INTERVJU Potpredsjednik Vlade Srbije

Rasim Ljajić: Vučić je svjestan rizika narušavanja integriteta BiH

Ključ stabilnosti na Balkanu nije ni u srpsko-albanskim, ni u srpsko-hrvatskim, već u srpsko-bosnjačkim odnosima

Sead NUMANOVIĆ
06.01.2019 17:13

Rasim Ljajić

Foto: "Avaz"

Potpredsjednik Vlade Srbije, ministar telekomunikacija, trgovine i turizma i najistureniji bošnjački političar u Beogradu, Rasim Ljajić dao je intervju za "Dnevni avaz".

U njemu on govori o odnosima između Bosne i Hercegovine, gdje se školovao i odakle je napravio prve političke korake i Srbije u kojoj je postao jedan od najistaknutijih ministara.

Mjere Kosova

Srbija i BiH pogođene su serijom mjera Kosova. Izvoz u tu državu je blokiran u potpunosti. Ni Sarajevo ni Beograd naprosto ne mogu parirati tim mjerama. Šta je realistično rjesenje?

- Ovo nisu ni ekonomske ni trgovinske mjere, već dominantno političke. To zvaničnici u Prištini više i ne kriju. Zato ih jedino i odlučan politički pritisak može ukinuti.Taj pritisak treba doći iz Brisela i Vašingtona, jer su i Sarajevo i Beograd iskoristili sve pravne i političke mehanizme koje im stoje na raspolaganju u okviru CEFTE i nije bilo nikakvog efekta.

U ekonomskom smislu, trgovina je potpuno obustavljena, a politički dijalog Beograda i Prištine je poslije ovih mjera u ozbiljnom nokdaunu.

BiH i Srbija imaju vrlo razvijenu saradnju na nivou ministarstva koje vodite Vi i g. Šarović. Je li to rezultat bliskih prijateljskih veza Vas i g. Šarovića ili odraz nekakve državne politike s obje strane Drine?

- Prije svega je rezultat zajedničkih interesa i potreba obje države da bar u oblasti ekonomije i infrastrukture unaprijede svoju saradnju. Svakako da je nas lični odnos davao dodatni impuls toj saradnji. Kada smo prvi put, nakon sastanka trilaterale - Srbija- BiH - Turska izašli sa idejom o izgradnji autoputa između Beograda i Sarajeva, vjerovatno su jedni mislili da smo ludi, a drugi da je to samo markentiški trik.

A sad vidimo da su i prvi sporazumi sa turskom stranom potpisani za izgradnju dionice kroz Srbiju. Osim toga, sa kolegom Šarovicem od 13 vancarinskih barijera koje smo identificirali u trgovini između dvije zemlje, otklonili smo 9. Za preostale četiri potrebne su izmjene propisa, a i neka finansijska ulaganja.

Na kraju, ove godine će se robna razmjena pribliziti cifri od rekordnih 1.9 milijardi eura.

Potpisani papiri

U kojoj je fazi realizacija puta Sarajevo - Beograd koju podržava, pa i finansira zvanična Ankara?

- Kao što sam rekao, potpisan je sporazum sa turskom firmom Tasjapi o projektiranju i izgradnji dionice Sremska Rača - Kuzmin, to je dionica autoputa koja bi išla preko Bijeljine i Tuzle,kao i sporazum o projektiranju dionice Požega - Kotroman, to je dionica koja bi išla preko Višegrada i Goražda. Vrijednost potpisanog komercijalnog ugovora je 250 miliona eura, sa fiksnom kamatnom stopom od 2.5 posto.

Turska gradi nekoliko cesta u Srbiji, posebno Sandžaku. O kojim se cestama radi, koja je vrijednost i kako ste uspjeli dovesti Tursku u te projekte?

- Očekujemo da već u aprilu otpočnu radovi na rekonstrukciji puta Novi Pazar - Tutin, o kome se priča više od deset godina. Vrijednost investicije je oko 22 miliona eura, od toga 20 odsto su sredstva Repulike Srbije, a ostatak povoljno kreditiranje od strane turske Vlade. U planu je da po istom modelu radimo i dugonajavljivanu rekonstrukciju puta Novi Pazar - Sjenica.

Koliko je Turska ulozila u Sandžak i u koje segmente?

- Turska pomaže razvoj putne i saobraćajne infrastrukture u Sandžaku, izgradnju škola, obdaništa, zdravstvenih ustanova, zatim rekonstrukciju kulturno - historijskih spomenika iz perioda Osmanskog carstva. Vrijednost projekata koji su dogovoreni prilikom posjete predsednika Erdoana, a sa čijom realizacijom treba da se započne već ove godine je preko 20 miliona eura.

