Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo predsjedniku Kraljevske švedske akademije nauka Matsu Malmu nakon njegove reakcije objavljene u švedskom dnevniku „Dagens Nyheter“ koja se odnosi na naše negodovanje zbog dodjele Nobelove nagrade za književnost glorifikatoru genocida Peteru Handkeu.
- Sa žaljenjem konstatiram da ste, uprkos našem upozorenju da se izlažete riziku glorifikacije genocida, pristupili direktnom negiranju genocida nastojeći objasniti navodnu opravdanost za dodjeljivanje nagrade Peteru Handkeu. S dubokim žaljenjem i razočarenjem, u ime građana Bosne i Hercegovine i u svoje lično ime, konstatiram da ste se, kao predsjednik Kraljevske švedske akademije, upustili u otvoreno negiranje genocida u Srebrenici, što predstavlja najsramniju epizodu u historiji Kraljevske švedske akademije - navodi Komšić.
On podsjeća kako je Malm kazao da "Akademija nije pronašla ništa u Handkeovom pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštivanje jednakosti svih naroda".
- U skladu s tom tvrdnjom, pozivate se na članak iz 2006. godine, objavljen u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“, u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Imajući u vidu Vaš istup kao predsjednika Kraljevske švedske akademije nauka, želim da Vas informiram o tome da taj članak iz 2006. godine, objavljen u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“ (članak u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata, a na koji se, pak, uzimajući u odbranu Hadnkea, poziva Kraljevska švedska akademija) sa stanovišta međunarodnog prava, poštivanja presuda Međunarodnog suda u Hagu i sa stanovišta historijske istine, uopće nije relevantan. Odnosno, relevantan je jedino u kontekstu negiranja genocida - kaže Komšić.
On ističe da je dužnost Kraljevske švedske akademije nauka i Komiteta za književnost bila upoznati se s činjenicama prije samog dodjeljivanja nagrade (imajući u vidu izvanliterarni angažman Handeka), ali i da se predsjednik Kraljevske švedske akademije nauka trebao upoznati s činjenicama u trenutku kada je odlučio upustiti se u odbranu svoje sporne odluke.
Komšić, zato, izlaže činjenice:
- Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju 2001. godine utvrđen je zločin genocida u slučaju „Krstić“, punih pet godina prije nego što je Peter Handke negirao genocid u članku iz 2006. godine, objavljenom u njemačkom dnevniku „Suddeutsche Zeitung“ (Peter Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Evropi od Drugog svjetskog rata). Zločini protiv čovječnosti, prema presudama međunarodnih sudova, utvrđeni su u više općina u Bosni i Hercegovini. No, utvrđen je i zločin genocida koji Peter Handke negira. S tim u vezi, dolazi se do zaključka da Akademija i Komitet, pozivajući se na navodnu Handkeovu osudu zločina protiv čovječnosti, negiraju zločin genocida u Srebrenici - navodi Komšić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH podsjeća i Akademiju i njenog predsjednika i da svi negatori genocida, uključujući i ratnog zločinca Vojislava Šešelja, poput Handkea, a nažalost i Kraljevske švedske akademije nauka, osuđuju „pokolj u Srebrenici“, ali ne i genocid koji je utvrđen pred međunarodnim sudovima, što, naglašava Komšić, nije ništa drugo nego izraz negiranja genocida.
- Želim naglasiti da je Kraljevska švedska akademija nauka, negirajući genocid, odnosno uzimajući kao relevantno Handkeovo negiranje genocida iz 2006. godine, pogazila Rezoluciju Evropskog parlamenta o genocidu u Srebrenici, uprkos činjenici da je Kraljevina Švedska članica Evropske unije u kojoj je negiranje genocida kažnjivo zakonom - navodi Komšić te ponovo poziva Kraljevsku švedsku akademiju nauka i Komitet za književnost da prije dodjeljivanja nagrade Handkeu preispitaju svoju odluku, jer se, ističe, uzimajući u obzir trenutni stav, na neshvatljiv način stavljaju na stranu anticivilizacije, negirajući zločin genocida i pokušavaju odbraniti ono što je s ljudskog i moralnog stanovišta neodbranjivo.
- Ovom prilikom prenosim Vam pozdrave iz zemlje nobelovca i iz zemlje u kojoj su suze majki Srebrenice svetinja, uvjeren da će Kraljevska švedska akademija nauka i Komitet za književnost biti upoznati sa sadržajem ovog pisma te preispitati donesenu odluku - navodi Komšić na kraju pisma.
