KOLUMNA

Vlada, Kurto i Murto

Od stvarnog rasterećenja privrede i stvaranja boljeg poslovnog ambijenta zaista nema ništa novo, uprkos činjenici da javni prihodi rastu po stopi od sedam posto godišnje

Eldar Dizdarević. Oslobođenje

Eldar Dizdarević / Oslobođenje

9.10.2019

Vlada Federacije BiH krajem prošlog mjeseca uputila je u parlamentarnu proceduru nekoliko prijedloga izmjena zakona i propisa o dohotku, platama i doprinosima pa je shodno tome objavljeno kako se ubuduće, ako se usvoje zakonski prijedlozi, na plate do 800 KM neće plaćati porez na dohodak, piše za "Oslobođenje" Eldar Dizdarević.

Iz Vlade FBiH su tim povodom pojasnili da će se s novim amandmanima postići smanjenje zbirne stope na 32,5 posto. Međutim, poslodavci u FBiH su dočekali “na nož” Vladine prijedloge, pojašnjavajući da se zbirni trošak za doprinose zaista smanjuje na 32,5 posto, ali da se pri tome proširuje osnovica oporezivanja tako da će se ubuduće poreskim davanjima opteretiti i topli obrok, regres, prevoz i tako dalje. Osim toga, poslodavci su preko svog udruženja istakli i da bi se plate iznad 800 KM prema novom prijedlogu Vlade ubuduće opteretile sa 13 umjesto sa sadašnjih 10 posto, dodajući i da novinu predstavlja i oporezivanje dividende od 10 posto, što će također znatno opteretiti poslodavce. Napomenimo i to da sada u Zakonu o porezu na dohodak postoje tri stope poreza i to nulta za plate do 700 KM, 10 posto za plate od 700 do 1.500 KM i 20 posto na plate iznad 1.500 KM. No, sada će nulta stopa poreza na dohodak biti na plate do 800 KM, a 13 posto na ostale plate.

O čemu je ovdje riječ? Ovo je jedan standardni oblik dugogodišnjeg ponašanja federalne Vlade koja se predstavlja kao reformatorska i kao Vlada koja je veoma blagonaklona privredi i njenom rasterećenju, dok se, suštinski, ništa previše ne mijenja, bar kada je riječ o budžetu. Vlada novim mjerama samo preraspodjeljuje namete sa Kurte na Murtu, kako bi se to žargonski reklo, dok od stvarnog rasterećenja privrede i stvaranja boljeg poslovnog ambijenta zaista nema ništa novo, uprkos činjenici da federalnoj Vladi javni prihodi rastu po stopi od sedam posto godišnje. Posljednje znači da zaista itekako ima prostora za smanjenje nameta. No, Vlada FBiH to zapravo ne želi da uradi nego se svojski trudi da ostane duboko zavaljena u brižljivo njegovanoj i pet godina uspostavljanoj zoni komfora, pri čemu se selektivnim saopštavanjem novih zahvata javnosti svojski trudi predstaviti kao reformatorska Vlada, kao Vlada sklona privredi i privrednicima, kao Vlada koja eto, konstantno, snižava namete, pa čak i na vlastitu štetu.

Poslodavci s kojima smo razgovarali kažu sljedeće. Prema novim prijedlozima izmjena zakona ubuduće će na platu od recimo 1.000 KM koju isplati uposleniku poslodavac morati uplaćivati oko 75 KM više na osnovu doprinosa. To je znatno povećanje, uprkos činjenici da se zbirni trošak doprinosa smanjuje na 32,5 posto, jer se ubuduće nameti obračunavaju i na topli obrok, regres, prevoz i slično. S druge strane stoji činjenica da se na plate do 800 KM neće plaćati porez na dohodak, pri čemu je Vlada FBiH “zaboravila” da kaže da je trenutno prosječna neto plata u FBiH 940 KM, veoma blizu naših zamišljenih 1.000 KM. Statistički gledano, mali će broj uposlenika imati koristi od novih mjera Vlade FBiH, pri čemu će u svemu ovome dobro proći samo Vlada FBiH i federalni budžet jer će se sve plate iznad 1.000 KM neto od 1. januara naredne godine, ako u Parlamentu FBiH prođe ovaj prijedlog, ubuduće opteretiti sa 13 posto umjesto sa sadašnjih 10 posto. A pri tome će ubuduće u osnovicu za obračun ulaziti i prevoz, topli obrok, regres i slično.

