TRŽIŠTE

Zašto su uvozne jabuke jeftinije od domaćih

Teško je ljudima u glavu ubaciti da su naše jabuke bolje, kvalitetnije i zdravije, ističe Bićo

Domaći proizvođači ograničeni

Piše: A. ČENGIĆ

25.3.2019

U Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezeno je oko 800 šlepera jabuka po cijeni od deset do 30 feninga za kilogram. 

S druge strane, domaći proizvođači ograničeni su jer je izvoz u Rusiju bio zabranjen gotovo pola godine, a naruku im nisu išle ni vremenske prilike.

Pad izvoza

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da, kada se sve sabere, kod izvoza se bilježi pad od 12 miliona maraka godišnje ili procentualno 61 posto. Voćari kažu kako je naviše voća uvezeno iz Poljske, Moldavije, Italije i Slovenije. Te zemlje su im najveći konkurenti i s njima se veoma teško bore zbog razlike u podsticajima. 

- Oni imaju veoma visoke izvozne stimulacije koje se kreću i do 30 centi po kilogramu. Kada se pojavi višak, mogu ga bukvalno dati džaba. Bh. proizvođači ne mogu raditi i prodavati po cijeni jabuke iz uvoza - kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Bićo: Nema podsticaja

Dodaje kako domaći voćari, pod uvjetom da bilo šta zarade, ne mogu proizvesti ovo voće ispod 50 feninga po kilogramu, a s tom cijenom nisu konkurentni uvoznicima.

- Poticaji u drugim zemljama puno su viši i ljudima se isplati. Oni koji izvoze imaju i dodatni podsticaj. Teško je ljudima u glavu ubaciti da su naše jabuke bolje, kvalitetnije i zdravije. Naši proizvođači imaju mali podsticaj na voćnjake, a dalje se snalazi kako znaš – upozorava Bićo.

Tropsko voće 

Kada se sve sabere, kilogram jabuka košta dvije marke. Bićo kaže da naši proizvođači znaju koristiti jeftinije uvozne jabuke, pa ih izvoze i predstavljaju kao naše.

Inače, izvoz u sektoru voća i povrća u BiH lani je iznosio 180 miliona maraka i manji je za 16 posto u odnosu na 2017. godinu, dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 miliona KM, od čega 147 miliona maraka otpada na uvoz tropskog voća. 

Maline, kruške, šljive... 

Osim jabuka, među pet ključnih proizvoda su maline i kruške, kojih je lani izvezeno u vrijednosti od skoro 19 miliona KM, što je manje za 21 posto u odnosu na 2017. godinu. Tu su i svježe šljive i kornišoni, čiji je izvoz smanjen za 58, odnosno 44 posto. 

Analize pokazuju da je u prosjeku svaki građanin BiH u prošloj godini pojeo uvoznog voća i povrća u vrijednosti od 99 KM, od čega se 55 KM odnosi na voće, 25 na povrće i 23 KM na prerađevine od voća i povrća.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.