Što se pak privatnih investicija tiče, one su uglavnom sporadične, iz prostog razloga što su sandžačke općine van glavnih saobraćajnih pravaca, bez autoputa, aerodroma.

Sve turske kompanije koje su došle u Srbiju tražile su lokacije za izgradnju duž autoputa Beograd - Niš, jer im to značajno smanjuje troškove transporta, pa i ukupnog poslovanja.

Vučić protiv Srbije

Jedno su Vaši odnosi sa zvaničnim Sarajevom, a sasvim drugo odnos zvaničnog Beograda prema Sarajevu. Deklarativno, i aktuelna vlast u Beogradu stoji iza intergriteta, ali ne i suvereniteta BiH. Faktički, za Srbiju je RS njena neformalna gubernija, a Sarajevo, strana neprijateljska teritorija. Pogledajte samo izjave Dacica, a tek Brnabic... Uostalom i sam Vučić kaže da 90 posto Srbije vidi RS kao svoj dio... Doduše, kaže da je on protiv toga.

-  Nažalost, čini mi se da je Vučić u pravu. Naprosto je većinsko raspoloženje takvo, kako u javnosti, tako i kod političara i u vlasti i opoziciji.

Medjutim, Vučić je svjestan kakva bi to avantura bila ukoliko bi se narušio teritorijalni integtitet BiH, jer bi perspektiva čitavog regiona bila praktično zapečaćena. Zato on često i ističe tu podršku cjelovitosti BiH.

U trenutku kada je Zagreb, kao nikada, duboko involviran u unutarnje odnose u BiH, koristeći čak i prednosti svog članstva u EU, kada Banja Luka ne pokazuje entuzijazam za stvaranje funkcionalne BiH, Vučić, sa svim razlikama koje postoje na poglede na dogadjaje iz prošlosti, može biti adresa za rješavanje osjetljivih političkih pitanja.

To naravno ne znači da će biti lako i jednostavno, niti bi to predstavljalo supstituciju za preko potreban unutarbosanski dijalog između predstavnika naroda,entiteta... Ali svakako može doprinijeti povoljnijoj klimi u odnosima BiH i Srbije. A vjerujem da bi takav pristup indirektno mogao imati uticaja na promjenu politike i zvaničnog Zagreba.

Kako se Vi osjećate u toj i takvoj Vladi koja, ipak, kada je BiH u pitanju, jedno priča, a drugo radi?

-  Naravno da je meni stalo do najboljih odnosa između dvije države i pokušao sam dati tome kakav-takav doprinos. To je važno i za bošnjacku zajednicu u Srbiji,ali je važno i za ukupnu regionalnu stabilnost.

Ključ stabilnosti na Balkanu nije ni u srpsko-albanskim, ni u srpsko-hrvatskim, već u srpsko-bosnjačkim odnosima. Upravo jučer sam, između ostalog, razgovarao s Vučićem o oblastima i sektorima saradnje između Srbije i BiH.

Nisam pristalica "Kalimero politike" da sjedim, kukam i lamentiram, već pokušavam nesto promijeniti nabolje, ako je moguće.

Autoput i autonomija

Jedna od refleksija politike zvaničnog Beograda prema BiH vidi se i na Sandžaku. Neki od bošnjačkih političara u tom regionu traže autonomiju. Kako gledate na te zahtjeve?

- Mislim da je Sandžaku potrebniji autoput od autonomije.

Kao prvo, to je realnije, jer je izvjesno da će kineska kompanija raditi na izradi projekta za izgradnju autoputa od Pozege, preko Pešteri do crnogorske granice.

Neće se to brzo završiti, ali je izvjesno da će put proći preko Sandžaka.

Drugo, taj put za građane Sandžaka znači život, bez toga ćemo ostati slijepo crijevo, daleko od glavnih saobraćajnih tokova, odakle će ljudi stalno odlaziti i tako će se taj prostor demografski prazniti.

Nedavno ste najavili ostavku. Ostajete pri tome?

- Suviše sam dugo u izvršnoj vlasti, to je svih ovih godina bila i glavna zamjerka na moj račun. Pošto mi niko ne može osporiti da sam ostavio trag i rezultate u svim sektorima koje sam vodio. A radio sam najteže poslove, od Kosova, juga Srbije kada je dolje bio oružani sukob, socijalne politike u uslovima najveće svjetske finansijske krize, pa do saradnje sa Hagom koju niko nije smio prihvatiti, jer je to bilo politički štetno a i životno opasno.

Skoro 10 god sam se bavio tim poslom.

S druge strane, ponosan sam što smo uspjeli da transformiramo Novi Pazar od skromne varoši do velikog grada, i to uz velike opstrukcije opozicije u Sandžaku.

Sve to čovjeka ipak umori. Zato moram napraviti predah, otići, da bih se uskoro ponovo vratio.

NA VRH