OTKRIĆA Riječ stručnjaka za koronaviruse

Šta se dešava tijelu kad u njega uđe virus COVID-19?

Avaz.ba
18.03.2020 16:31

Stručnjak objašnjava šta koronavirus radi tijelu

Foto: Ilustracija

Biolog Ben Njuman, stručnjak za koronaviruse, objasnio je kako se oni ponašaju u ljudskom tijelu.

Šef Odjeljenja biologije na Univerzitetu u Teksasu, dr. Ben Njuman, istraživač koji već 24 godine proučava razne sojeve koronavirusa, objasnio je kompleksne mehanizme koji se u tijelu dešavaju kad se zarazi virusom COVID-19.

Svaka ćelija u ljudskom tijelu povezana je s imunim sistemom i prijavljuje svaku moguću prijetnju. Za te prijave zadužene su posebne molekule, čiji je posao da otkriju o kakvoj se prijetnji radi i da uzbune odbrambene mehanizme tijela.

Obično, kada tijelo otkrije napadača, aktivira se naš urođeni imuni odgovor kako bi se tijelo borilo protiv virusa na opći način dok ne dođe do pametnijeg i konkretnijeg imunološkog odgovora. Ta, druga i konkretnija linija uključuje, između ostalog, i proizvodnju ubistvenih T-ćelija.

- Posao T-ćelija je ulazak i probijanje rupa u bilo kojoj ćeliji koja je zaražena virusom. One prepoznaju, detektiraju i uništavaju virus. Kada kasnije provjerimo krv oboljelih, kao što smo to radili za vrijeme epidemije SARS-a, ustanovi se da su preživjeli imali veoma dobar odgovor ubistvenih T-ćelija - objašnjava dr. Njuman.

Ljudsko tijelo

Koronavirus, kao i svaki drugi, želi da napravi što više svojih replika. Zato se vezuje za ljudske ćelije, ubrizgava im svoju RNK i reprogramira ćeliju da se pretvori u virusnu kako bi se tako ta ćelija reproducirala u što više virusa. Ljudsko tijelo ima sistem koji radi poput interfona, alarma za pomoć imunom sistemu, da šalje ćelije u odbranu sistema, objašnjava dalje Njuman.

Tako se vrši komunikacija između molekula, a koronavirus želi da omete tu komunikaciju kako bi mogao da nastavi da se reproducira. Ako uspijete na vrijeme da izvučete signal, slijedi odličan imunološki odgovor organizma. Međutim, ako sistem pogrešno odgovori, pobjeđuje koronavirus.

- Koronavirusi i virus gripe vole da ide na površinu pluća, dio gdje zrak dodiruje ćelije. Onda se vraćaju odakle su došli kako bi zarazili nekoga drugog - objašnjava Njuman. 

No, virusi nisu savršeni i dešava im se da krenu na pogrešnu stranu pa onda završe u krvotoku.

U regularnim uvjetima, naš imuni sistem čeka da uguši te viruse. Ako se to ne desi, virus može da završi u krvotoku. Ovaj virus dobro raste u jetri, kaže Njuman, ali do jetre nikada ne bi mogao da dođe, jer ona nije vezana za pluća. Isto je i sa crijevima i slezenom. Skoro pet posto ljudi ima proliv koji je izazvao SARS, a u ozbiljnijim slučajevima, virus SARS mogao je da dođe i do mozga. To je dio koji kontrolira disanje, rad srca, a postoje neki dokazi iz stare epidemije SARS-a da može da stigne tamo, ali tek kada svi drugi sistemi odbrane tijela zakažu - kaže ovaj stručnjak.

Šta je s ljudima sa slabim imunitetom

U idealnim uvjetima, vaše tijelo stvara uravnotežen imunološki odgovor na uljeza. Međutim, ako ste imunokompromitirani, recimo ako imate presađen organ, liječite se od raka ili ste HIV pozitivni ili na bilo koji drugi način imate loš imuni sistem, to znači da uravnotežen odgovor organizma možda neće biti moguć. Zato je za takve slučajeve najbolja opcija da preduzmete sve moguće mjere da ne dobijete virus.

Kako virus šteti zdravim ljudima?

S ovim virusom dolaze i respiratorni simptomi, naročito u teškim slučajevima. To je rezultat zaštite koju vaše tijelo preduzima. Kada virus zarazi sredinu do dna pluća, što koronavirus voli da radi, vaše tijelo šalje ćelije da to zaustave.

- Vaše tijelo vodi politiku spaljene zemlje - neke ćelije prolaze kroz vaša pluća i samo pokušavaju da unište to mjesto, uništavajući pri tome i zdravo tkivo. Ako tamo nema živih ćelija, virus ne može da uđe u njih i ne može vam ništa - kaže ovaj stručnjak.

No, iako taktika "spaljene zemlje" štiti od invazije virusa, ona istovremeno i umanjuje kapacitet pluća.

Naše tijelo pokušava da povrati taj kapacitet, što nije uvijek lak proces.

- To je kao kada biste popravljali veliku srednjovjekovnu katedralu. Prvo biste popunili unutrašnjost skelama kako bi mogle da podupru sve pa tek onda vadite cigle. Tako su neka mjesta gdje bi zrak trebalo da bude unutar alveola zauzeta. Po završetku posla, skele se spuštaju i možete ponovo da dišete, ali taj proces traje i po nekoliko mjeseci, a morate da dišete i za to vrijeme. Tako ljudima s teškim simptomima bolesti treba dodatna pomoć u vidu dodatnog kiseonika u plućima. Postoje ljudi koji su bili u strašnom zdravstvenom stanju i uspjeli su da mjesecima prežive s virusima SARS i MERS. Moguće je, ali bolnicama treba mnogo sredstava za to - kaže Njuman.

Komentari

NA VRH