U ekonomiji se za to uljudno kaže uravnoteženi budžet, ali u narodu postoji uzrečica sjahao Kurto da uzjaše Murto koja daleko jasnije i preciznije opisuje nove kozmetičke mjere federalne izvršne vlasti. Suštinski, s novim propisima Vlade, u budžetu se praktično ništa ne mijenja, čak će biti više prihoda, iako javni prihodi evo već godinama rastu po stopi od sedam posto. Vlada FBiH itekako ima prostora za smanjenje nameta. Upravo su zbog toga, između ostalog, poslodavci preko svog strukovnog udruženja i tražili da se u Zakon o doprinosima ugradi i zakonska odredba koja podrazumijeva da se uz predloženu stopu doprinosa od 32,5 posto osigura da se u narednim godinama smanjuju stope doprinosa u skladu s rastom prihoda. Ali ne, to ovoj “reformatorskoj” Vladi FBiH naravno ne pada na pamet jer onda u budžetu neće biti novca za beskonačno novo upošljavanje podobnih rođaka i prijatelja i njihovo vječno kačenje na federalni budžet. Novim mjerama će najviše nastradati poslodavci i to ne samo zbog novog obračuna plata.

Sporan i veoma važan detalj iz novog prijedloga Vlade FBiH je oporezivanje dividende sa 10 posto. Dividenda je, prema definiciji, dio dobiti dioničkog društva koji se isplaćuje vlasnicima dionica, odnosno vlasnicima te kompanije. Do sada se dividenda u FBiH nije oporezivala tako da će njeno opterećenje sa 10 posto ubuduće biti zaista velik dodatni trošak na poslodavce. Pojedini poslodavci sa kojima smo razgovarali kažu da će im to znatno otežati ionako već dovoljno teško poslovanje, a neki od njih tvrde i da će novi namet ubuduće opteretiti i društva ograničene odgovornosti, bez obzira na to što se dividenda isključivo veže za dionička društva. Da li će to biti tako ili ne, ostaje da se vidi. No, bez obzira na pomenuto, nije teško pretpostaviti da će dionička društva ubuduće smanjivati ili u potpunosti prekinuti isplaćivanje dividende jer će, naprosto, na taj način sebi smanjiti troškove poslovanja. Prisjetimo se da imamo veoma poučan primjer iz RS-a. Kada je Vlada RS-a 2011. godine uvela oporezivanje dividende u manjem entitetu, brojne kompanije iz RS-a su krenule da računovodstveno i knjigovodstveno vještački smanjuju dobit kako bi sebi smanjili i troškove poslovanja. Nakon nekoliko godina taj je propis u RS-u ukinut jer su shvatili da je taj namet doveo do negativnih efekata po privredu RS-a.

Ponovimo. Aktuelna Vlada FBiH kao i bezbroj puta do sada pokušava da se predstavi reformatorskom i prijateljski nastrojenom izvršnom vlasti za biznis. No, suštinski, Vlada FBiH ne rasterećuje biznis i privredu nego, naprotiv, još im znatno otežava poslovanje, a te i takve svoje mjere predstavlja javnosti kao krucijalne reforme. Poslodavci, s druge strane, zaista nailaze na stvarne, realne i veoma važne životne, jer sve više mladih ljudi, i ne samo njih, napušta zemlju i odlazi trbuhom za kruhom, a jedini način da ih se zadrži jesu koliko-toliko normalne plate dostojne života. No, svojim novim opterećenjima plata iznad 800 KM sa stopom od 13 posto i daleko širom osnovicom, zapravo, Vlada FBiH itekako sprečava poslodavce da zadrže mlade ljude ovdje u zemlji, a na korist isključivo budžeta i svojih brojnih poslušnih i odanih rođaka i prijatelja koji samo čekaju da se kao kamen oko vrata vječno okače na federalni budžet.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.