STAVOVI

Evropskoj uniji bili smo bliži 2008. nego danas

Teško je odvojiti posjetu od politike višemjesečnog mrcvarenja, bh. građana kroz procese i inicijative u periodu nakon održanih izbora, koji za cilj ponajmanje imaju osiguravanje kvalitetnog i dostojanstvenog života ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini

S. N.

1.2.2019

Za građane ove zemlje, teško je odvojiti posjet Briselu od politike višemjesečnog mrcvarenja, bh. građana kroz procese i inicijative u periodu nakon održanih izbora, koji za cilj ponajmanje imaju osiguravanje kvalitetnog i dostojanstvenog života ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini.

Samo u posljednja dva mjeseca imali smo potezanje pitanja za koje se unaprijed zna da nikome neće donijeti boljitak, i čiji jedini cilj je trošenje naredne četiri godine građanima BiH.

U takvoj atmosferi, ali i polovično odrađenom poslu, skoro je nemoguće pronaći entuzijazam za činjenicu da su tri člana Predsjedništva otputovala zajedno u Brisel. Sve dok ne postavimo ljestvicu mnogo, mnogo više, posjete kao ova će se smatrati uspjesima.

Prava istina je da je BiH, 2008. godine bila bliže EU priči nego sada. Ne samo da su institucije radile bolji i kvalitetniji posao, bile motivirane, nego je postojala volja, snaga i vizija kao i liderstvo u procesu pristupanja. Za one koji prate procese EU integracija u BIH neosporna je činjenica da smo se vratili deset godina unazad.

S druge strane, imajući u vidu da su kriteriji za “dobro ponašanje” urušeni i da je uspjeh sve što nije otvorena konfrontacija, ova posjeta ima simoličku vrijednost. U kontekstu optimističnih izjava tri člana Predsjedništva BiH, o njihovoj želji za što skorijem statusom kandidata, pravo pitanje je zašto onda čekati na prijevod na sva tri jezika. Za pozitivno mišljenje Komisije je dovoljan samo jedan, nema potrebe za odugovlačenjem procesa.

Koncenzus oko ovih pitanja bi bio znak stvarne a ne nominalne opredjeljenosti i volje, ali i liderstva.


AFP

Također, BiH nije spremna otišla u Brisel, delegacija je otišla nezavršenog posla, sa nepotpunim odgovorima, i bez prevoda pitanja koja su nam poslana još 2016. godine.

Važan aspekt ove priče je i sam sadržaj ovog upitnika koji nije obični formular, nego bitan proces učenja za administraciju ali i građene. Iz njega smo svi kolektivno trebali saznati važne podatke, od broja nestalih do toga da li tužilaštva uživaju autonomiju.

Niti o upitniku niti odgovorima građani ne znaju ništa.

Kako vidim, zadaća bh. vlasti je učiniti ove odgovore dostupnim, kako bismo dobili uvid u rezultate rada svih vlada kroz dugi niz godina.

Ne postoje fiksni datumi o statusu kandidata, bar ne kada je EU u pitanju, ali oni su u drugom planu u odnosu na procese, koji tek treba da se dese, a nažalost ne vidim niti spremnost, niti potrebno liderstvo za brzi put BiH ka članstvu u EU.

Autorica je jedan od osnivača nevladine organizacije "Populari".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.