenio je za „Avaz“ da se radi o vrlo bitnoj odluci koja direktno utječe na poslovanje mnogih bh. kompanija.
- Odluka se donosi već godinama i do sada nije bila sporna, a odnosi se na strateško snižavanje uvozne carine na materijale za proizvodnju koji stižu u BiH iz trećih zemalja. U početku je to bio mali broj materijala i iz godinu u godinu spisak se povećavao kako su se razvijale ove privredne grane – pojasnio je Međić.
Dodao je da je, naprimjer, uvoz kože u Njemačkoj oporezovan s četiri posto, dok je u BiH porez bez donošenja ove odluke oko 16 posto.
- Ako to mora platiti proizvođač, to je za njega preveliko opterećenje. Ako Vijeće ne suspendira te namete, nastat će velika šteta za kompanije iz naše branše - naglasio je Međić.
Sve spremno
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je za naš list da je proceduralno odluka spremna.
- Već skoro dva mjeseca čeka se na njeno usvajanje. Insistirao sam da se uvrsti na dnevni red sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH, ali, kao što znate, ona još nije održana - pojasnio je Šarović.
Dodao je da je ipak optimističan i da vjeruje da će odluka biti donesena do kraja godine, a možda već i sljedeće sedmice.
- Ne vidim šta bi moglo biti sporno, jer se zaista radi o odluci koja je svima u interesu. Bolje rečeno, od općeg je interesa za sve u BiH - naglasio je Šarović.
Zaposleno više od 40.000 radnika
Prema raspoloživim podacima, korist od ove odluke ima 250 kompanija u kojima je zaposleno više od 40.000 radnika, od kojih najveći broj, 30.000, u tekstilnoj i kožarskoj industriji.
Procjene pokazuju da je budžet zbog ove odluke godišnje uskraćen za oko četiri miliona maraka, što je, prema ocjeni mnogih, beznačajno u odnosu na efekt koji se njima dobiva.
