NAŠA TEMA

Godišnje se ukrade dva miliona kubika šume

Sve češće događat će se poplave i pokretati klizišta

Godišnje se ukrade dva miliona kubika šume. Arhiv

Piše: D. Bašić / Avaz.ba

17.1.2020

Bosna i Hercegovina je kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije prekrivena najvećim prirodnim bogatstvom, šumama. Međutim, kako tvrde bh. stručnjaci, ilegalna sječa šuma je jedan od glavnih problema s kojima se susreće naša zemlja, a posljedice osjećamo već sada, kada se gušimo u smogu i zagađenom zraku.

Nesavjesno ponašanje

Nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti.  Niko nema tačnih podataka koliko se u BiH godišnje šume „ukrade“, no, nije teško pretpostaviti da se radi o hiljadama kubika.  

Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić za „Avaz“ ističe kako je glavni problem što u Federaciji BiH nije donesen zakon o šumama, koji bi za kratko vrijeme riješio problem.

- To je politički problem. Ilegalne sječe samo pokazuju koliko je država, kao vlasnik šume, neodgovorna prema svom najvažnijem prirodnom resursu. Ilegalne sječe se mogu spriječiti u roku od tri dana. Zna se gdje, ko i kako siječe. Lako je sve riješiti - istakao je Dautbašić.

Eko-aktivisti, također, nemaju precizne podatke o razmjerama štete koja nastaje krađom šume, ali nemaju dileme da se njom u BiH loše gospodari.

Dautbašić: Riješiti problem. Agencije

Porasla cijena

Anes Podić iz Udruženja građana „Eko-akcija“ za „Avaz“ pojašnjava da se više od dvije trećine stanovništva u BiH snabdijeva drvima. 

- Ove godine porasla je cijena ogrjeva, negdje je i vladala nestašica. Mi imamo podatke da se godišnje ukrade oko dva miliona kubnih metara - istakao je Podić.

Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume još velike i bogate, ali da im prijeti nestanak. Zato će se, prognoziraju, sve češće događati poplave, pokretati klizišta, a sve manje proizvoditi kisik.

Podić: Dešava se iz raznih razloga. Avaz

Fikret Dedić i ostali

Godinama traju dogovaranja ko će upravljati šumskim resursima, a ko i koliko od njih ubirati prihoda. Za to vrijeme država gubi milione, krade se samostalno, organizirano, po planu i uglavnom neplanski. 

Dok se neki bogate na krađi šume, jer zakona praktično i nema, drugi, poput demobiliziranog borca Fikreta Dedića iz Bužima, završe u zatvoru zbog tri metra drva. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.