NA RUBU KRAHA

Ima li spasa za bh. film?

Odnos prema filmskoj umjetnosti je sraman, krajnje neprimjeren renomeu i tradiciji bh. kinematografije, kaže Mustafić

Sa snimanja novog Žalicinog filma “Koncentriši se, baba”. Arhiv

Piše: N. Ajnadžić / Avaz.ba

4.1.2020

Vijest da će Parlament Federacije, na inicijativu SDA, SBB-a i DF-a, Fondaciji za kinematografiju Sarajevo povećati budžet sa 1,6 na četiri miliona maraka, ulijeva zrno nade da to može značiti spas za bh. film, koji se, nakon zlatnog doba, nalazi u evidentnoj krizi. Postavlja se, ipak, pitanje je li to dovoljno da se s dna digne bh. film, koji nas je Oskarom, Zlatnim medvjedom i drugim priznanjima proslavio širom svijeta.


Mustafić: Nemam stomak za to. Arhiv

Životarenje na istom

Iako se radi o znatnom povećenju, države u regionu, ipak, imaju dosta veće budžete za pravljenje filmova. Slovenija je vodeća sa 20 miliona KM, Hrvatska je prati sa skoro 18 miliona KM, Srbija sa 12 miliona…

Ivo Čolak, predsjednik Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju, kazao nam je da je ovaj korak od iznimnog značaja, jer takvo povećanje budžeta nisu imali otkako Fondacija postoji.

- Pravo je to iznenađenje za sve nas i svi reditelji i kinematografi s osmijehom mogu trljati ruke. S druge strane, u pravu ste kad kažete da je to još značajno manje od iznosa budžeta koje imaju zemlje u regiji, posebno Hrvatska i Slovenija. Ali, bez obzira na to, nismo nezadovoljni. Bili bismo zadovoljniji i sa manjim postotkom, a drago nam je što je Vlada imala sluha i što je shvatila koliko kinematografija znači i koliko je značila za ovu državu i u prošlosti. Kad je spojite s drugim granama i sferama, kinematografija je među vodećima, ne samo kulturnim nego, općenito, u BiH – kaže Čolak.

On, ipak, smatra da bh. kinematografija posljednjih godina nije doživjela sunovrat.

- Mislim da je to neko životarenje uvijek bilo na istom. Na nekom “stand byu”, nekad malo manje, nekad malo više. No, i to što smo ranije imali, to su bili ekscesi. Nije to bilo zbog zasluge sistema u kinematografiji nego su to bili ekscesi talentiranih ljudi, kao što je, naprimjer, Danis Tanović, njegov Oskar, Zlatna palma i Srebreni medvjed, onda Jasmila Žbanić i njen Zlatni medvjed. Jednostavno se dogodio trenutak i ljudi su zbog svog talenta uboli, zbog okoline, zbog tema koje su obrađivali… - smatra Čolak.

Tanović: Osvojio Oskara. Arhiv

Kulturni identitet

Reditelji se, s druge trane, i ne slažu baš s tim. Neki od najcjenjenijih su svakako i Pjer Žalica te Dino Mustafić, koji je 2003. režirao svoj debitantski film “Remake”. Ovo ostvarenje i danas važi za jedno od najboljih, a dokaz za to su i brojne nagrade koje je osvojio.

- Odnos prema filmskoj umjetnosti je sraman, krajnje neprimjeren renomeu i tradiciji bh. kinematografije. Nema sistema, jer je to namjera kako bi se onemogućila ova važna djelatnost, medij bez kojeg je nezamisliv kulturni identitet moderne države. Kinematografijom vladaju hobisti, poluamateri bliski politici, koja je etnicizirala pa je važnija nacionalna pripadnost autora i producenta od kvaliteta projekta – kaže Mustafić.

“Remake” je bilo prvo i posljednje filmsko dugometražno ostvarenje ovog reditelja, koji se, nakon toga, definitivno okrenuo ka teatru i režiranju predstava.

