PORUKE

Žuna: Ne treba se ustručavati tražiti pomoć psihologa

Situacija vanrednog stanja dovodi do određenih kriznih grupnih ponašanja, vođenih strahom i neizvjesnošću

Emina Žuna. FENA

Fena

18.3.2020

Generalno, atmosfera je veoma nezdrava, a veliku odgovornost za to snose mediji. Dovoljno je pogledati koliko je bilo senzacionalističkih članaka od početaka epidemije korone, koliko lažnih vijesti i dezinformacija - kaže u razgovoru za Fenu psihologinja i psihoterapeutkinja u edukaciji Emina Žuna govoreći o situaciji kroz koju prolaze bh. građani te o eventualnim posljedicama izazavanim pandemijom COVID-19, uzrokovanom virusom SARS-CoV-2.

Situacija vanrednog stanja dovodi do određenih kriznih grupnih ponašanja, vođenih strahom i neizvjesnošću. Vidjeli smo, kaže Emina Žuna, ljude koji su pohrlili u supermarkete da kupe zalihe hrane, od koje preovladavaju brašno, toalet-papir i sredstva za dezinfekciju, naglasivši da je taj nelogični konformizam vođen strahom.

- Postoji hipoteza da je korona kod nas bila okidač za ratnu traumu i da nas je podsjetila na glad, čime se nastojalo objasniti ovo ponašanje, ali je činjenica da je ono karakteristično i za ljude u drugim dijelovima svijeta, koji nisu preživjeli rat, tako da se ne može u potpunosti time objasniti - istaknula je psihologinja Emina Žuna.

Ona podsjeća da su prisutna dva tipa međusobno suprotstavljenih ponašanja - ljudi koji ekstremno paničare zbog korone te oni koji je potpuno ignoriraju i nipodaštavaju simptome, pri čemu bi racionalno ponašanje bilo ono između ta dva.

- Sve je to u vezi s načinom na koji se, inače, odnosimo prema promjenama i neizvjesnostima u životu, našoj frustracijskoj toleranciji i mehanizmima suočavanja. Nekim ljudima je mnogo lakše prilagoditi se i podnijeti neizvjesnost, dok kod drugih ona izaziva anksioznost i panične napade - kazala je.

Žuna podvlači da treba uzeti u obzir i stanje u kojem smo bili prije pandemije – jesmo li bili izloženi stresu i jesmo li u ranjivom mentalnom stanju ili, pak, pripadamo populaciji koja je rizična za COVID-19.

- Od početka se, kao nekim tonom olakšanja i ohrabrenja, naglašavalo da je virus najopasniji za stariju populaciju, pri čemu se nije mnogo vodilo računa o starim ljudima, koji su to slušali. Obzir prema njima je zakazao, a na površinu su izbili i bezobzirnost te neodgovornost prema dobrobiti društvene zajednice. Ovdje najviše mislim na ljude koji su se, i pored sumnje da bi mogli biti zaraženi, izlagali socijalnim kontaktima, ne mareći pri tome za druge - podvukla je.

Žuna, također, podsjeća da veliki broj ljudi iz zemalja pogođenih virusom, nakon dolaska u BiH, nije poštovao samoizolaciju, što govori o njihovoj društvenoj neodgovornosti.

- No, s druge strane, imali smo situaciju pravog medijskog linča prema tim pojedincima, pravi govor mržnje zbog kojeg su se zaraženi ili oni koji su sumnjali na to, sa pravom mogli osjetiti veoma ugroženo. Dakle, u oba slučaja imamo prekomjernost, pretjerivanje, višak emocija - kazala je.


Emina Žuna. FENA

Žuna smatra da idealno ponašanje u ovoj situaciji podrazumijeva zdravi i umjereni oprez te poštivanje instrukcija WHO-a i zdravstvenih stručnjaka, pridržavanje uputa kriznih štabova itd.. Treba se voditi, smatra ona, racionalnošću i logikom te izbjegavati katastrofična ponašanja i scenarije s obzirom na to da nam ona nikako ne pomažu.

- Također, ne treba se voditi ni mišlju: "Ma, neće mene, nema šanse" - ni ona nije logična, jer zašto ne bi? Takvo ponašanje nam, također, ne koristi i optimalno bi bilo da smo svjesni realnog rizika, ali bez paničnog pretjerivanja - smatra ona.

Preporučuje onima koji imaju privilegiju da ostanu kod kuće, da iskoriste to vrijeme za rad na sebi ili za neku drugu korisnu aktivnost.

- Oni bi se mogli posvetiti fizičkoj ili psihičkoj dobrobiti, čitati, gledati filmove i serije, možda započeti neku aktivnost koju su oduvijek željeli, a nisu imali vremena za nju. Barem u kućnim uvjetima, uz internet, možemo da pronađemo šta god želimo, pa ni ta samoizolacija nije tako loša - istaknula je.

Što se tiče psiholoških posljedica koje će korona imati po ljude nakon što prođe, Žuna smatra da one neće biti strašne ni značajne.

- Najviše će ih osjećati ljudi koji su zbog korone izgubili nekog bliskog, ali gledano globalno, smatram da će se sve brzo zaboraviti - barem u ovom psihološko-emotivnom smislu. Ekonomske posljedice vjerovatno će se duže osjećati i po tome ćemo se korone i sjećati, ali u ovom ponašajno-emotivnom smislu, sjetit ćemo je se tek nakon što nas zadesi neki budući virus. U tom smislu je moguće da nam svima ovo bude jedna lekcija, i globalna i individualna, te da u sljedećoj situaciji znamo šta možemo očekivati i kako se trebamo ponašati pa se možemo bolje i pripremiti - podvukla je.

Naglašava da su članovi Društva psihologa Federacije BiH spremni da pomognu te slijede upute koje je dala krovna evropska organizacija EFPA.

- Što se tiče psihološke podrške, na nju su odgovorila strukovna udruženja, pojedine organizacije, ali i pojedinci koji besplatno nude pomoć. Tako, naprimjer, u RS možemo nazvati besplatnu liniju Plavog telefona 080 050-305, dežurni psiholog Crvenog križa dostupan je na broj 062 040 653 od 10 do 19 sati, Fondacija "Krila nade" nudi nam pomoć na broj 062 772 591, a dostupni su i drugi brojevi - kazala je ona.

Žuna ističe da je ovo prilika za sve one osobe koje imaju problem, da potraže pomoć psihologa u "normalnim uvjetima", da je ovo vrijeme krize i da je pomoć potrebna svima - to može voditi daljnjoj destigmatizaciji.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.