U Bosni i Hercegovini je evidentno odsustvo planskog i efikasnog upravljanja zemljišnim resursima, a pogotovo kada se radi o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj eksploataciji, što, uz klimatske promjene na globalnom planu, dovodi do gubitka bioraznolikosti i posljedica koje iz tog proistječu.
Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99", na kojoj se razgovaralo o temi "Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama", a čiji je uvodničar bio Hamid Čustović, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Uvodničar je upozorio kako se o zemljištu, kao jednom od najvažnijih resursa, veoma malo govori te da održivo upravljanje ovim resursom predstavlja kompleksan fenomen, i to ne samo u pogledu rada na zemljištu nego i u pravnom, organizacionom i svakom drugom aspektu.
- Apsolutno je pogrešna percepcija u javnosti da mi imamo dovoljno zemljišta kao resursa i da imamo dovoljno kvalitetnog zemljišta - kazao je Čustović, navevši kako ti resursi u uvjetima BiH imaju niz ograničenja sa stanovišta njihove produktivnosti.
Prema njegovim riječima, tlo, voda i zrak omogućavaju život na planeti i uvjet su za sve aspekte održivog razvoja, a kada se radi o poljoprivrednom zemljištu, ono je baza za snabdijevanje stanovništva dovoljnim količinama hrane.
Aktuelnu situaciju u BiH, kako je rečeno, karakterizira odsustvo ulaganja u poljoprivredno zemljište u privatnom sektoru, što je, između ostalog, dovelo do napuštanja određenih prostora, degradacije zemljišta i njegovog pretvaranja u građevinsko, pri čemu se njegova tržišna vrijednost minimizira.
Ocijenjeno je kako alarmantnom stanju u tom kontekstu doprinosi odsustvo odgovarajuće strategije i agrarne politike te preklapanje nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH.
Čustović smatra kako je, s obzirom na to da se radi o teško obnovljivom resursu, neophodno uspostaviti adekvatan sistem upravljanja zemljištem od državnog do lokalnog nivoa, što, uz ostalo, podrazumijeva uspostavu ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou Bosne i Hercegovine.
Konstatirao je kako se radi o jednom od najvažnijih ministarstava u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom te da se to pitanje već dugi niz godina politički opstruira na štetu BiH i njenih građana.
Osim toga, istaknuto je i kako je riječ o jednom od krucijalnih pitanja u sklopu razgovora s Evropskom komisijom, pri čemu se skoro 60 posto pitanja u tom segmentu odnosi na zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.
Uvodničar, istovremeno, upozorava na globalne aspekte razmatranog problema, podsjećajući da su, prema određenim saznanjima, skoro dvije milijarde hektara zemljišta "pod pritiskom" nekog do procesa degradacije te da to proizvodi veliku zabrinutost u smislu hoće li taj resurs biti u stanju da do 2050. godine prehrani više od 9,3 milijarde stanovnika (projekcija broja stanovnika na planeti Zemlji).
Evidentni su, kako je ocijenio, fizički gubici zemljišta uvjetovani gradnjom infrastrukture, rastućom urbanizacijom, daljnjom degradacijom zemljišta uzimajući u obzir zagađenost zraka i vode te njegovu dezertifikaciju, čime se na najneposredniji način ugrožava sigurnost hrane i ljudskog zdravlja u svijetu.
Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović i sudionici sesije uputili su čestitke u povodu 8. marta, Međunarodnog dana žena, potcrtavši značaj djelovanja na planu poboljšavanja statusa žena u bh. društvu.
Sesija je, istovremeno, bila i prilika za sjećanje na nedavno preminulog akademika Muhameda Filipovića, njegovu ličnost, djelo i misao te na univerzalne civilizacijske vrijednosti za koje se on nesebično zalagao.