- Nemam stomak za ta igranja, lobiranja i dodvoravanja političko-finansijskim moćnicima kako bih snimio film. S druge strane, i oni koji to snimaju, rade u poluprofesionalnim okolnostima, sramnih i niskih budžeta, a to ne želim. Imam suviše iskustva, znanja i profesionalnog digniteta da bih pristajao na sve – iskren je Mustafić.

Pjer Žalica čekao je čak 15 godina da, nakon posljednjeg ostvarenja “Kod amidže Idriza”, snimi novi film “Koncentriši se, baba”, koji bi ove godine trebao ugledati svjetlost dana.

- Svi problemi počinju i završavaju u sistemu. Mi, naprosto, nemamo sistem. Ako u nekim segmentima i imamo, to je mimikrija sistema, koji je u službi etničkog koncepta organizacije života kod nas. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina taj etnički princip se instalirao i u institucije kulture i umjetnosti, naročito kroz Fondaciju za kinematografiju. Nadam se da će se prepoznati da je to pogrešno, da je u umjetnosti jedini mogući kriterij kvalitet i da će nova vlast, ako se ikad više formira na nivou Federacije, uvažiti to – smatra Žalica.

Žalica: Svi problemi počinju i završavaju u sistemu. Arhiv

Senzacionalna vijest

Vijest o povećanju budžeta Fondacije za kinematografiju Sarajevo i njega je obradovala, ali… 

- Finansiranje je veoma važno, ali opet kao dio logičnog sistema. Ako će se više novca dijeliti prema kriterijima koji ne promoviraju kvalitet, onda ništa nismo dobili. Nadam se da u ovom slučaju stvari idu paralelno, da će se sa povećanjem budžeta promijeniti i kriteriji verifikacije i raspodjele tog novca, bez utjecaja politike na te procese. Vijest o četiri miliona je senzacionalna, to je ogroman potencijal za napredak, ali i opasnost da se još više novca upumpa u loš sistem – kaže Žalica.

Prema njegovom mišljenju, uz ovo povećanje budžeta treba otvoriti dijalog o revidiranju pravilnika o funkcioniranju Fondacije.

- Osim te fantastične vijesti, mislim da je jednako fantastično da “BH Telecom” ulazi u produkciju igranih programa s vrlo ozbiljnim ambicijama. Uz te dvije stvari te niz odličnih poteza koji su napravljeni na nivou Kantona Sarajevo, stvari se mogu vrlo brzo i značajno popraviti. Mislim da je bh. kinematografija to zaslužila i da stvaranje okolnosti za razvoj kinematografije ne treba biti arena za politička prepucavanja nego okvir za zajedničku akciju, od koje svi imamo samo koristi – zaključuje Žalica.

Žbanić: Zlatni medvjed u rukama. Arhiv

Žalica: Optimista sam

Na naše pitanje kako je moguće da je bh. kinematografija, jedna od vodećih u region, došla skoro do propasti, Žalica kaže:

- Sistemu kojem je jedina svrha vlastita korist, ne treba ništa uspješno, nešto što pokazuje da se može raditi dobro i uspješno i ako nisi rob partije ili nacije. Što će im to? Ako se kultura i umjetnost mogu nekako uklopiti u matricu po kojoj se sve dijeli po etničkim principima, onda, neka je. Ako ne, bolje da je nema. Opet, ja sam optimista, vjerujem da će se stvari promijeniti nabolje.

Mustafić: Sistemsko rješenje

- Naravno da se našoj kinematografiji može vratiti stari sjaj i vrlo je jednostavno. Treba pustiti spremljen zakon o audio-vizuelnoj djelatnosti na entitetskom nivou u parlamentarnu proceduru. To je javno obećao premijer Novalić i nije realizirao. Naposljetku, umjesto stranačkih ljudi, na odgovorna mjesta i u organe upravljanja treba dovesti znalce i eto brzo rezultata, sistemskog rješenja po modelu na region. Mi sve znamo kako treba, samo da nas neko čuje od onih koji odlučuju. Ali, oni su najpametniji i sve znaju, zato i jesmo na dnu ljestvice u mnogim djelatnostima – istaknuo je Mustafić. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.