ČAS HISTORIJE 6. oktobra 1908. godine izdat dekret kojim je BiH pripojena monarhiji

Godišnjica aneksije Austro-Ugarske monarhije nad BiH: Okupacija čije posljedice još osjećamo

Niko živ, pa ni Turci i Austrougari, nisu vjerovali da će Bošnjaci/ muslimani pružiti otpor, kaže Imamović

E. SKOKIĆ
06.10.2019 06:40
  • Karta Austro-Ugarske monarhije
    Karta Austro-Ugarske monarhije Foto: (Arhiv)

Austrougarske vlasti 6. oktobra 1908. godine izdale su dekret kojim su Bosnu i Hercegovinu pripojile svojoj monarhiji. 

Bio je to ustvari nastavak započetkog procesa još na Berlinskom kongresu 1878. godine, kada je dogovoreno da Bosna i Hercegovina ostane dio Osmanske imperije, ali je u praksi naša zemlja već od te godina bila pod okupacijom Austro-Ugarske monarhije.

  • Odluka o ankesiji donesena na Berlinskom kongresu
    Odluka o ankesiji donesena na Berlinskom kongresu Foto: (Arhiv)

Država u državi

Posljedice aneksije Austro-Ugarske, prema riječima prof. dr. Envera Imamovića, osjete se i danas jer je, prema njegovom mišljenju, promjena vlasti poslije 419 godina vladavine Turaka bila prijeloman moment u historiji BiH. 

- To je za mnoge, pogotovo muslimane, bio neočekivani trenutak smjene dvije kulture i civilizacije. Do tada su muslimani uživali određene privilegije kod sultana, ali se od 1878. godine, a potom od aneksije BiH, stvari u potpunosti mijenjaju - kaže prof. dr. Enver Imamović.

Bosna i Hercegovina je, prema tvrdnjama profesora Imamovića, u Osmanskoj imperiji bila tzv. država u državi. Poslije odluka donesenih na Berlinskom kongresu Austro-Ugarska je preuzela niz obaveza, prije svega na planu industrijalizacije zemlje. Međutim, navodi Imamović, pravoslavni i katolički građani BiH nakon Berlinskog kongresa počinju se distancirati od termina bosanski i kroz implementaciju zadataka iz nacionalnih projekata oni se sve češće izjašnjavaju kao Srbi i Hrvati.

- Niko živ, pa ni Turci i Austrougari, nisu vjerovali da će Bošnjaci/muslimani pružiti otpor. Austro-Ugarska je na BiH krenula sa 70.000 vojnika, a okupirali su je sa 300.000 vojnika. Srbi i Hrvati nakon okupacije BiH su bili na strani ili bliski Austro-Ugarskoj monarhiji, dok su se Bošnjaci/muslimani diferencirali od nove vlasti - kaže prof. Imamović.

Odluke austrougarskih vlasti išle su naruku tadašnjim velesilama. Preko pravoslavnih građana zagovarani su interesi Srbije, odnosno Rusije, a preko katoličkih građana interesi Hrvatske. Austro-Ugarska je bila svjesna istočne kulture kod stanovništva koje je zatekla, ali i feudalizma koji je bio ukorijenjen.

  • Imamović: Austrougari su oprezno pristupili svim  zadacima u BiH
    Imamović: Austrougari su oprezno pristupili svim zadacima u BiH Foto: (Arhiv)

Ostali bez političkog oslonca

- Vlasnici zemlje, oko 80 posto, bili su muslimani. Austrougari su oprezno pristupili svim zadacima u BiH, ali nemojmo zaboraviti da su donijeli odluku o ukidanju bosanskog jezika i, recimo, uvođenju ćirilice po diktatu Rusije. U takvoj vrsti kapitulacije Bošnjaci/muslimani se nisu mogli snaći. Uslijedit će famozna Agrarna reforma kojom je oduzimana zemlja. Sve to dovelo je do masovnog iseljavanja. Oko 250.000 ljudi odlazi u Tursku, a baš u tim trenucima Aleksa Šantić objavljuje i svoju znamenitu pjesmu „Ostajte ovdje“. Austrougarske vlasti krile su podatke koliko je stanovništva napustilo zemlju - navodi naš sagovornik.

Bošnjaci/muslimani koji ostaju u Austro-Ugarskoj odlučuju se da djecu ne šalju u školu, a pogubljenje bošnjačko-muslimanske elite koje je naredio general Josip Filipović u Sarajevu te progon ljudi u logore, prema riječima našeg sagovornika, zadale su teške udarce jednom narodu čije se posljedice osjete i danas jer su Bošnjaci/muslimani ostali bez svog političkog oslonca i taj sveukupni nazadak će ih koštati u godinama i ratovima koji su dolazili.

Odšteta Turskoj

Aneksija BiH je formalno završena 1909. godine nakon što se Austro-Ugarska obavezala da će isplatiti novčanu odštetu Turskoj i osigurati muslimanima potpunu slobodu. Bosna i Hercegovina u sastavu Austro-Ugarske monarhije, kao južna provincija, ostaje sve do 1918. godine.

Komentari

NA VRH