ISPIS IZ DRŽAVLJANSTVA Građani odlaze i ne vraćaju se

BiH ostala bez još 1.263 državljanina

Od rata do danas iz knjige državljana ispisane čak 86.262 osobe, a do velikog vala u odricanju od bh. pasoša tek bi moglo doći

S. D.
25.04.2019 13:02

Za nepuna četiri mjeseca ove godine bh. državljanstva odrekle su se 1.263 osobe, potvrdila je za „Avaz“ Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH.  Ovaj broj pokazuje da trend ispisa iz knjige bh. državljana nezaustavljivo raste i da je svakog mjeseca sve više onih koji uzimaju državljanstvo neke druge zemlje. Od 1996. godine do jučer, takvih je bilo ukupno 86.262!  

Iseljenički val  

U postupku odricanja od bh. državljanstva, građani nisu dužni navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države, ali Rulj kaže da se podaci o odricanju od državljanstva teško mogu dovesti u vezu s iseljeničkim valom. 

Pojašnjava da naši državljani, kako bi stekli pravo na pasoš druge države, moraju u inozemstvu boraviti između pet i deset godina i da se državljanstva odriču oni koji su zemlju napustili znatno ranije. 

- Oni koji sada odlaze, ako ne dođe do većih promjena pravnog okvira u toj oblasti u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za sticanje državljanstva država u koje odlaze, a to je minimalno pet-šest godina i više. Ono što se dešava sada, može biti veliki bum u odricanju u nekom narednom periodu - kaže Rulj.

Plaćanje takse  

Najporaznija je činjenica da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod. Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet sliju 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.  

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.  

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.

Postaju Nijemci, Austrijanci, Slovenci... 

Najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi... U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i bosanskohercegovački, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njeni budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze. 

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zorica Rulj kaže da je veliki broj onih koji se odriču bh. državljanstva mlađi od 30 godina, obrazovani su i potpuno integrirani u sredinama u kojima žive i mnogo bolje govore engleski i njemački nego jezike koji su u upotrebi u BiH. 

Komentari

NA VRH