Bosna i Hercegovina još je u ranoj fazi reforme javne uprave, a od objavljivanja mišljenja Evropske komisije nije bilo značajnih napora ka rješavanju tog prioriteta, ocijenio je šef Sekcije za evropske integracije, politička pitanja, odnose s javnošću i informacije u Delegaciji EU u BiH Krasimir Nikolov.

Reforma javne uprave, kao i vladavina prava, na samom je temelju gradnje demokratskih principa i toj oblasti, dodaje Nikolov, data je najveća važnost u mišljenju Evropske komisije s obzirom na to da je ta oblast navedena kao jedna od 14 ključnih prioriteta.

Iako su oblasti koje obuhvata reforma široke, pri formulaciji ovog prioriteta Komisija je stavila naročit fokus na postizanje osnovnih koraka prema profesionalnoj i depolitiziranoj državnoj upravi i na razvoj koordiniranog cjelodržavnog pristupa izradi politika.

Nikolov je najavio da će Komisija uraditi detaljnu procjenu u svom redovnom izvještaju o državi, koji će biti objavljen u junu, i još jednom će ponuditi smjernice za prioritete reformi.

Politička posvećenost

Kako je naveo u intervjuu za Ured reforme javne uprave u BiH, trenutna kriza, uzrokovana pandemijom novog koronavirusa, pokazala je koliko je važno imati dobru upravu, koja se može baviti hitnim situacijama i socioekonomskim implikacijama.

- Ova kriza je lakmus-papir za kapacitet javne uprave ove države da odgovori na potrebe građana. Za to je potrebna politička podrška na najvišem nivou za koordiniran pristup. Kriza nije vrijeme za podrivanje povjerenja javnosti u vlast i politička sporenja, ali efikasno upravljanje krizom zahtijeva ispravnu koordinaciju između svih nivoa vlasti - kazao je.

Usvajanje cjelodržavnih okvira i akcionih planova za reformu javne uprave i upravljanje javnim finansijama je zaista ključno, smatra Nikolov, ali to je samo jedna od mnogih preporuka koje se kreću od osiguravanja profesionalne državne službe, zasnovane na zaslugama, do uspostavljanja političkog tijela za donošenje odluka koje će voditi i koordinirati reforme. 

- Za uspjeh je potrebna politička posvećenost. Nedovoljna politička podrška svih nivoa vlasti do sada je sprečavala koordinirano provođenje reformi - stav je Nikolova.

Trenutni zastoj u reformama potrebno je prevazići, naglašava, te razmisliti o mogućnosti produženja roka važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave (2018-2022) i Akcionog plana, ako to neće predstavljati političke ili pravne probleme.

Podvukao je da države koje žele pristupiti Evropskoj uniji, trebaju ispunjavati reforme koje su obećale, ali Nikolov ističe da će neuspjeh vlasti u provođenju reformi negativno utjecati na kvalitet života bh. građana, kvalitet usluga koje se pružaju građanima, preduzećima, investitorima i potrošačima, a država će nastaviti da kasni za ostatkom regiona. 

- Osnovna posljedica odugovlačenja, opiranja ili pasivnog opstruiranja reformama javne uprave je ozbiljan gubitak kredibiliteta i povjerenja na domaćem i međunarodnom nivou. Ako nema opipljivog napretka u reformama, tražit će se opcije za život i preduzetništvo ne u BiH, već na drugom mjestu - upozorava Nikolov. 

Evropska unija trenutno finansira tekuće IPA projekte u ovoj oblasti sa 12,5 miliona eura i uskoro će ovaj iznos biti povećan za 3,5 miliona eura.

Napomenuo je da je Fond za reformu javne uprave važan instrument za prikupljanje sredstava i mehanizam koordinacije između donatora i vlasti BiH za provođenje dogovorenih strateških ciljeva te bi bio gubitak nemati ga. 

Sredstva se neće davati na humanitarnom osnovu

Nikolov smatra da bi EU i ostali međunarodni donatori usvajanje Strateškog okvira i pronalaženje rješenja za bolji aranžman koordinacije te dobro upravljanje Fondom vidjeli kao znak da su donosioci odluka iz BiH posvećeni daljnjim reformskim naporima.

No, sredstva se neće davati na humanitarnom osnovu, dodaje Nikolov, te, ako donatori zaključe da BiH nije kredibilna u gradnji depolitiziranog, profesionalnog i odgovornog administrativnog sistema, počet će preusmjeravati svoju podršku negdje drugo.

- Fond za reformu javne uprave ne može se finansirati samo donatorskim sredstvima. Sve veća politička odgovornost za reforme zahtijeva kredibilnu budžetsku odgovornost. Ovo je jedan cilj za koji je neophodna politička posvećenost sa svih strana - poručio je.

Kako je zaključio Krasimir Nikolov, šef Sekcije za evropske integracije, politička pitanja, odnose s javnošću i informacije u Delegaciji EU u BiH, ubrzanje ili usporenje kretanja BiH ka članstvu u EU zavisit će od opipljivih reformskih koraka koje će preduzeti javne vlasti, a ne od nove metodologije EU.